OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

HAOTICNO U HONG KONGU

Troje ljudi u Hong Kongu u kriticnom je stanju, saopstile su vlasti, nakon vikenda haoticnih sukoba s protivvladinim demonstrantima. Jedan gradanin je nozem povrijedio nekoliko demonstranata, a lokalnom politicaru je odgrizao i uvo.

Napadac s nozem nekoliko je ljudi ranio, a jednom politicaru odgrizao dio uva. Medu povrijedenima je i napadac nozem, kojeg su demostranti tukli palicama.

Uprava gradske bolnice rekla je da je troje ljudi u kriticnom stanju, cetvrti je s teskim povredama, a u bolnici je sanirano 30 povreda koje su posljedica nereda u nedjelju.

Student Univerziteta Su Jan pogoden je kanisterom suzavca i pretrpio je nekoliko opekotina u odvojenom incidentu tokom vikenda, navodi studentski sindikat u izjavi.

Prodemokratski demonstranti pruzaju otpor, kako kazu, zbog kineskog uplitanja u upravu Hong Konga, kojem su obecane vece slobode. Kina svoju upletenost opovrgava, te kaze da Zapad podstice nerede.

“Zaista vidimo da su ljudi ocajni. Ne znaju sto ce se dogoditi veceras ili mozda sljedeci vikend. Jako smo zabrinuti”, rekao je prodemokratski zastupnik Carls Mok za Rojters.

Kina je pozvala na cvrsci stav kako bi se okoncali visemjesecni neredi u tome azijskom finansijskom sredistu.

Interventna policija upala je u nekoliko trgovinskih centara prepunih porodicama sa djecom, u istocnom predgradu Taiko Sing.

Demostranti su napravili ljudski stit prije nego sto su se sukobili s policijom, te sprejevima ispisivali grafite na restoranu.

HAOTICNO U HONG KONGU

Troje ljudi u Hong Kongu u kriticnom je stanju, saopstile su vlasti, nakon vikenda haoticnih sukoba s protivvladinim demonstrantima. Jedan gradanin je nozem povrijedio nekoliko demonstranata, a lokalnom politicaru je odgrizao i uvo.

Napadac s nozem nekoliko je ljudi ranio, a jednom politicaru odgrizao dio uva. Medu povrijedenima je i napadac nozem, kojeg su demostranti tukli palicama.

Uprava gradske bolnice rekla je da je troje ljudi u kriticnom stanju, cetvrti je s teskim povredama, a u bolnici je sanirano 30 povreda koje su posljedica nereda u nedjelju.

Student Univerziteta Su Jan pogoden je kanisterom suzavca i pretrpio je nekoliko opekotina u odvojenom incidentu tokom vikenda, navodi studentski sindikat u izjavi.

Prodemokratski demonstranti pruzaju otpor, kako kazu, zbog kineskog uplitanja u upravu Hong Konga, kojem su obecane vece slobode. Kina svoju upletenost opovrgava, te kaze da Zapad podstice nerede.

“Zaista vidimo da su ljudi ocajni. Ne znaju sto ce se dogoditi veceras ili mozda sljedeci vikend. Jako smo zabrinuti”, rekao je prodemokratski zastupnik Carls Mok za Rojters.

Kina je pozvala na cvrsci stav kako bi se okoncali visemjesecni neredi u tome azijskom finansijskom sredistu.

Interventna policija upala je u nekoliko trgovinskih centara prepunih porodicama sa djecom, u istocnom predgradu Taiko Sing.

Demostranti su napravili ljudski stit prije nego sto su se sukobili s policijom, te sprejevima ispisivali grafite na restoranu.

U BOLIVIJI

Kandidat opozicije na predsjednickim izborima u Boliviji Karlos Mesa zatrazio je odrzavanje novih izbora da bi se izaslo iz krize izazvane reizborom socijaliste Eva Moralesa.

“Najbolje rjesenje za ovu krizu, u trenutnim okolnostima, jesu novi izbori koje bi nadgledao novi nepristrasni izborni organ i koje bi strogo pratila medunarodna zajednica”, rekao je juce Mesa na skupu svoje stranke, Gradanske zajednice, u La Pazu.

Mesa, centrista koji je na celu Bolivije bio od 2003. do 2005, proslomjesecne izbore je zavrsio na drugom mjestu, s osvojenih 36,5 odsto glasova u odnosu na Moralesovih 47 odsto.

Prednost od vise od 10 odsto u odnosu na prvog narednog rivala donijela je sefu drzave pobjedu u prvom krugu izbora. Medutim, opozicija je navela da su izbori pokradeni i izbio je talas demonstracija u kojima su najmanje dvije osobe izgubile zivot a 140 je povrijedeno.

“Smirivanje zemlje i demokratsko rjesavanje krize su u rukama Eva Moralesa”, rekao je Mesa koji je svoje pristalice pozvao da i dalje “mirno i nenasilno” protestuju.

Morales je osvoje protivnike optuzio da pokusavaju da izazovu oruzani sukob i da zele “zrtve koje bi ubile policija i vojska”. To je bio odgovor na izjavu Luisa Fernanda Kamaca, lidera opozicije koji je u subotu pozvao bolivijsku vojsku da “stane uz narod”.

Bolivijska vlada je zatrazila od Organizacije americkih drzava (OAS) da istrazi glasanje, ali je opozicija odbacila tu inicijativu. Izvjestaj OAS se ocekuje za dvije nedjelje.

U BOLIVIJI

Kandidat opozicije na predsjednickim izborima u Boliviji Karlos Mesa zatrazio je odrzavanje novih izbora da bi se izaslo iz krize izazvane reizborom socijaliste Eva Moralesa.

“Najbolje rjesenje za ovu krizu, u trenutnim okolnostima, jesu novi izbori koje bi nadgledao novi nepristrasni izborni organ i koje bi strogo pratila medunarodna zajednica”, rekao je juce Mesa na skupu svoje stranke, Gradanske zajednice, u La Pazu.

Mesa, centrista koji je na celu Bolivije bio od 2003. do 2005, proslomjesecne izbore je zavrsio na drugom mjestu, s osvojenih 36,5 odsto glasova u odnosu na Moralesovih 47 odsto.

Prednost od vise od 10 odsto u odnosu na prvog narednog rivala donijela je sefu drzave pobjedu u prvom krugu izbora. Medutim, opozicija je navela da su izbori pokradeni i izbio je talas demonstracija u kojima su najmanje dvije osobe izgubile zivot a 140 je povrijedeno.

“Smirivanje zemlje i demokratsko rjesavanje krize su u rukama Eva Moralesa”, rekao je Mesa koji je svoje pristalice pozvao da i dalje “mirno i nenasilno” protestuju.

Morales je osvoje protivnike optuzio da pokusavaju da izazovu oruzani sukob i da zele “zrtve koje bi ubile policija i vojska”. To je bio odgovor na izjavu Luisa Fernanda Kamaca, lidera opozicije koji je u subotu pozvao bolivijsku vojsku da “stane uz narod”.

Bolivijska vlada je zatrazila od Organizacije americkih drzava (OAS) da istrazi glasanje, ali je opozicija odbacila tu inicijativu. Izvjestaj OAS se ocekuje za dvije nedjelje.

IRACKI PREMIJER APELOVAO

Iracki premijer Adel Abdul-Mahdi pozvao je danas ucesnike protesta u zemlji da ponovo otvore puteve, isticuci da je “vrijeme da se zivot vrati u normalne tokove”.

Premijer Adel Abdul-Mahdi pozvao je da se fabrike, skole, univerziteti ponovo otvore poslije visednevnih protesta u Bagdadu i sirom, vecinski siitskog juga zemlje.

On je u saopstenju naveo da su prijetnje naftnim postrojenjima i zatvaranje puteva kostali zemlju “milijarde dolara” i dovele do rasta cijena, sto je pogodilo sve.

Desetine hiljada demonstranata okupljalo se prethodnih dana na centralnom trgu u Bagdadu i sirom juznog deijla Iraka, trazeci promjenu politickog sistema uspostavljenog poslije invazije predvodene SAD 2003. godine.

Na hiljade ucenika nije islo u skolu da bi ucestvovalo u protestima, optuzujuci politicku elitu za korupciju, visoku nezaposlenost i los rad javnih sluzbi, prenosi AP.

Ranije danas, demonstranti su blokirali puteve, paleci gume. Oni su razvili transparent na kojem je pisalo: “Putevi zatvoreni po nalogu naroda”.

IRACKI PREMIJER APELOVAO

Iracki premijer Adel Abdul-Mahdi pozvao je danas ucesnike protesta u zemlji da ponovo otvore puteve, isticuci da je “vrijeme da se zivot vrati u normalne tokove”.

Premijer Adel Abdul-Mahdi pozvao je da se fabrike, skole, univerziteti ponovo otvore poslije visednevnih protesta u Bagdadu i sirom, vecinski siitskog juga zemlje.

On je u saopstenju naveo da su prijetnje naftnim postrojenjima i zatvaranje puteva kostali zemlju “milijarde dolara” i dovele do rasta cijena, sto je pogodilo sve.

Desetine hiljada demonstranata okupljalo se prethodnih dana na centralnom trgu u Bagdadu i sirom juznog deijla Iraka, trazeci promjenu politickog sistema uspostavljenog poslije invazije predvodene SAD 2003. godine.

Na hiljade ucenika nije islo u skolu da bi ucestvovalo u protestima, optuzujuci politicku elitu za korupciju, visoku nezaposlenost i los rad javnih sluzbi, prenosi AP.

Ranije danas, demonstranti su blokirali puteve, paleci gume. Oni su razvili transparent na kojem je pisalo: “Putevi zatvoreni po nalogu naroda”.

FRANCUSKA MINISTARKA PORUCILA

Francuska ministarka za evropske poslove Ameli de Monsalen izjavila je danas da vise nema pregovora oko konacnog datuma izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, 31. januara, i da i dalje postoji rizik od Bregizita bez dogovora.

Kako prenosi Asosiejted pres, ona je za Radio Evropa 1 rekla da savjetuje francuskim kompanijama da se pripreme za scenario da ce Velika Britanija iz EU izaci bez dogovora.

De Monsalenova je branila stav Francuske da se Velikoj Britaniji ne produzi rok za Bregzit, jer francuski poslovni svijet i porodice zahtijevaju “jasnost” po tom pitanju.

EU je, ipak, rok za Bregzit produzila do 31. januara iduce godine.

Britanski premijer Boris Dzonson obecao je da ce izvesti Britaniju iz EU 31. oktobra sa dogovorom ili bez njega, ali je parlament odbacio taj njegov plan.

Vanredni izbori u Britaniji zakazani su za 12. decembar.

FRANCUSKA MINISTARKA PORUCILA

Francuska ministarka za evropske poslove Ameli de Monsalen izjavila je danas da vise nema pregovora oko konacnog datuma izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, 31. januara, i da i dalje postoji rizik od Bregizita bez dogovora.

Kako prenosi Asosiejted pres, ona je za Radio Evropa 1 rekla da savjetuje francuskim kompanijama da se pripreme za scenario da ce Velika Britanija iz EU izaci bez dogovora.

De Monsalenova je branila stav Francuske da se Velikoj Britaniji ne produzi rok za Bregzit, jer francuski poslovni svijet i porodice zahtijevaju “jasnost” po tom pitanju.

EU je, ipak, rok za Bregzit produzila do 31. januara iduce godine.

Britanski premijer Boris Dzonson obecao je da ce izvesti Britaniju iz EU 31. oktobra sa dogovorom ili bez njega, ali je parlament odbacio taj njegov plan.

Vanredni izbori u Britaniji zakazani su za 12. decembar.

  • Zečević: Aerodromi da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju
    on 16/08/2026 at 18:36

    Ministar saobraćaja Radoš Zečević smatra da bi Aerodromi trebalo da ostanu u državnom vlasništvu i da se modernizuju pod rukovodstvom dobrog domaćeg menadžmenta. Ne spori da bi rekonstrukcije puteva trebalo planirati tako da ne remete turističku sezonu ali poziva sve na strpljenje i razumijevanje. Zbog terena i vremenskih prilika kaže da nije moguće uvijek radove izvoditi mimo sezone, baš kao u slučaju rekonstrukcije mosta na Đurđevića Tari.

  • Mugoša: Bez OKU nezaštićeno oko 100 hiljada zaposlenih
    on 16/08/2026 at 16:36

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša saopštio je da očekuje odgovornost i spremnost na kompromis socijalnih partnera, prije svega Vlade Crne Gore koja je, kako smatra on, najodgovornija za nepostojanje Opšteg kolektivnog ugovora od prvog maja ove godine.

  • CBCG: Platni promet u julu 2,6 milijardi eura
    on 16/08/2026 at 11:15

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 31 radni dan u julu iznosila je 2,6 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Đukanović: Od odgovornih odluka do novih megavata
    on 15/08/2026 at 14:29

    Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović reagovao je povodom različitih ocjena koje su se posljednjih dana čule u javnom prostoru. Kazao je da ima obavezu da građanima predoči provjerljive činjenice.

  • Drvoprerađivači traže dijalog prije odluke o zabrani izvoza drvnog otpada
    on 14/08/2026 at 16:10

    Predstavnici drvoprerađivačkog sektora pozvali su nadležne da, prije eventualnog ponovnog uvođenja zabrane izvoza drvnog otpada, razgovaraju sa svim zainteresovanim stranama, upozoravajući da bi jednostrana odluka mogla ozbiljno ugroziti poslovanje značajnog broja preduzeća.

  • Građevinarstvo ubrzalo: Vrijednost radova porasla 6,3 odsto, angažman radnika 3,1 odsto
    on 13/08/2026 at 14:49

    Građevinska aktivnost u Crnoj Gori nastavila je da raste u drugom kvartalu 2026. godine. Vrijednost izvedenih radova povećana je i na godišnjem i na kvartalnom nivou, dok podaci o efektivnim časovima potvrđuju da na gradilištima nije zabilježen samo nominalni, već i rast radnog angažmana.

  • Neophodan adekvatan model rada trgovina nedjeljom
    on 13/08/2026 at 07:36

    Crnoj Gori, kao turističkoj državi, neophodan je model od kojeg će, kada je riječ o neradnoj nedjelji, koristi imati i mali trgovci, ali i građani i turisti, smatraju analitičari, dok predstavnici privrede traže reakciju institucija po pitanju zloupotrebe zakonskih izuzetaka.

  • Monstat: Inflacija u julu 3,8 odsto
    on 12/08/2026 at 17:26

    Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u julu su u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, u prosjeku bile više 3,8 odsto, pokazuju podaci Monstata.

  • Dokić: Ima ekonomske logike za skuplju struju, ali standard građana mora biti prioritet
    on 12/08/2026 at 16:46

    Elektroprivreda Crne Gore uspijeva da osigura stabilnost sistema i tokom ljetnje sezone, i ne korigujući cijene struje za domaćinstva, pokazuje da vodi računa i o socijalnoj komponenti i standardu građana, ocijenio je za Radio Crne Gore ekonomski analitičar Davor Dokić.

  • Aerodromi Crne Gore: Više od 2,2 miliona putnika za osam mjeseci, očekuje se novi rekord
    on 12/08/2026 at 15:57

    Aerodromi Crne Gore su od 1. januara do 9. avgusta opslužili preko 2.200.000 putnika, saopšteno je iz te kompanije.