DVIJE TRKE U ŠPILBERGU

Formula jedan trebalo bi da počne u julu trkom za Veliku nagradu Austrije, prenijeli su danas mediji.

Austrijska vlada dozvolila je održavanje trke na Red bul ringu u Špilbergu.

Austrija bi trebalo da organizuje prve dvije trke u redukovanom kalendaru Formule jedan, 5. i 12. jula.

Publike neće biti na tribinama.

Sezona je trebalo da počne u martu u Australiji, ali je odgođno zbog pandmije korona virusa.

Odgođeno ili otkazano je još devet narednih trka.

Ako sezona počne u Austriji, naredni domaćin trke biće Budimpešta 19. jula.

GODIŠNJI GUBITAK 13 MILIONA FUNTI

Kompanija Vilijams saopštila je danas da namjerava da proda ekipu Formule 1, nakon što je prošle godine objavila gubitak od 13 miliona funti.

Kompanija Vilijams Gran Pri Holdings je objavila da će razmotriti prodaju manjinskog ili većinskog udjela, ali i otkup cijele ekipe.

“Kao dio novog strateškog smjera, Odbor razmatra različite strateške opcije koje su na raspolaganju kompaniji”, navodi se u saopštenju.

Kako su prenijeli britanski mediji, ta odluka označava veliku promjenu smjera kompanije čiji je vlasnik Frenk Vilijams, a koji je ranije insistirao na zadržavanju kontrole.

“Frenk je uvijek na prvo mjesto stavljao tim, posao, naše ljude i to sada i radimo”, rekla je zamjenica direktora Kler Vilijams, prenio je BBC.

Ona je dodala da je cilj bio osigurati budućnost ekipe internim ulaganjima. Njen otac Frenk više nije svakodnevno uključen u vođenje ekipe.

“Frenk je uvijek upoznat sa svim odlukama Odbora i pruža podršku. On želi da obezbijedi uspjeh ovog tima u budućnosti, shvata i slaže se da je ovo pravo vrijeme za unutrašnje investicije da bi se to postiglo”, navela je Vilijams.

Kompanija je raskinula ugovor sa glavnim sponzorom ROKit i ta odluka odmah stupa na snagu.

Vilijams je svojevremeno bio dominantna ekipa u Formuli 1, ali je posljednje dvije sezone završavao na posljednjem mjestu u šampionatu.

Kompaniji još nije stigla nijedna ponuda, ali je potvrdila “preliminarne razgovore” sa mogućim investitorima.

“I dok se kompanija suočava sa brojnim izazovima, Vilijams ima sredstva i spreman je da nastavi takmičenje kada to kalendar dozvoli ove sezone”, navodi se u saopštenju.

Kompanija je navela i da su prethodne dvije sezone bile vrlo izazovne i da je pad prihoda izazvan rezultatima i padom sponzorstva, zbog čega je ekipa pod pritiskom.

Sezona u Formuli 1 još nije počela zbog pandemije korona virusa, a u upravi takmičenja se nadaju da bi mogla da počne u julu.

ORGANIZATORI POTVRDILI

Trka Formule 1 za Veliku nagradu Holandije neće se održati ove godine zbog pandemije korona virusa, potvrdili su danas organizatori.

Trka u Holandiji je ove godine trebalo da se nađe u kalendaru Formule 1 prvi put poslije 35 godina.

Trebalo je da se vozi na legendarnoj stazi Zandfort, gdje je Velika nagrada Holandije posljednji put održana 1985. godine kada je trijumfovao Niki Lauda.

Kako je rekao sportski direktor trke Jans Lamers, odluka o tome da se trka ne održi donijeta je u konsultacijama sa Formulom 1 jer nije bilo moguće održati trku sa navijačima.

“Radovao sam se 35 godina ovom trenutku, ali mogu da sačekam još godinu dana”, rekao je Lamers.

POČINJE OD 2021.

Odobren je novi paket mjera za smanjenje troškova u Formuli 1 i počeće da se primenjuje od 2021. godine, kako bi se povećala konkurentnost i smanjili troškovi.

Odlukom Savjeta Svjetskog moto sporta, od naredne sezone ekipe Formule 1 će imati budžetski limit od 145 miliona dolara, kako smo još ranije pisali.

Dogovoreno je da se iz godine u godinu limit smanjuje, pa će 2022. godine biti 140 miliona dolara, a od 2023. do 2025. godine 135 miliona dolara, na osnovu sezone od 21 trke.

Vodeće ekipe Formule 1 trenutno troše oko 200 miliona dolara po sezoni.

Ekipe Formule 1 su se prethodno dogovorile da granica budžeta za 2021. godinu bude 175 miliona dolara, ali je to moralo da se promijeni zbog krize izazvane pandemijom korona virusa, pošto sezona još nije počela.

“Formula 1 danas pobjeđuje. Ovo je ključan trenutak za naš sport. Formula 1 je već neko vrijeme finansijski neodrživa, a neaktivnost bi rizikovala budućnost Formule 1 i njenih učesnika, koje treba pohvaliti jer su ovo pitanje riješili zajedno i odlučno”, rekao je direktor Meklarena Zek Braun, prenijeli su britanski mediji.

Među promjenama je i uvođenje “aero hendikep sistema” za uspješnije timove. Ekipama će se ograničiti vreme za razvoj bolida u odnosu na plasman u prvenstvu, a to je uvedeno kako bi se slabije ekipe približile vodećima.

Ekipe mogu da obave samo određeni broj promjena na bolidima iz ove godine za sljedeću sezonu, a uvođenje novih bolida i dijela novih pravila odloženo je za 2022. godinu.

PREMIJER JAPANA SAOPŠTIO

Premijer Japana Šinzo Abe rekao je danas da su brz razvoj vakcina i efikasni tretmani za korona virus prioriteti za organizovanje Olimpijskih igara u Tokiju.

Abe je kazao da oporavak od pandemije korona virusa samo u Japanu ne bi bio dovoljan da se održe Igre jer ta manifestacija uključuje gledaoce i sportiste iz cijelog svijeta.

On je naveo da se vlada Japana nada da će se Olimpijske igre održati “u potpunom obliku”, sa gledaocima kao dokaz pobjede čovječanstva nad korona virusom.

Stručnjaci su prethodno naveli da će biti teško razviti efikasnu i sigurnu vakcinu do početka Olimpijskih igara u Tokiju.

Japan i Međunarodni olimpijski komitet (MOK) su zbog pandemije korona virusa odgodili Igre za jul 2021. godine.

KARATE

Karatisti pljevaljskog kluba Potoci, Luka Klačar i Neda Beljkaš osvojili su zlatne medalje u katama na elektronskom karate turniru Sportdata eTournament World Series – Kata 2 Arawaza.

Klačar je u konkurenciji dječaka do 12 godina, u finalnom meču, pobijedio Engleza Džordža Melona (24 : 23,7).

On je na putu do finala eliminisao Rusa Romana Kravcova (23:22,6), Švajcarca Platona Solarika (24,1:22,3), u četvrtfinalu Italijana Andreu Spana (23,7:23) i u polufinalnom meču Francuza Kamila Perinija (23,2:23).

Beljkaš je, u konkurenciji djevojčica do deset godina, u finalu slavila protiv Lemar Torozije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (23,6:23,5).

Na putu do finala pobijedila je Valeriju Glazgovu iz Bjelorusije (24,6:22), Poljakinju Helenu Suzi (24,2:21,7), Alenor Plinžer iz Luksemburga (23,9: 22,2) i Španjolke Eme Pankove Tadeski (24,7:23,8).

Na turniru nastupio je i Dušan Borović u kategoriji U10, ali je zaustavljen u drugom kolu.

Učestvovali su takmičari iz preko 50 država, a snimak nastupa kataša ocjenjivali su WKF sudije i najbolji svjetski karatisti.

ČESTITKA JANOVIĆA

Ministar sporta i mladih Nikola Janović čestitao je Dan nezavisnosti građanima i građankama Crne Gore, uz poruku da ovaj datum predstavlja krunu borbe ka suverenoj, nezavisnoj, evropskoj Crnoj Gori.

Kako je istakao, da smo do nezavisnosti došli mirnim, demokratskim putem, voljom naroda, te da smo se na tom putu pokazali i više nego uspješni, što je dodatno ohrabrenje da tako i nastavimo.

Crna Gora je, kako je dodao, istorijski posmatrano, bila oduvijek prepoznata kao slobodarska i ratnička zemlja, okružena trusnim balkanskim prostorom. I u takvom ambijentu, nosila je snažnu potrebu za dostizanjem vrijednosti prosvijećenih društava svoga vremena.

“Još je Njegoš, prije skoro dva vijeka, učvrstio temelje državnom opredjeljenju za evropskim, civilizovanim načinom života, a tu viziju slijedili su i kasniji vladari iz dinastije Petrović. Njihovo prepoznavanje vrijednosti na kojima je počivala savremena Evropa, postalo je putokaz dolazećim generacijama. Upravo na tim vrijednostima, nakon ustanka i antifašističke epopeje koja je Crnu Goru učinila planetarno poznatom, danas je naša zemlja članica NATO, i najkredibilniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Ovi procesi, s pravom nazvani istorijskim, u svojoj suštini imaju naše određenje da današnja i generacije koje dolaze, ne nose one iste državne brige koje su naši preci preturili preko glava”, naglašava se u izjavi Janovića.

Posebno je ponosan na činjenicu da je država, poštujući rezultate i doprinos sportista u promociji Crne Gore u svijetu, značajno unaprijedila njihov položaj, postavivši ih na centralno mjesto u sistemu sporta.

“U prethodnom periodu posvetili smo veliku pažnju jačanju kulta crnogorske reprezentacije, a mladim sportistima koji su budućnost našeg sporta, ukazali smo da slijede put svojih proslavljenih idola koji, snagom ljubavi prema svojoj domovini, pronose slavu Crne Gore u svijetu”, poručio je ministar.

Mladi su, ističe Janović, naš najvažniji kapital, i Vlada svakog dana na unutrašnjem planu radi na poboljšanju uslova kvaliteta života mladih.

“Snaga omladine, usmjerena ka perspektivnoj budućnosti, motiv je cijeloj društvenoj zajednici, da odlučno ide u susret novim izazovima razvoja države. U to ime, čestitam vam 14-godišnjicu obnove nezavisnosti”, istakao je Janović.

FATIĆ ISTAKAO

Velike pobjede i brojne medalje izvojevane na borilištima širom svijeta i požrtvovani nastupi crnogorskih sportista u dresu, kimonu ili kapici sa crnogorskim grbom najbolja su potvrda ispravnosti odluke na referendumu, kazao je direktor Karate saveza Dragoljub Fatić.

Trofejni stručnjak i karatista sa zvanjem vrhunski sportista Crne Gore, povodom 14 godina od obnove nezavisnosti, kazao je da su sportisti na pravi način iskoristili pruženu šansu i na dostojanstven način predstavljali svoju državu širom svijeta.

„Mnogo je pobjeda i rezultata za ponos za 14 godina od obnove nezavisnosti. Nesumnjivo najveći sportski rezlutat je olimpijsko srebro rukometašica. Ponosimo se i titulama prvaka Evrope vaterpolista i rukometašica, ali i medaljama karatista i džudista“, kazao je Fatić u intervjuu agenciji Mina.

On je istakao da ga posebno raduje sa kolikim ponosom sportisti nastupaju predstavljajući svoju državu na međunarodnim takmičenjima.

„Kao čovjek koji je praktično čitav život u karateu ponosan sam na rezultate u tom sportu, koji ga svrstavaju među najuspješnije u Crnoj Gori. Posebno me raduje što se medalje na velikim takmičenjima osvajaju u svim starosnim kategorijama. Vjerujem i u plasman karatista u Tokio i olimpijsku medalju“, kazao je Fatić.

Prema njegovim riječima, sportisti su sticanjem nezavisnosti stekli mogućnost da na najbolji način predstave sebe i svoju domovinu.

„Siguran sam da im je kroz nastupe za reprezentaciju Crne Gore omogućeno da se afirmišu mnogo brže i bolje, jer je u prethodnim državnim zajednicama bilo mnogo teže doći do šanse da se takmiče sa najboljim sportistima Evrope i svijeta“, rekao je Fatić.

On smatra da je država Crna Gora za 14 godina, posebno od formiranja Ministarsta sporta, prepoznala značajnu ulogu sporta u društvu i njegov značaj za promociju na međunarodnoj sceni, ali i kao hobi, rekreaciju i važnu komponentu za zdrav život.

„Crna Gora i Ministarstvo sporta su kroz novi Zakon podigli tu oblast na mnogo veći nivo u odnosu na prethodni period. To su osjetili i sportisti i svi sportski subjekti u Crnoj Gori, ali i naša država kroz ostvarivanje vrhunskih rezultata naših reprezentativaca i njene promocije“, kazao je Fatić.

Govoreći o tome šta nekom sportisti znači nastup za reprezentaciju svoje države, Fatić je rekao da mu je kao suverenisti i borcu za samostalnu Crnu Goru iskreno žao što u karijeri nije imao tu čast da se bori u kimonu sa crnogorskim grbom.

„Nastup za državnu reprezentaciju je uvijek, prije svega, bila čast i obaveza svakog sportiste, da na takmičenju predstavlja svoju državu, nosi grb i sluša himnu. Postoje i neki sportisti koji su, umjesto za svoju, izabrali da nastupaju za drugu državu. Nemam opravdanje za njih i uvijek sam bio u dilemi da li je to zbog odnosa prema pojedincu, zbog finansija ili nečeg drugog“, rekao je Fatić.

On smatra da to treba suzbiti kroz institucije sistema, nacionalnih sportskih saveza i Ministarstva sporta, kako bi sav sportski potencija kojim se raspolaže bio na usluzi crnogorskom sportu i državi Crnoj Gori.

„Kao mali sistem mi smo u deficitu kako u kvantitetu, tako i kvaliteteu i dužni smo da sve uradimo da naši sportisti predstavljaju Crnu Goru. Ne mali broj sportista, porijeklom iz Crne Gore, nastupa za crnogorsku reprezentaciju i time pomažu sportskom rezultatu naše reprezentacije. Smatram da je to za sport male države, kao što je Crna Gora, od izuzetnog značaja“, kazao je Fatić.

On je, komentarišući period od referenduma do danas, kazao je da je Crna Gora napredovala u svim segmentima razvoja društva.

„Naravno da je moglo i bolje, ali smatram da je za period od 14 godina Crna Gora izgradila pristojan ambijent za normalan život svih njenih građana. Građani Crne Gore su 21. maja 2006. godine rekli DA za samostalnu i međunarodno priznatu Crnu Goru, iako je ne mali broj njih protiv njenog otcjepljenja. Bez obzira na raziličiti stav i mišljenje siguran sam da je veliki dio njih i volio Crnu Goru“, rekao je Fatić.

On vjeruje da poslije 14 godina, mnogo veći broj građana nego 21. maja 2006. godine, Crnu Goru istinski dozivljava kao svoju jedinu domovinu.

„I pored konstantnog napretka društva u cjelini, osjeća se, da se kroz politička djelovanja, pokušava promijeniti pravac Crne Gore na domaćem, ali i na međunarodnom planu. Te prijetnje su u posljednje vrijeme konstantne i ne treba ih zanemariti. Siguran sam da Crna Gora kao mlada, ali oganizovana i ozbiljna država, tako i njeni građani, znaju šta znači imati svoju državu, najveće dostignuće jednog naroda i da neće dozvoliti da bilo ko ugrozi njenu nezavisnost i suverenost“, rekao je trener karatista nikšićkog Onogošta.

Fatić je kazao da je 21. maja 2006. godine njegov san o samostalnoj Crnoj Gori postao java.

„Kao čovjek i građanin Crne Gore, rođen u SFRJ, koji je od nestanka tadašnje zajedničke države sanjao i težio uspostavljanju Crne Gore kao samostalne države. Taj san postao je java 2006. godine, kada su građani rekli DA Crnoj Gori, slobodarskoj, časnoj, poštenoj. Državi u kojoj će građani biti svoj na svome, ostaviti razlike iza sebe i gledati u budućnost za dobrobit svih nas i jedine nam domovine Crne Gore. Neka je vječna Crna Gora“, poručio je Fatić.

AKO SE NE ODRŽE 2021.

Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Tomas Bah rekao je da prihvata mogućnost otkazivanja Olimpijskih igara u Tokiju, ako se ne održe sljedećeg ljeta zbog korona virusa.

Igre u Tokiju trebalo je da se održe ovog ljeta, ali su zbog pandemije pomjerene na sljedeću godinu, od 23. jula do 8. avgusta.

Organizatori su nedavno saopštili da nemaju rezervni plan ako se takmičenje i naredne godine odloži zbog novog virusa.

“Ne možeš zauvijek da zaposliš 3.000 do 5.000 ljudi u organizacionom komitetu. Ne možete da dozvolite da sportisti budu u neizvjesnosti”, rekao je Bah za BBC.

On je rekao i da se nada da bi Igre u Tokiju narednog ljeta mogle da budu jedinstvene i da “pošalju poruku solidarnosti cijelog svijeta, koji se ponovo ujedinio i slavi pobjedu nad korona virusom”.

“Nema nacrta za to, pa iz dana u dan moramo da izmišljamo točak”, naveo je Bah.

Premijer Japana Šinzo Abe rekao je da će biti teško organizovati Igre ako se ta zemlja uspješno ne izbori sa korona virusom. Direktor Japanske ljekarske asocijacije rekao je da sve zavisi od vakcine.

Upitan da li se slaže, Bah je odgovorio: “Za ovo pitanje se oslanjamo na savjet Svjetske zdravstvene organizacije”.

“Ustanovili smo jedan princip: da organizujemo ove Igre u bezbjednom okruženju za sve učesnike. Niko ne zna kako će svijet izgledati za godinu dana, za dva mjeseca. Zbog toga moramo da se oslanjamo na stručnjake i da donesemo odgovarajuće odluke u odgovarajuće vrijeme na osnovu tog savjeta”, rekao je Bah.

Zimske olimpijske igre u Pekingu na programu su u Kini 2022. godine, nekoliko mjeseci po završetku Igara u Tokiju. Bah je naveo da mu je Abe jasno rekao da, što se je Japana tiče, sljedeće ljeto je “posljednja opcija”.

“Ne možete svake godine da mijenjate cio sportski kalendar međunarodnih takmičenja. Ne mogu sportisti da žive u neizvjesnosti. Ne možete se toliko preklapati sa budućim Olimpijskim igrama, pa shvatam takav pristup naših partnera iz Japana”, naveo je Bah.

Upitan koliko je uvjeren da će se Olimpijske igre u Tokiju održati, Bah je rekao: “Moramo biti spremni na različite scenarije”.

“Postoji posvećenost da se Igre održe u julu naredne godine. U isto vrijeme, gledajući scenarije, u vezi sa zdravstvenim mjerama, možda će biti potreban karantin za sportiste, za dio sportista, za druge učesnike. Sve se razmatra i zbog toga kažem da je to mamutski zadatak, pošto je mnogo drugih opcija. Kada budemo imali jasan pogled na to kako će svijet izgledati 23. jula 2021. godine, donijećemo odgovarajuće odluke”, naveo je Bah.

SIMONOVIĆ PORUČIO

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović kazao je da da su se u toj instituciji trudili da naprave uštede gdje je to bilo moguće, te da vjeruje da će država učiniti sve što je u njenoj moći da pomogne oporavak sporta.

“Pandemija je izazvala nesigurnost u svim sferama društva, širom svijeta. Ne bore se sa njom ništa bolje velike zemlje, kao što smo, nažalost, imali prilike da vidimo. Naša država je uradila sjajan posao u smislu zaštite svojih građana, što je najvažniji i prvi zadatak. Međutim, posljedice u ekonomskom smislu ćemo osjećati još dugo vremena. Ekonomski su pogođene sve privredne grane, a među njima i sport, jer kao što sam naglašavao sport nije samo aktivnost po sebi ili razonoda, već je ozbiljan sistem koji generiše velike prihode, a zapošljava i veliki broj ljudi.Tu smo, u raznim diskusijama, pokušali da nađemo način za ublažavanje posljedica krize, naročito u finansijskom smislu. S tim u vezi, napravili smo i prijedlog mjera za ublažavanje negativnih efekata koje je koronavirus imao na sport u Crnoj Gori. Taj prijedlog je proslijeđen i Vladi Crne Gore, odnosno Ministarstvu sporta i mladih, kao i nacionalnim sportskim savezima i nadamo se da će biti dobar osnov za pravljenje plana oporavka za sport, sportiste i sportske radnike u našoj zemlji. Takođe, Crnogorski olimpijski komitet je već, u saradnji sa Međunarodnim olimpijskim komitetom, usvojio određene strategije i planove”, kazao je Simonović za portal reprezentacija.me.

On je istakao da su sve grane sporta u Crnoj Gori direktno pogođene krizom.

“Obustava sportskih aktivnosti dovela je do gubitka prihoda, kako kod profesionalnog sporta tako i kod amaterskog, s tim što je kod amaterskog sporta ovaj efekat imao i imaće mnogo veće i dalekosežnije posljedice. Većina saveza, sportskih organizacija i mikro i malih preduzeća koja se bave sportskom djelatnošću ima problema i sa finansiranjem fiksnih troškova, jer se isti moraju plaćati bez obzira na pad prihoda, a mnogi od njih rade u teškim uslovima i nemaju nikakvih novčanih rezervi”, ističe Simonviovć.

Prvi čovjek COK-a je rekao da su naišli na razumijevanje sponzora i partnera.

“Crnogorski olimpijski komitet je odgovorna organizacija, koja funkcioniše planski i savjesno, tako da smo se tokom ovog vremena trudili da napravimo uštede, gdje god je bilo moguće i gdje god nije ugroženo funkcionisanje rada i izmirivanje osnovnih finansijskih obaveza. Naišli smo i na razumijevanje od strane sponzora i partnera, koji su nam pomogli da funkcionišemo na najbolji mogući način, a time ne ugrozimo ni zdravlje zaposlenih, ali ni organizaciju kao cjelinu. Međutim, pred nama je najveći sportski događaj – Olimpijske igre, i stoga je važno da, u saradnji sa Vladom Crne Gore, MOK-om, sponzorima i partnerima, obezbijedimo optimalne uslove za kvalifikovanje i pripremu za Olimpijske igre, kao i za sam nastup na glavnom takmičenju u ovom olimpijskom ciklusu”, rekao je Simonović.

Ohrabruje ga, kako kaže, to što držva ozbiljno shvata sport.

“Imali smo i nekoliko sastanaka na kojima smo razgovarali o potencijalnim načinima podrške. Znam da država ozbiljno shvata sport i njegovu vrijednost za cjelokupno društvo, tako da vjerujem da na pomoć države, kao i uvijek do sada, sportski sektor može da računa”, kazao je Simonović.