OBALA SLONOVACE

Vlasti Obale Slonovace saopstile su da su tokom nedjelje zaplijenile rekordnih 200 tona falsifikovanih ljekova i privele cetiri osumnjicene osobe.

Ljekovi, falsifikovani i sa pogresno navedenim dozama, nalazili su se u jednoj dvospratnoj kuci. “Bilo je 200 tona. Cetiri osobe su privedene, od kojih je jedan kineski drzavljanin”, saopsteno je iz policije.

“U svim prostorijama kuce su bili ljekovi”, dodaje se u saopstenju uz napomenu da su neke kutije bile sa kineskim natpisima.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da u Africi godisnje umre oko 100 hiljada ljudi zbog upotrebe falsifikovanih ljekova. Oko 42 odsto ljekova u potsaharskom dijelu Afrike nije originalno i to podrucje je u svijetu najvise pogodjeno svercom takvih ljekova i organizovanim kriminalom.

Kriminalci koriste cinjenicu da se u svijetu ne kaznjava sverc falsifikovanih jlekova kao sto je to slucaj sa svercom droge. Sverc tih ljekova smatra se kao krsenje intelektualne svojine uprkos tome sto su ti ljekovi potencijalno opasni po zdravlje i od kojih mnogi umiru.

NOVI BILANS

Najmanje 19 osoba, od kojih 13 civila, danas je poginulo u eksploziji automobila-bombe u sirijskom gradu al Bab pod kontrolom turske vojske, saopstila je opoziciona Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Napad se dogodio u blizini autobuske stanice, navela je opservatorija i dodala da je vise od 30 osoba povrijedeno.

Za sada niko nije preuzeo odgovornost za napad, ali Turska napad pripisuje kurdskim borcima protiv kojih je nedavno vodila ofanzivu na sjeveroistoku Turske.

Vise od 370.000 ljudi poginulo je od pocetka rata u Siriji. Konflikt je poceo represijom protiv protesta opozicije u martu 2011. godine, a tokom godina je postajao slozeniji sa ucescem stranih zemalja i raznih dzihadistickih grupa.

OSMORO UBIJENIH

Bolivijska vojska i policija su otvorile vatru na pristalice doskorasnjeg predsednika Eva Moralesa u gradu Sakaba i ubile osam ljudi dok su desetine povrijedene, prenijela je agencija AP novi bilans zrtava. Visoka komesarka UN-a za ljudska prava Misel Basle osudila je “bespotrebnu i nesrazmjernu upotrebu sile” policije i vojske u Boliviji.

Takva prekomjerna upotrebe sile “izuzetno je opasna” i moze dovesti do nekontrolisane situacije, navodi se u saopstenju.

Morales je na Tviteru naveo da se dogodio “masakr” i prelaznu vladu samoproglasene predsjednice Henin Anjes opisao kao diktaturu.

VENECIJA

Trg Svetog Marka u Veneciji danas je ponovo otvoren za turiste i stanovnike posto je bio zatvoren zbog izuzetno visoke vode koja je poplavila veci dio centra grada na lagunama.

Iako je suncano vrijeme, tom gradu prijete nova plavljenja zbog moguceg novog plimnog talasa podstaknutog vjetrom. Grad je u utorak pogoden jakom poplavom, najtezom u vise decenija.

Voda ponovo raste na Trgu Svetog Marka i prognoza za sjutra je losija. Vrhunac plimnog talasa bio je 110 santimetara iznad nivoa mora danas u podne, zbog cega je Trg prekrilo preko 20 centimetara vode.

Kasno u utorak nivo vode u Veneciji dostigao je 1,87 metara iznad nivoa mora, sto je bilo najgore plavljenje od 1966.

Danas su turisti gacali preko Trga Svetog Marka i preko improvizovanih mostica od dasaka.

Gradonacelnik Luidi Brunjaro procenio je da ce steta od poplave dostici najmanje milijardu eura. Rekao je da ce konacna procjena stete nanijete domovima, prodavnicima, poslovnim prostorima i bogatoj kulturnoj bastini biti uradena kada se isusi grad, prenose italijanski mediji.

Gradonacelnik je rekao da Venecija priprema programe da pomogne da se nadoknade stete koje su pretrpjeli pojedinci i kompanije, navodeci da porodice mogu da ocekuju do 5.000 eura, a firme do 20.000 eura pomoci. Oni koji imaju ozbiljnije stete mogli bi da dobiju pomoc koja pokriva 70 odsto stete, rekao je.

Vlada je u cetvrtak proglasila vanredno stanje i odobrila 20 miliona eura da pomogne Veneciji za popravku najhitnije stete.

Izgradena na nizu ostrvaca u okviru sistema kanala Venecija je posebno osjetljiva na kombinaciju podizanja nivoa mora zbog klimatskih promjena i dokumentovanim tonjenjem grada. Nivo mora u Veneciji je 10 centimetara visi nego sto je bio prije 50 godina, prema gradskim podacima.

Italijani su bijesni zbog toga sto nije zavrsen dugo odlagan projekat MOZE za zastitu od popolava. Taj projekat sastoji se od niza pokretnih barijera u laguni koje mogu da se podignu kada se vetar i visoka plima udruze i zaprete takozvanom visokom vodom (acqua alta), kako se naziva taj jedinstveni venecijanski fenomen.

Projekat je u izgradnji od 2003. godine, a zavrsetak je odlagan korupcionaskim skandalima, prekoracenjem troskova, protivljenjima ekologa koji su zabrinuti zbog njegovog uticaja na osjetljiv venecijanski ekosistem laguna.

NEREDI U PARIZU

Nekoliko policajaca je povrijedeno i vise od 60 osoba je privedeno u Parizu, gdje su izbili neredi na protestu gradanskog pokreta “Zuti prsluci” koji obiljezava godinu od pocetka okupljanja, prenijeli su francuski mediji.

Policija je u juznom dijelu glavnog grada Francuske suzavcem rastjerala demonstrante, dok je pariska policijska prefektura saopstila da su okupljanja zabranjena poslije podne zbog sukoba demonstranata sa pripadnicima snaga bezbjednosti, prenijela je televizija El Se I (LCI).

Na drustvenim mrezama su snimci i fotografije zapaljenih automobila, sukoba demonstranata s policijom i akcije vatograsaca.

U Parizu su mnoge stanice metroa zatvorene, a okupljanja zabranjena oko Trijumfalne kapije, u aveniji Jelisejskih polja, kao i oko Ajfelove kule, na trgu Trokadero, u blizini sjedista Vlade i Parlamenta, oko katedrale Notr dam i zeljeznickih stanica.

NAKON PROTESTA

Radnici gradske cistoce, stanovnici i pripadnici kineske vojske stacionirani u Hong Kongu izasli su danas da rasciste ulice na kojima su demonstranti razbacali brojne predmete i kamenje,kako bi usporili napredovanje policije.

Vecina antivladinih demonstranata prekinulo je danas okupaciju univerziteta u Hong Kongu, a male grupe njih koje su ostale, uznemiravale su neke od onih koji su cistili ulice i blokirali su jedan gradski tunel.

Za grad koji je navikao na zestoke vikend okrsaje izmedu policije i demonstranata, danas je u Hongkongu relativno mirno. Oko hiljadu ljudi izaslo je na godisnje okupljanje Gej prajda u centru grada.

Vojnici kineske Narodne oslobodilacke vojske obuceni u crne sorceve i maslinasto zelene majice pridruzili su se rasciscavanju ulica ispred jednog od univerziteta u Hong Kongu, gdje su bili veliki sukobi policije i demonstranata protekle nedjelje, prenijeli su mediji. Izlazak vojnika potvrdila je i kineska vojska.

“Vojnici Narodne oslobodilacke vojske pomogli su stanovnicima da oslobode ulice i gradani su im aplaudirali”, potvrdila je kineska vojska u objavi na drustvenoj mrezi Veibo izvestaje medija.

Desetine vojnika iz obliznje kasarne pomagali su ulicnim cistacima da pokupe komade kaldrme, kamenje i druge predmete rasute po ulicama. Hongkonska policija za razbijanje demonstracija bila je u pripravnosti u okolnim ulicama.

Vojnici sa metlama rijedak su prizor na ulicama grada. Kina drzi garnizon od oko 10.000 vojnika u gradu, ali oni ne mogu da se aktiviraju bez zahtjeva vlade Hong Konga. Ta bivsa britanska kolonija vracena je Kini 1997. godine.

Bilo je izolovanih incidenata kada su se demonstranti raspravljali sa ljudima koji su cistili ulice, i u jednom slucaju bacena je benzinska bomba blizu Siti univerziteta. Neki demonstranti su se okupili blizu drugog univerziteta uvece, po lokalnom vremenu, da probaju ponovo da blokiraju jednu od glavnih ulica ali ih je zaustavila policija ispaljivanjem suzavca.

Nekoliko desetina demonstranata ostalo je na Politehnickom univerzitetu, neki su nadzirali tunel ispod luke, gdje su prethodnih dana zapalili kioske za naplatu karata.

Saobracaj je i dalje poremecen u dijelovima grada, a skole i univerziteti su i dalje zatvoreni.

Antivladini protesti koji su usli u sesti mjesec postali su sve nasilniji, mada se broj demonstranata smanjio.

16 ODSTO

Cikaski nastavnici su odobrili sporazum kojim je okoncan njihov skoro dvonedjeljni strajk, posto su dobili povisicu plate, ogranicenje velicine odjeljenja i obecanje da ce svaka skola dobiti medicinsku sestru i socijalnog radnika.

Cikasko Udruzenje nastavnika sa 25 hiljada clanova stupilo je u strajk 17. oktobra, poslije vise mjeseci neuspjesnih pregovora sa skolskim vlastima i lokalnom upravom gradonacelnice Lori Lajtfut.

Nastavnici su priredivali protestne povorke i skupove po gradu, okruzna vlast je skole drzala kao otvorene, ali su tokom nekoliko obustava rada otkazane dvije nedjelje nastave, sto je pogodilo vise od 300.000 daka i njihove porodice.

Nastavnici su rekli da strajkuju za “socijalnu pravdu”, s ciljem da se povecaju sredstva za medicinske sestre i socijalne radnike za potrebe daka, i da se smanji velicina odjeljenja u kojima u nekim skolama ima i po vise od 40 daka.

Celnici Udruzenja nastavnika su rekli da je strajk primorao grad na pregovore o pitanjima koja je u pocetku smatrao da su izvan granica nadleznosti, ukljucujuci podrsku beskucnicima.

Lajtfut, koja je ove godine preuzela duznost, rekla je da strajk nije ni bio potreban i nazvala “istorijskom” ponudu grada za povisicu plata od 16 odsto nastavnicima, ali tokom pet godina, i druga obecanja.

Posto se strajk u petak zavrsio, Lajtfut je rekla da ce cio grad imati koristi od sporazuma.

Okrug se obavezao da ce dati 35 miliona dolara da omoguci ogranicenje velicine odjeljenja i prihvatio da svaka skola do 2023. godine dobije medicinsku sestru i socijalnog radnika.

Potpredsjednica Udruzenja nastavnika Stejsi Dejvis Gejt, rekla je da su strak i sindikalna borba “imali visi cilj: promjenu i vrijednosti i sistema u Cikagu”.

Objasnila je da su “poreski obveznici iz radnicke klase u Cikagu skupo platili oblakodere koje vecina njih nikada nece ni vidjeti, ali njihovo dijete treba da moze da vidi skolsku medicinsku sestru kad god mu je potrebna. U gradu sa ogromnim bogatstvom, korporacije mogu da placaju ono sto je javno dobro”, rekla je Dejvis Gejt.

LONDON

Londonska policija kaze da istrazuje navode da su kandidati Partije za Bregzit dobijali ponude za posao i plemicke titule ukoliko se ne kandiduju protiv kandidata vladajucih konzervativaca na izborima sljedeceg mjeseca.

Kandidatkinja En Vidkomb je rekla za BBC da joj je ponudena “uloga u narednoj fazi pregovora o Bregzitu” ukoliko odstupi od kandidature na prijevremenim poslanickim izborima.

Lider te stranke Najdzel Faradz, tvrdi da su ljudi koji rade za konzervativnog premijera Borisa Dzonsona, porucili visim clanovima stranke da mogu da postanu plemici ako njega, Faradza, nagovore da povuce vise svojih kandidata.

Konzervativci zele da kandidati Partije za Bregzit ostanu po strani na izborima da bi izbjegli podjelu glasova za Bregzit, kako bi sve dobili oni.

Policija je saopstila da istrazuje “dvije prijave izborne prevare i zloupotrebe”.

U TURSKOJ

Cetiri gradonacelnika iz redova najvece prokurdske opozicione partije u Turskoj danas su smijenjena, a umjesto njih postavljeni politicari naklonjeni vladi, prenijela je danas agencija Anadolija.

Gradonacelnik jednog grada u provinciji Sanliurfa i trojica iz provincije Mardin, na vecinski kurdskom jugoistoku Turske, uklonjeni su s polozaja zbog optuzbi za veze sa zabranjenom Radnickom partijom Kurdistana (PKK), organizacijom koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju teroristickom i koja od 1984. predvodi gerislki rat protiv turskih vlasti.

Od lokalnih izbora u martu smijenjena su ukupno 24 prokurdska gradonacelnika, uglavnom iz opozicionih partija. Na jugoistoku Turske to je pretezno najznacajnija prokurdska stranka u Turskoj, Demokratska narodna partija (HDP).

Posto ju je predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan oznacio kao saucesnike PKK, HDP je od 2016. izlozena snaznoj represiji, pri cemu su uhapseni lideri stranke i njeni poslanici.

HDP je jedina stranka u turskom parlamentu koja je kritikovala oktobarsku tursku ofanzivu u Siriji protiv kurdskih jedinica koje Ankara takode smatra teroristima.

U FRANCUSKOJ OVOG VIKENDA

Pristalice pokreta Zutih prsluka danas obiljezavaju prvu godisnjicu protesta koji je poceo kao revolt zbog poreza na benzin i potresao mandat predsjednika Emanuela Makrona, a na svom vrhuncu izveo stotine hiljada ljudi na ulice sirom zemlje.

Obiljezavanjem godisnjice ovog vikenda, demonstranti pokusavaju da udahnu novi zivot protestima koji posljednjih nedjelja posustaju.

Vlasti su, ipak, u pripravnosti, ocekuju veliki odziv, ali ne vjeruju da ce biti kao sto je bilo u decembru prosle godine ili u januaru ove, kada je pokret bio u punoj snazi.

Protesti Zutih prsluka poceli su 17. novembra 2018. kada je 282.000 ljudi, prema vlastima, obuceno u zute saobracajne prsluke odgovorilo na poziv preko Fejsbuka, van svakog politickog ili sindikalnog okvira, i zauzelo stotine raskrsnica sirom Francuske.

Istog dana u Parizu stotine ljudi blokiralo je dio Sanzelizea, avenije koja je kasnije postala simbol demonstracija dok sredinom marta ove godine vlasti nijesu zabranile okupljanja.

Jake policijske snage rasporedene su danas u Parizu u ocekivanju protesta koji su cesto prerastali u nasilje i okrsaje sa snagama reda. Do podneva 24 ljudi privedeno je sirom francuske prestonice.

Policajci su danas sklanjali demonstrante koji su pokusavali da blokiraju obilaznicu oko Pariza i upotrijebili suzavac protiv grupa okupljenih blizu Port de Sampere, na sjeverozapadu i Plas d’Itali na jugoistoku grada.

Izvjestaci AP-a javljaju da nijesu vidjeli nikakvo nasilje ili druge akcije od strane demonstranata koje bi podstakle takav juris policije.

Demonstracije u glavnom gradu dio su akcija organizovanih danas sirom zemlje, posebno na raskrsnicama, gdje je prvo poceo pokret u novembru 2018.

Neki demonstranti u Parizu nosili su saobracajne zute prsluke po kojima je pokret dobio ime dok su drugi bili obuceni skroz u crno sa gas maskama na licu.

Desetine policajaca u opremi za suzbijanje demonstracija cuva Trijumfalnu kapiju na vrhu Sanzelizea, gdje su se nedjeljama odigravale scene nereda i policijskih okrsaja, na vrhuncu protesta prosle godine.

Predsjednik Makron odustao je od najavljenog poreza i ponudio 10 milijardi eura za mjere da se odgovori na zamjerke demonstanata.

Za ovaj vikend, najavljeno je najmanje 270 akcija sirom zemlje, a u Parizu se ocekuje vise hiljada ljudi, prema bezbjednosnim izorima.

Pitanje je da li je to dovoljno da se ozivi oslabljen protest. Od proljeca mobilizacija na ulicama stalno pada, tako da je posljednjih vikenda na ulice izlazilo samo nekoliko hiljada demonstranata. Za sjutra su takode najavljena okupljanja u Parizu i u unutrasnjosti zemlje.

  • Šaranović predlaže: Glasanje samo za birače sa važećom ličnom kartom ili pasošem
    on 20/11/2026 at 18:00

    Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da će skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu i poslanicima Skupstine Crne Gore uputiti predlog izmjene zakona po kojoj će birač moći da potvrdi identitet na biračkom mjestu isključivo važećom ličnom kartom ili važećim pasošem.

  • Ibrahimović: Predsjedavanje Komitetom Savjeta Evrope potvrda posvećenosti evropskim vrijednostima
    on 20/11/2026 at 16:08

    Predsjedavanje Crne Gore Komitetom ministara Savjeta Evrope predstavlja važnu međunarodnu odgovornost i potvrdu posvećenosti naše države evropskim vrijednostima, multilateralizmu i jačanju demokratskih institucija, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova, Ervin Ibrahimović.

  • Vlada odlučivala o energetskom bilansu, viznim sporazumima i eksproprijaciji u Kolašinu
    on 20/11/2026 at 14:21

    Vlada Crne Gore je 19. novembra, bez održavanja sjednice, uz saglasnost većine članova, odlučila o više predloga zakona, odluka i drugih akata, među kojima su Energetski bilans za 2027. godinu, vizni sporazumi sa tri države i eksproprijacija zemljišta u Kolašinu zbog izgradnje autoputa Bar–Boljare.

  • Dukaj: Crna Gora jača sajber odbranu, prioritet Državni data centar
    on 20/11/2026 at 13:58

    Kontrola nad vještačkom inteligencijom mora ostati kod ljudi, a odgovornost za odluke kod institucija, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na otvaranju Sedme regionalne Cyber Security konferencije, koja se ove godine održava pod sloganom "Securing the Digital Future".

  • Ibrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
    on 20/11/2026 at 12:21

    Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović je, komentarišući izjave hrvatskih zvaničnika koje su se čule posljednjih dana i insistiranje na pitanju razgraničenja na kopnu i moru, istakao da ova Vlada ni za kakve benefite neće odustati od teritorije Crne Gore. Uvjerava građane da neće popustiti pred zahtjevima Hrvatske kada je u pitanju razgraničenje, te da će insistirati da se otvorena pitanja riješe kroz dijalog.

  • DPS predložio subvencije za prenatalne testove trudnicama u Podgorici do 600 eura
    on 20/11/2026 at 10:36

    Klub odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada predao je u skupštinsku proceduru Prijedlog odluke o naknadi troškova neinvazivnog prenatalnog testiranja za trudnice iz Podgorice, saopštila je odbornica DPS-a i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih te partije Maša Vujović.

  • Radovanić: Sve penzije povećati za 120 eura
    on 20/11/2026 at 10:20

    „Dok cijene hrane i osnovnih životnih namirnica nastavljaju da rastu, penzioneri u Crnoj Gori sve teže sastavljaju kraj s krajem. Juče je počela isplata oktobarskih penzija, a prosječna penzija iznosi 576,02 eura, što je za 54 centa manje nego u septembru. Zbog kontinuiranih poskupljenja, stvarna kupovna moć penzionera opada mnogo više“, saopštio je poslanik Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić.

  • Bojanić Lalović: Vlast odbila predlog DPS-a za doživotne naknade dobitnicima „Oktoiha“, pa ga sjutradan prepisala
    on 20/11/2026 at 10:14

    Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović optužila je parlamentarnu većinu da je prepisala predlog zakona te partije kojim se uređuje pravo na doživotnu naknadu dobitnicima nagrade „Oktoih“.

  • Ivanović: Cilj Crne Gore završetak pregovora sa EU do kraja godine, članstvo 2028.
    on 20/11/2026 at 08:53

    Crna Gora posvećena je cilju da do kraja 2026. godine završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom, dok su pripreme Ugovora o pristupanju već u toku, kako bi država postala članica Unije 2028. godine, poručio je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović tokom posjete Budimpešti. On je istakao da je Evropska komisija konstatovala ispunjenost svih završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima, dok je mađarska strana potvrdila snažnu podršku evropskom putu Crne Gore.

  • Zogović: Crna Gora ne smije predati ključeve od Boke i prihvatiti hrvatske ultimatume
    on 20/11/2026 at 08:13

    Crna Gora ne smije dozvoliti da njen evropski put bude uslovljen odricanjem od državnih interesa, niti prihvatiti ultimatume Hrvatske kada je riječ o razgraničenju na Prevlaci, poručio je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović. On smatra da je najveći ustupak koji Crna Gora može prihvatiti da prirodna granica poluostrva Prevlake bude priznata kao državna granica.

  • Završena rasprava, poslanici će se o predlogu povećanja penzija izjasniti naknadno
    on 20/11/2026 at 20:23

    Položaj penzionera i opozicioni predlog povećanja svih penzija za 30 odsto otvorili su novu političku polemiku u Skupštini, uz međusobne optužbe vlasti i opozicije. Nakon rasprave koja je trajala satima, odlučeno je da će se izjašnjavanje obaviti naknadno.

  • Okvir: Vlast vjeruje u uspjeh Euro modela, opozicija upozorava na inflaciju, zaduživanje i otpuštanja
    on 20/11/2026 at 19:36

    Euro model ostvariv i donijeće bolji standard građanima, smatraju predstavnici parlamentarne većine koji su govorili u emisiji Okvir na TVCG, dok iz opozicije upozoravaju na rizike po javne finansije, rast inflacije i moguća otpuštanja. U Pokretu Evropa sad uvjereni su da će veliki infrastrukturni projekti i otvaranje novih radnih mjesta doprinijeti ekonomskom razvoju, dok u DPS-u tvrde da program nije održiv. Iz Građanskog pokreta URA poručuju da je potrebno odmah povećati zarade i penzije i smanjiti poreze na osnovne životne namirnice.

  • DPS: Penzioneri najviše pogođeni Euro modelom, povećanje penzija hitna mjera
    on 20/11/2026 at 14:33

    Zbog ekonomske politike aktuelne Vlade penzioneri su najugroženija kategorija u društvu. Kao hitnu mjeru, Klub poslanika DPS-a predložio je povećanje svih penzija za 30 odsto.

  • Dodijeljeni grantovi za 12 projekata prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova vrijednih 6,6 miliona EUR
    on 20/11/2026 at 14:06

    Grantovi su dodjeljeni u okviru Prvog poziva za dostavljanje predloga projekata IPA III Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo 2021–2027.

  • Donja Lastva: Počeli radovi na vodovodu i kanalizaciji vrijedni 9,4 miliona eura
    on 20/11/2026 at 12:42

    Pripremnim radovima u ulici Ruljina ozvaničen je početak izgradnje i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi. Radovi su dio projekta „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na crnogorskom primorju - faza V, komponenta 2“, ukupne vrijednosti 28,5 miliona eura.

  • Crna Gora i Francuska jačaju ekonomsku saradnju: U fokusu nove investicije i razvojni projekti
    on 20/11/2026 at 07:51

    Francuska je potvrdila snažno interesovanje za ulaganja u Crnu Goru, prepoznajući njen razvojni potencijal, strateški položaj i perspektivu članstva u Evropskoj uniji kao značajne prednosti za dugoročne investicije, saopšteno je iz Ministarstva finansija nakon sastanka predstavnika tog resora sa visokom delegacijom Francuske.

  • Kaluđerović i Minić: Ispitati cijene u trgovačkim lancima
    on 19/11/2026 at 21:27

    Poslanice SNP-a i Demokrata, Slađana Kaluđerović odnosno Valentina Minić, predale su Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Inicijativu za održavanje tematske sjednice o formiranju cijena u trgovačkim lancima u Crnoj Gori i njihovom uticaju na životni standard građana.

  • Vuković: Zatvaranje dva poglavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji i boljem kvalitetu života
    on 19/11/2026 at 16:21

    Zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja iz nadležnosti Ministarstva finansija važan je rezultat za Crnu Goru, koji ima neposredan značaj za građane i privredu, poručio je ministar finansija Novica Vuković. On je istakao da jedno poglavlje jača osnovu javnih finansija, dok drugo otvara prostor za snažnije korišćenje evropskih razvojnih potencijala, što zajedno predstavlja važan korak ka stabilnijoj ekonomiji, efikasnijim institucijama i boljem kvalitetu života.

  • Butorović: Zapadni Balkan unapređuje tržišni nadzor i primjenu evropskih standarda
    on 19/11/2026 at 14:42

    Jačanje tržišnog nadzora, zaštita potrošača i efikasnija primjena evropskih standarda u fokusu su dvodnevne regionalne obuke koja je počela danas u Podgorici, u okviru Akademije jedinstvenog tržišta (SMA). Obuka okuplja predstavnike nadležnih institucija sa Zapadnog Balkana, s ciljem unapređenja njihovih kapaciteta za kontrolu bezbjednosti proizvoda na tržištu.

  • Zarubica: Do 1. decembra odgovor poslodavaca o kolektivnom ugovoru, Vlada i sindikati saglasni
    on 19/11/2026 at 14:27

    Vlada i sindikati saglasni su da se potpiše Opšti kolektivni ugovor, koji predviđa povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na 100 eura, dok će poslodavci konačan odgovor dati do 1. decembra, saopštio je generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica nakon sjednice Socijalnog savjeta. Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je da najavljeni Euromodel značajno mijenja uslove poslovanja i povećava obaveze poslodavaca prema zaposlenima za više od 35 odsto u bruto iznosu. Najavio je da će Unija poslodavaca dostaviti predloge za dodatno razmatranje pojedinih odredaba Opšteg kolektivnog ugovora, kao i da očekuje sastanak sa premijerom na kojem će razgovarati o Euromodelu.