VIDEO PORUKA

Samoproglasenja privremena predsjednica Bolivije Henin Anjes, pozvala je Huana Gvaida da “oslobodi Venecuelu” posto lider opozicije Venecuele pokusava ponovo da okupi svoje pristalice na protestu protiv predsjednika Nikolasa Madura.

“Iz sveg srca zelim da oslobodite narod Venecuele”, rekla je ona u video poruci upucenoj Gvaidu a koji je uzivo prenijela bolivijska policija. “Nije pravedno da toliko trpite nasilje i represiju”, dodala je ona.

Henin Anjes, inace senatorka desnice, ove nedjelje se samoproglasila za privremenu presjednicu Bolivije poslije odlaska ljevicara Eva Moralesa, koji je podnio ostavku pod pritiskom opozicije koja ga optuzuje za izbornu kradu.

Bolivijska privremena vlada je odmah priznala Gvaida kao prelaznog predsjednika Venecuele kao sto je to ranije ucinilo oko 50 zemalja svijeta.

Ta vlada je u petak saopstila da ce protjerati diplomate koji u La Pazu “predstavljaju vladu Madura”.

U VENECUELI

Naoruzane maskirane osobe upale su u stranacke prostorije opozicionog celnika Huana Gvaida u Karakasu, dan uoci protesta koje su organizovali protiv socijalistickog predsjednika Nikolasa Madura, rekli su Gvaido i ocevidci.

Muskarci u crnom, s pistoljima i puskama, upali su u prostorije stranke Narodna volja i odnijeli racunare i nadzorne kamere sa snimcima. Usto su legitimisali tridesetak ljudi prisutnih u prostorijama, rekli su novinarima ocevidci.

Napadaci nijesu rekli kojoj policijskoj ili vojnoj grupi pripadaju.

Gvaido je na Tviteru osudio “otimacinu” i “zastrasivanje” koje nad njim provodi Madurova “diktatura”.

On je, u nadi da ce iskoristiti dogadaje u Boliviji, gdje je socijalisticki predsjednik Evo Morales morao dati ostavku pod pritiskom demonstranata, pozvao pristalice da u subotu izadu na ulicu i zatraze Madurov odlazak.

Otkad se 23. januara proglasio privremenim predsjednikom, Gvaido neprestano poziva vojsku da okrene leda socijalistickom predsjedniku, ali zasad bez uspjeha.

Skupovi podrske Gvaidou na kojima su se u prvim mjesecima pokreta okupljali na desetine hiljada ljudi, sada se tesko mobilizuju.

OBALA SLONOVACE

Vlasti Obale Slonovace saopstile su da su tokom nedjelje zaplijenile rekordnih 200 tona falsifikovanih ljekova i privele cetiri osumnjicene osobe.

Ljekovi, falsifikovani i sa pogresno navedenim dozama, nalazili su se u jednoj dvospratnoj kuci. “Bilo je 200 tona. Cetiri osobe su privedene, od kojih je jedan kineski drzavljanin”, saopsteno je iz policije.

“U svim prostorijama kuce su bili ljekovi”, dodaje se u saopstenju uz napomenu da su neke kutije bile sa kineskim natpisima.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da u Africi godisnje umre oko 100 hiljada ljudi zbog upotrebe falsifikovanih ljekova. Oko 42 odsto ljekova u potsaharskom dijelu Afrike nije originalno i to podrucje je u svijetu najvise pogodjeno svercom takvih ljekova i organizovanim kriminalom.

Kriminalci koriste cinjenicu da se u svijetu ne kaznjava sverc falsifikovanih jlekova kao sto je to slucaj sa svercom droge. Sverc tih ljekova smatra se kao krsenje intelektualne svojine uprkos tome sto su ti ljekovi potencijalno opasni po zdravlje i od kojih mnogi umiru.

NOVI BILANS

Najmanje 19 osoba, od kojih 13 civila, danas je poginulo u eksploziji automobila-bombe u sirijskom gradu al Bab pod kontrolom turske vojske, saopstila je opoziciona Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Napad se dogodio u blizini autobuske stanice, navela je opservatorija i dodala da je vise od 30 osoba povrijedeno.

Za sada niko nije preuzeo odgovornost za napad, ali Turska napad pripisuje kurdskim borcima protiv kojih je nedavno vodila ofanzivu na sjeveroistoku Turske.

Vise od 370.000 ljudi poginulo je od pocetka rata u Siriji. Konflikt je poceo represijom protiv protesta opozicije u martu 2011. godine, a tokom godina je postajao slozeniji sa ucescem stranih zemalja i raznih dzihadistickih grupa.

OSMORO UBIJENIH

Bolivijska vojska i policija su otvorile vatru na pristalice doskorasnjeg predsednika Eva Moralesa u gradu Sakaba i ubile osam ljudi dok su desetine povrijedene, prenijela je agencija AP novi bilans zrtava. Visoka komesarka UN-a za ljudska prava Misel Basle osudila je “bespotrebnu i nesrazmjernu upotrebu sile” policije i vojske u Boliviji.

Takva prekomjerna upotrebe sile “izuzetno je opasna” i moze dovesti do nekontrolisane situacije, navodi se u saopstenju.

Morales je na Tviteru naveo da se dogodio “masakr” i prelaznu vladu samoproglasene predsjednice Henin Anjes opisao kao diktaturu.

VENECIJA

Trg Svetog Marka u Veneciji danas je ponovo otvoren za turiste i stanovnike posto je bio zatvoren zbog izuzetno visoke vode koja je poplavila veci dio centra grada na lagunama.

Iako je suncano vrijeme, tom gradu prijete nova plavljenja zbog moguceg novog plimnog talasa podstaknutog vjetrom. Grad je u utorak pogoden jakom poplavom, najtezom u vise decenija.

Voda ponovo raste na Trgu Svetog Marka i prognoza za sjutra je losija. Vrhunac plimnog talasa bio je 110 santimetara iznad nivoa mora danas u podne, zbog cega je Trg prekrilo preko 20 centimetara vode.

Kasno u utorak nivo vode u Veneciji dostigao je 1,87 metara iznad nivoa mora, sto je bilo najgore plavljenje od 1966.

Danas su turisti gacali preko Trga Svetog Marka i preko improvizovanih mostica od dasaka.

Gradonacelnik Luidi Brunjaro procenio je da ce steta od poplave dostici najmanje milijardu eura. Rekao je da ce konacna procjena stete nanijete domovima, prodavnicima, poslovnim prostorima i bogatoj kulturnoj bastini biti uradena kada se isusi grad, prenose italijanski mediji.

Gradonacelnik je rekao da Venecija priprema programe da pomogne da se nadoknade stete koje su pretrpjeli pojedinci i kompanije, navodeci da porodice mogu da ocekuju do 5.000 eura, a firme do 20.000 eura pomoci. Oni koji imaju ozbiljnije stete mogli bi da dobiju pomoc koja pokriva 70 odsto stete, rekao je.

Vlada je u cetvrtak proglasila vanredno stanje i odobrila 20 miliona eura da pomogne Veneciji za popravku najhitnije stete.

Izgradena na nizu ostrvaca u okviru sistema kanala Venecija je posebno osjetljiva na kombinaciju podizanja nivoa mora zbog klimatskih promjena i dokumentovanim tonjenjem grada. Nivo mora u Veneciji je 10 centimetara visi nego sto je bio prije 50 godina, prema gradskim podacima.

Italijani su bijesni zbog toga sto nije zavrsen dugo odlagan projekat MOZE za zastitu od popolava. Taj projekat sastoji se od niza pokretnih barijera u laguni koje mogu da se podignu kada se vetar i visoka plima udruze i zaprete takozvanom visokom vodom (acqua alta), kako se naziva taj jedinstveni venecijanski fenomen.

Projekat je u izgradnji od 2003. godine, a zavrsetak je odlagan korupcionaskim skandalima, prekoracenjem troskova, protivljenjima ekologa koji su zabrinuti zbog njegovog uticaja na osjetljiv venecijanski ekosistem laguna.

NEREDI U PARIZU

Nekoliko policajaca je povrijedeno i vise od 60 osoba je privedeno u Parizu, gdje su izbili neredi na protestu gradanskog pokreta “Zuti prsluci” koji obiljezava godinu od pocetka okupljanja, prenijeli su francuski mediji.

Policija je u juznom dijelu glavnog grada Francuske suzavcem rastjerala demonstrante, dok je pariska policijska prefektura saopstila da su okupljanja zabranjena poslije podne zbog sukoba demonstranata sa pripadnicima snaga bezbjednosti, prenijela je televizija El Se I (LCI).

Na drustvenim mrezama su snimci i fotografije zapaljenih automobila, sukoba demonstranata s policijom i akcije vatograsaca.

U Parizu su mnoge stanice metroa zatvorene, a okupljanja zabranjena oko Trijumfalne kapije, u aveniji Jelisejskih polja, kao i oko Ajfelove kule, na trgu Trokadero, u blizini sjedista Vlade i Parlamenta, oko katedrale Notr dam i zeljeznickih stanica.

NAKON PROTESTA

Radnici gradske cistoce, stanovnici i pripadnici kineske vojske stacionirani u Hong Kongu izasli su danas da rasciste ulice na kojima su demonstranti razbacali brojne predmete i kamenje,kako bi usporili napredovanje policije.

Vecina antivladinih demonstranata prekinulo je danas okupaciju univerziteta u Hong Kongu, a male grupe njih koje su ostale, uznemiravale su neke od onih koji su cistili ulice i blokirali su jedan gradski tunel.

Za grad koji je navikao na zestoke vikend okrsaje izmedu policije i demonstranata, danas je u Hongkongu relativno mirno. Oko hiljadu ljudi izaslo je na godisnje okupljanje Gej prajda u centru grada.

Vojnici kineske Narodne oslobodilacke vojske obuceni u crne sorceve i maslinasto zelene majice pridruzili su se rasciscavanju ulica ispred jednog od univerziteta u Hong Kongu, gdje su bili veliki sukobi policije i demonstranata protekle nedjelje, prenijeli su mediji. Izlazak vojnika potvrdila je i kineska vojska.

“Vojnici Narodne oslobodilacke vojske pomogli su stanovnicima da oslobode ulice i gradani su im aplaudirali”, potvrdila je kineska vojska u objavi na drustvenoj mrezi Veibo izvestaje medija.

Desetine vojnika iz obliznje kasarne pomagali su ulicnim cistacima da pokupe komade kaldrme, kamenje i druge predmete rasute po ulicama. Hongkonska policija za razbijanje demonstracija bila je u pripravnosti u okolnim ulicama.

Vojnici sa metlama rijedak su prizor na ulicama grada. Kina drzi garnizon od oko 10.000 vojnika u gradu, ali oni ne mogu da se aktiviraju bez zahtjeva vlade Hong Konga. Ta bivsa britanska kolonija vracena je Kini 1997. godine.

Bilo je izolovanih incidenata kada su se demonstranti raspravljali sa ljudima koji su cistili ulice, i u jednom slucaju bacena je benzinska bomba blizu Siti univerziteta. Neki demonstranti su se okupili blizu drugog univerziteta uvece, po lokalnom vremenu, da probaju ponovo da blokiraju jednu od glavnih ulica ali ih je zaustavila policija ispaljivanjem suzavca.

Nekoliko desetina demonstranata ostalo je na Politehnickom univerzitetu, neki su nadzirali tunel ispod luke, gdje su prethodnih dana zapalili kioske za naplatu karata.

Saobracaj je i dalje poremecen u dijelovima grada, a skole i univerziteti su i dalje zatvoreni.

Antivladini protesti koji su usli u sesti mjesec postali su sve nasilniji, mada se broj demonstranata smanjio.

16 ODSTO

Cikaski nastavnici su odobrili sporazum kojim je okoncan njihov skoro dvonedjeljni strajk, posto su dobili povisicu plate, ogranicenje velicine odjeljenja i obecanje da ce svaka skola dobiti medicinsku sestru i socijalnog radnika.

Cikasko Udruzenje nastavnika sa 25 hiljada clanova stupilo je u strajk 17. oktobra, poslije vise mjeseci neuspjesnih pregovora sa skolskim vlastima i lokalnom upravom gradonacelnice Lori Lajtfut.

Nastavnici su priredivali protestne povorke i skupove po gradu, okruzna vlast je skole drzala kao otvorene, ali su tokom nekoliko obustava rada otkazane dvije nedjelje nastave, sto je pogodilo vise od 300.000 daka i njihove porodice.

Nastavnici su rekli da strajkuju za “socijalnu pravdu”, s ciljem da se povecaju sredstva za medicinske sestre i socijalne radnike za potrebe daka, i da se smanji velicina odjeljenja u kojima u nekim skolama ima i po vise od 40 daka.

Celnici Udruzenja nastavnika su rekli da je strajk primorao grad na pregovore o pitanjima koja je u pocetku smatrao da su izvan granica nadleznosti, ukljucujuci podrsku beskucnicima.

Lajtfut, koja je ove godine preuzela duznost, rekla je da strajk nije ni bio potreban i nazvala “istorijskom” ponudu grada za povisicu plata od 16 odsto nastavnicima, ali tokom pet godina, i druga obecanja.

Posto se strajk u petak zavrsio, Lajtfut je rekla da ce cio grad imati koristi od sporazuma.

Okrug se obavezao da ce dati 35 miliona dolara da omoguci ogranicenje velicine odjeljenja i prihvatio da svaka skola do 2023. godine dobije medicinsku sestru i socijalnog radnika.

Potpredsjednica Udruzenja nastavnika Stejsi Dejvis Gejt, rekla je da su strak i sindikalna borba “imali visi cilj: promjenu i vrijednosti i sistema u Cikagu”.

Objasnila je da su “poreski obveznici iz radnicke klase u Cikagu skupo platili oblakodere koje vecina njih nikada nece ni vidjeti, ali njihovo dijete treba da moze da vidi skolsku medicinsku sestru kad god mu je potrebna. U gradu sa ogromnim bogatstvom, korporacije mogu da placaju ono sto je javno dobro”, rekla je Dejvis Gejt.

LONDON

Londonska policija kaze da istrazuje navode da su kandidati Partije za Bregzit dobijali ponude za posao i plemicke titule ukoliko se ne kandiduju protiv kandidata vladajucih konzervativaca na izborima sljedeceg mjeseca.

Kandidatkinja En Vidkomb je rekla za BBC da joj je ponudena “uloga u narednoj fazi pregovora o Bregzitu” ukoliko odstupi od kandidature na prijevremenim poslanickim izborima.

Lider te stranke Najdzel Faradz, tvrdi da su ljudi koji rade za konzervativnog premijera Borisa Dzonsona, porucili visim clanovima stranke da mogu da postanu plemici ako njega, Faradza, nagovore da povuce vise svojih kandidata.

Konzervativci zele da kandidati Partije za Bregzit ostanu po strani na izborima da bi izbjegli podjelu glasova za Bregzit, kako bi sve dobili oni.

Policija je saopstila da istrazuje “dvije prijave izborne prevare i zloupotrebe”.

  • Kaluđerović i Minić: Ispitati cijene u trgovačkim lancima
    on 19/11/2026 at 21:27

    Poslanice SNP-a i Demokrata, Slađana Kaluđerović odnosno Valentina Minić, predale su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Inicijativu za održavanje tematske sjednice o formiranju cijena u trgovačkim lancima u Crnoj Gori i njihovom uticaju na životni standard građana.

  • Vuković: Zatvaranje dva poglavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji i boljem kvalitetu života
    on 19/11/2026 at 16:21

    Zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija važan je rezultat za Crnu Goru, koji ima neposredan značaj za građane i privredu, poručio je ministar finansija Novica Vuković. On je istakao da jedno poglavlje jača osnovu javnih finansija, dok drugo otvara prostor za snažnije korišćenje evropskih razvojnih potencijala, što zajedno predstavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji, efikasnijim institucijama i boljem kvalitetu života.

  • Butorović: Zapadni Balkan unapređuje tržišni nadzor i primjenu evropskih standarda
    on 19/11/2026 at 14:42

    Jačanje tržišnog nadzora, zaštita potrošača i efikasnija primjena evropskih standarda u fokusu su dvodnevne regionalne obuke koja je počela danas u Podgorici, u okviru Akademije jedinstvenog tržišta (SMA). Obuka okuplja predstavnike nadležnih institucija sa Zapadnog Balkana, s ciljem unapređenja njihovih kapaciteta za kontrolu bezbjednosti proizvoda na tržištu.

  • Zarubica: Do 1. decembra odgovor poslodavaca o kolektivnom ugovoru, Vlada i sindikati saglasni
    on 19/11/2026 at 14:27

    Vlada i sindikati saglasni su da se potpiše Opšti kolektivni ugovor, koji predviđa povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na 100 eura, dok će poslodavci konačan odgovor dati do 1. decembra, saopštio je generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica nakon sjednice Socijalnog savjeta. Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da najavljeni Euromodel značajno mijenja uslove poslovanja i povećava obaveze poslodavaca prema zaposlenima za više od 35 odsto u bruto iznosu. Najavio je da će Unija poslodavaca dostaviti predloge za dodatno razmatranje pojedinih odredaba Opšteg kolektivnog ugovora, kao i da očekuje sastanak sa premijerom na kojem će razgovarati o Euromodelu.

  • Turković: Građani neće morati sami da uplaćuju doprinose da bi ostvarili pravo na penziju
    on 19/11/2026 at 14:12

    Radnici neće morati sami da uplaćuju doprinose kako bi ostvarili pravo na penziju, jer Euro model predviđa ukidanje preostalih doprinosa za Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i finansiranje penzija direktno iz državnog budžeta, poručio je državni sekretar Ministarstva finansija Tarik Turković. On je istakao da će formula za obračun penzija ostati ista, da će sadašnji penzioneri zadržati stečena prava, a da će svako ko ispuni zakonske uslove ostvariti pravo na penziju.

  • "Osnivanje agencije za evropske fondove važan korak u pripremi za članstvo"
    on 19/11/2026 at 06:30

    Plan Vlade da osnuje agenciju za evropske fondove važan je korak u pripremi Crne Gore za članstvo u Uniji, ocijenila je za naš radio Andrea Milošević iz organizacije Master. Takva agencija naročito će, kaže, biti značajna kako bi se lokalnim samoupravama pomoglo da kreiraju kvalitetne projekte i povuklo što više sredstava iz budžeta Evropske unije.

  • Poslije višegodišnje borbe: Bivši radnici "Košute" dobiće dokup staža i šest plata
    on 19/11/2026 at 05:57

    Za 63 bivših radnika cetinjske "Košute" biće omogućen dokup radnog staža i isplata šest zaostalih plata. Ono što ostaje je socijalni program, akcije, stambeni fond, koji će se razmatrati na Skupštini, saopštila je predstavnica radnika Dijana Vujović nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva rada i ministarkom Naidom Nišić.

  • Žabljak: Raspisan konkurs za izgradnju gradskog centra
    on 18/11/2026 at 18:08

    Iz Opštine Žabljak saopštili su da je, na njihovu inicijativu, raspisan nacionalni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje gradskog trga, podzemne garaže sa pristupnim saobraćajnicama i pratećim objektima.

  • Drakić: Poljska značajan partner za Crnu Goru
    on 18/11/2026 at 17:49

    Poljska je značajan partner za Crnu Goru, a njeno tržište od posebnog interesa zbog dinamičnog ekonomskog razvoja, industrijske snage i iskustva u korišćenju mogućnosti koje pruža članstvo u Evropskoj uniji (EU), ocijenila je predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić u Varšavi.

  • Đeljošaj sa predstavnicima MMF-a: Jačanje domaćih preduzeća ključno za održiv ekonomski rast
    on 18/11/2026 at 15:12

    Razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća jedan je od prioriteta ekonomske politike Vlade, a za dugoročno održiv privredni rast neophodno je jačanje proizvodnih kapaciteta, povećanje produktivnosti i lakši pristup finansiranju, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj tokom sastanka sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).