PRVI PUT U ISTORIJI

Prvi put u istoriji Izraela, nijedan kandidat nije uspio da formira vladu, kazao je predsjednik te drzave Ruven Rivlin.

On je informisao danas izraelski parlament da ni premijer te drzave Benjamin Netanjahu, ni njegov glavni izazivac, bivsi nacelnik Generalstaba u penziji, Beni Ganc, nijesu ispunili zadatak da formiraju koalicionu vladu u vremenu koje im je dodijeljeno, prenosi B92.

Netanjahu ili Ganc hipoteticki imaju jos vremena da predstave vecinu u parlamentu, ali imajuci u vidu dosadasnje neuspjele napore u formiranju vecine, sve se vise cini da ce Izrael ponovo, treci put u roku od godinu, izaci na izbore.

Veceras je izraelski vrhovni tuzilac Avihaj Mandelblit zvanicno optuzio Netanjahua u nizu korupcionaskih skandala.

Glavni politicki rival Netanjahua, Beni Ganc saopstio je veceras da optuzeni premijer “nema javni, ni moralni mandat da donosi sudbinske odluke za drzavu Izrael”.

Taj bivsi komandant izraelske vojske je naveo u saopstenju da optuznica podstice zabrinutost da ce Netanjahu “donositi odluke u svom licnom interesu za svoje politicko prezivljavanje, a ne u nacionalnom interesu.”

ODBIO POZIV

Lider Sjeverne Koreje Kim Jong Un odbio je poziv predsjednika Mun Dzae Ina da posjeti Juznu Koreju naredne nedjelje, prenijeli su danas juznokorejski mediji.

Juzna Koreja je naredne nedjelje domacin samita lidera jugoistocne Azije u luckom gradu Busan, a Mun je izrazio nadu da ce Kim ucestvovati na tom skupu.

Lider Sjeverne Koreje dobio je 5. novembra licno pismo od Muna, ali je poziv odbio, prenijela je sjevernokorejska agencija KCNA i dodala da Juzna Koreja ne postuje odluke dogovorene izmedu dvije zemlje i podriva bilateralne odnose jer se suvise oslanja na SAD.

“Kako mozemo da sjednemo s nekim i rjesavamo probleme s takvim partnerom koji sve pazljivo prenosi nekome spolja, i nema ni nezavisnost niti autonomnu viziju”, navela je KCNA.

UNESKO NUDI POMOC

Venecija bi mogla izgubiti status zasticene svjetske kulturne bastine ako se ne bude mogla zastititi od poplava, upozorili su juce predstavnici Uneska, ponudivsi pomoc u obnovi grada.

“Najvaznije zgrade koje se nalaze unutar podrucja koje je zasticeno kao svjetska kulturna bastina ugrozene su… to nas jako zabrinjava, posebno jer to nije izdvojen slucaj”, rekla je Mehtild Resler, direktorica Centra za svjetsku bastinu.

Veneciju je ovog mjeseca pogodila najvisa plima u vise od 50 godina, cak 1,8 metara, nanijevsi znacajnu stetu.

Dvije lokacije uklonjene s popisa

Do sada su samo dvije lokacije uklonjene s popisa zasticene svjetske kulturne bastine. To su arapsko svetiste Oriks u Omanu 2007. zbog nedovoljne zastite, te dolina rijeke Labe kod Dresdena 2009. gdje je sagraden most.

S obzirom na to da Veneciji prijete sve cesce poplave, savjetodavna misija Uneska trebalo bi da posjeti grad 2020, a Centar za svjetsku bastinu priprema slanje strucnjaka koji ce s gradskim vlastima procijeniti sta treba uciniti i spreman je pomoci u prikupljanju sredstava za obnovu.

Venecija je sa svojih 118 malih ostrva i lagunom proglasena zasticenom svjetskom bastinom 1987, podsjeca Hina.

Brana MOSE nece biti dovoljna da zastiti grad?

Resler je upozorila da je visoka plima u Veneciji jasan dokaz sve gorih klimatskih promjena i porucila da se Unesko i nacionalne i gradske vlasti moraju time dugorocno pozabaviti.

Strahuje takode da brana MOSE, cija je izgradnja zapela u “hiljadama” problema, nece biti dovoljna da zastiti grad.

Najgore poplave u Veneciji zabiljezene su 1966. kada je taj grad pogodila plima visoka 1,9 metara.

JEDNA OSOBA UHAPSENA

Jedna neidentifikovana osoba privedena je u pokusaju da automobilom udje u krug Bijele kuce prateci vozilo kojem je omogucen pristup, saopstila je danas Tajna sluzba, elitna jedinica zaduzena za obezbjedenje americkih predsjednika.

“Vozilo je zaustavljeno i osoba je odmah privedena”, navodi se u saopstenju i dodaje da su sve ulice ka Bijeloj kuci zatvorene.

Drugi detalji nijesu saopsteni.

TEHNICKI PROBLEMI

Britis Ervejz saopstio je danas da su pojedini prekookeanski letovi sa londonskog Hitroua odlozeni za nekoliko sati zbog “tehnickih razloga”.

Avioprevoznik je saopstio da njihovi timovi “naporno rade na rjesavanju tehnickog problema koji je uticao na neke letove”, ali nije otkrio o kakvim problemima se radi.

To je posljednji u nizu kvarova na sistemima koje je pretrpjela ta aviokompanija posljednjih godina, prenosi AP.

U avgustu je zbog kvarova na kompjuteru vec otkazano vise od 100 letova, sto je pogodilo desetine hiljada putnika.

U Britis Ervejzu su ovog leta bili i strajkovi, zbog kojih su danima bili otkazivani skoro svi letovi.

TAJLAND

Papa Franjo govorio je danas u Tajlandu o zastiti prava djece i moralnim problemima vezanim za migraciona kretanja.

“Mislim na sve zene i djecu danasnjice, posebno ranjive, zlostavljane i izlozene svim oblicima eksploatacije, ropstva, nasilja i zloupotreba”, rekao je papa u prvom govoru tokom posjete Tajlandu, pred civilnim i politickim predstavnicima.

U prisustvu tajlandskog premijera generala Prajuta Can-O-Ce, rimokatolicki poglavar je pohvalio napore vlade u Bangkoku da “eliminise posast” seksualnog iskoriscavanja najmladih.

“Buducnost nasih naroda u velikoj mjeri zavisi od toga kako nasoj djeci garantujemo dostojanstvenu buducnost”, rekao je papa, napominjuci da je ove godine i 30. godisnjica usvajanja Konvencije UN-a o pravima djeteta i adolescenata.

Prema njegovim rijecima, u tom smislu moramo raditi za dobrobit djece, “za njihov drustveni i intelektualni razvoj, njihov pristup obrazovanju”.

On je govorio i o migracionim kretanjima i njihovoj vezi sa “jednim od glavnih moralnih problema” s kojima se suocava danasnja generacija, isticuci da je “potrebno razviti efikasne mehanizme zastite dostojanstva i prava migranata i izbjeglica”.

Papa Franja stigao je juce u Bangkok. U posjeti Tajlandu boravice tri dana zatim ide u Japan.

SICILIJA

Italijanske sluzbe za spasavanje saopstile su danas da je u eksploziji u fabrici vatrometa na Siciliji poginulo pet osoba, a ozbiljno ranjeno dvoje ljudi.

Vatrogarci i karabinjeri su saopstili da je medu stradalima 71-ogodisnja supruga vlasnika fabrike. Njegov sin je hospitalizovan i u kriticnom je stanju.

Pretpostavlja se da je eksplozija u fabrici u sicilijanskom gradu Barcelona Poco di Goto izazvana varenjem.

O sigurnosti vatrometa u Italiji se dugo raspravlja jer je vecina fabrika koje ih proizvode u privatnom vlasnistvu porodica.

Udruzenje potrosaca Kodakons saopstilo je da je od 2000. u eksplozijama fabrika vatrometa poginulo 68 osoba.

KINA ZAHTIJEVA

Kina zahtijeva od predsjednika SAD-a Donalda Trampa da stavi veto na zakon kojim se podrzavaju ljudska prava u Hongkongu, a koji je Senat SAD juce odobrio.

Ponovili su da ce preduzeti “snazne kontramere” ukoliko se zakon usvoji.

Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Geng Suang rekao je da Hongkonski zakon o ljudskim pravima i demokratiji podriva i interese Kine i interese SAD-a u toj poluautonomnoj teritoriji.

Zakonom je predvideno da SAD svake godine potvrduju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te terotorije, kao i sankcije kineskim i hongkonskim zvanicnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Bijela kuca je nagovijestila ranije da ce Tramp potpisati zakon.

RUSIJA – UKRAJINA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da sa brodova ukrajinske mornarice, koje je Rusija vratila njegovoj zemlji ranije ove nedjelje, nedostaje oprema.

Kijev ce traziti da se ona vrati, dodao je Zelenski.

Docekujuci brodove u ukrajinskoj luci Ocakov, Zelenski je, kako navodi ukrajinska agencija Ukrinform, rekao da nedostaje dio opreme na brodovima, prenosi Tass.

“Admiral i ja smo razgovarali i neke stvari ne mogu da budu objavljene, ali dio naoruzanja nedostaje. Primijetio sam kakvo je stanje i bice sprovedena istraga. Definitivno cemo kontaktirati rusku stranu kako bi nam vratila sve sto je tamo bilo”, naveo je Zelenski.

Zelenski je rekao da ce brodovi nastaviti da obavljaju svoju funkciju poslije popravki, koje bi trebalo da traju oko tri mjeseca.

Rusija je 18. novembra vratila Ukrajini tri broda, zaplijenjena tokom incidenta u Kerckom moreuzu.

ODLUCENO U ZAGREBU

Predsjednik Evropskog savjeta u odlasku Donald Tusk novi je lider Evropske narodne stranke (EPP), odlucili su u Zagrebu narodnjaci.

Za Tuska je glasao 491 izaslanik, a protiv ih je bilo 37, na kongresu saveza evropskih demohirscanskih stranaka, javila je Hina. Prvi celnik EPP-a iz centralne i istocne Evrope zamijenice Francuza Zozefa Dola, koji je stranku vodio od kraja 2013. godine.

Tusk je bio jedini kandidat za novog lidera krovne evropske stranke desnog centra i najjace grupe u Evropskom parlamentu.

Njemu krajem novembra istice mandat predsjednika Evropskog savjeta na koji je izabran 2014. i 2017. godine.

“Bolje biti predsjednik EPP-a nego bivsi predsjednik Evropskog savjeta”, rekao je Tusk nakon objave rezultata.

On je kazao da mu je dosta da bude prvi evropski birokrata i da krece u borbu za birace protiv populista.

Tusk, aktivista sindikata Solidarnost osamdesetih godina, postao je najdugovjecniji premijer u postkomunistickoj Poljskoj, od 2007. do 2014. godine.

Bio je jedan od utemeljitelja centristicke stranke Gradanske platforme, clanice EPP-a koju je vodio od 2003. do 2014. godine

Savez evropskih stranaka desnog centra, osnovan 1976. godine, danas okuplja 84 clanice iz 43 drzave.

  • Kaluđerović i Minić: Ispitati cijene u trgovačkim lancima
    on 19/11/2026 at 21:27

    Poslanice SNP-a i Demokrata, Slađana Kaluđerović odnosno Valentina Minić, predale su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Inicijativu za održavanje tematske sjednice o formiranju cijena u trgovačkim lancima u Crnoj Gori i njihovom uticaju na životni standard građana.

  • Vuković: Zatvaranje dva poglavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji i boljem kvalitetu života
    on 19/11/2026 at 16:21

    Zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija važan je rezultat za Crnu Goru, koji ima neposredan značaj za građane i privredu, poručio je ministar finansija Novica Vuković. On je istakao da jedno poglavlje jača osnovu javnih finansija, dok drugo otvara prostor za snažnije korišćenje evropskih razvojnih potencijala, što zajedno predstavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji, efikasnijim institucijama i boljem kvalitetu života.

  • Butorović: Zapadni Balkan unapređuje tržišni nadzor i primjenu evropskih standarda
    on 19/11/2026 at 14:42

    Jačanje tržišnog nadzora, zaštita potrošača i efikasnija primjena evropskih standarda u fokusu su dvodnevne regionalne obuke koja je počela danas u Podgorici, u okviru Akademije jedinstvenog tržišta (SMA). Obuka okuplja predstavnike nadležnih institucija sa Zapadnog Balkana, s ciljem unapređenja njihovih kapaciteta za kontrolu bezbjednosti proizvoda na tržištu.

  • Zarubica: Do 1. decembra odgovor poslodavaca o kolektivnom ugovoru, Vlada i sindikati saglasni
    on 19/11/2026 at 14:27

    Vlada i sindikati saglasni su da se potpiše Opšti kolektivni ugovor, koji predviđa povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na 100 eura, dok će poslodavci konačan odgovor dati do 1. decembra, saopštio je generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica nakon sjednice Socijalnog savjeta. Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da najavljeni Euromodel značajno mijenja uslove poslovanja i povećava obaveze poslodavaca prema zaposlenima za više od 35 odsto u bruto iznosu. Najavio je da će Unija poslodavaca dostaviti predloge za dodatno razmatranje pojedinih odredaba Opšteg kolektivnog ugovora, kao i da očekuje sastanak sa premijerom na kojem će razgovarati o Euromodelu.

  • Turković: Građani neće morati sami da uplaćuju doprinose da bi ostvarili pravo na penziju
    on 19/11/2026 at 14:12

    Radnici neće morati sami da uplaćuju doprinose kako bi ostvarili pravo na penziju, jer Euro model predviđa ukidanje preostalih doprinosa za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i finansiranje penzija direktno iz državnog budžeta, poručio je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković. On je istakao da će formula za obračun penzija ostati ista, da će sadašnji penzioneri zadržati stečena prava, a da će svako ko ispuni zakonske uslove ostvariti pravo na penziju.

  • "Osnivanje agencije za evropske fondove važan korak u pripremi za članstvo"
    on 19/11/2026 at 06:30

    Plan Vlade da osnuje agenciju za evropske fondove važan je korak u pripremi Crne Gore za članstvo u Uniji, ocijenila je za naš radio Andrea Milošević iz organizacije Master. Takva agencija naročito će, kaže, biti značajna kako bi se lokalnim samoupravama pomoglo da kreiraju kvalitetne projekte i povuklo što više sredstava iz budžeta Evropske unije.

  • Poslije višegodišnje borbe: Bivši radnici "Košute" dobiće dokup staža i šest plata
    on 19/11/2026 at 05:57

    Za 63 bivših radnika cetinjske "Košute" biće omogućen dokup radnog staža i isplata šest zaostalih plata. Ono što ostaje je socijalni program, akcije, stambeni fond, koji će se razmatrati na Skupštini, saopštila je predstavnica radnika Dijana Vujović nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva rada i ministarkom Naidom Nišić.

  • Žabljak: Raspisan konkurs za izgradnju gradskog centra
    on 18/11/2026 at 18:08

    Iz Opštine Žabljak saopštili su da je, na njihovu inicijativu, raspisan nacionalni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje gradskog trga, podzemne garaže sa pristupnim saobraćajnicama i pratećim objektima.

  • Drakić: Poljska značajan partner za Crnu Goru
    on 18/11/2026 at 17:49

    Poljska je značajan partner za Crnu Goru, a njeno tržište od posebnog interesa zbog dinamičnog ekonomskog razvoja, industrijske snage i iskustva u korišćenju mogućnosti koje pruža članstvo u Evropskoj uniji (EU), ocijenila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić u Varšavi.

  • Đeljošaj sa predstavnicima MMF-a: Jačanje domaćih preduzeća ključno za održiv ekonomski rast
    on 18/11/2026 at 15:12

    Razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća jedan je od prioriteta ekonomske politike Vlade, a za dugoročno održiv privredni rast neophodno je jačanje proizvodnih kapaciteta, povećanje produktivnosti i lakši pristup finansiranju, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj tokom sastanka sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).