ISTRAŽIVANJA U AMERICI

Stručnjaci iz medicinskog centra Mejo, došli su do pomaka u istraživanju iznenadnih smrti djece kod Amiša u SAD, kojim se bave već decenijama. Kako su zaključili uzrok je mutacija gena.

Prije petnaestak godina porodica Amiša koja je živjela na istoku SAD-a pogodila je neobjašnjiva tragedija – jedno od njihove djece je iznenada umrlo. Dijete se igralo i tračalo unaokolo, a onda se odjednom srušilo. Samo nekoliko mjeseci kasnije, ista sudbina zadesila je još jedno njihovo dijete. Šest godina poslije, iznenada im je umrlo još jedno dijete, a dvije godine nakon toga još jedno.

Obdukcija nije otkrila nikakav jasan uzrok smrti. Sva su djeca bila zdrava, nijesu imala nikakvih očiglednih oštećenja na srcu ili drugim vitalnim organima. Porodicu je pogodilo, kako su oni sami nazvali, “prokletstvo iznenadne smrti”, a medicinski istražitelji nijesu mogli shvatiti što se zapravo dogodilo, piše CNN.

Nakon smrti prvo dvoje djece, ljekar koji je obavio obdukcije stupio je 2004. u kontakt s medicinskim stručnjacima istraživačkog centra Mejo, a koji se bave iznenadnim smrtnim slučajevima. Ljekari te medicinske klinike posumnjali su da bi uzrok smrti mogao biti gen RYR2, jer mutacije tog gena mogu uzrokovati srčanu aritmiju, napade ili čak iznenadno zatajenje srca.

Proveli su molekularnu obdukciju, odnosno genetsko testiranje, ali nijesu otkrili mutacije tog gena.

Nakon toga je prošla čitava decenija, a u međuvremenu su kardiolozi i genetičari iz drugih dijelova SAD-a pokušavali da analiziraju krv drugih amiških prodica čija su djeca takođe umrla iznenadnom smrću.

Ipak odgovoran kobni gen

Prošle sedmice stručnjaci iz medicinskog centra Mejo došli su do pomaka u istraživanju tih oboljenja, a svoju studiju su objavili u časopisu “JAMA Cardiology”. Uz pomoć nove tehnologije koja nije postojala kada su u toj klinici prvi put radili molekularnu obdukciju, tim je saznao da su neka djeca Amiša naslijedila iste genetske mutacije od oba roditelja. Od 23 djece s naslijeđenom mutacijom 18 ih je umrlo iznenadnom smrću.

“Konačno smo shvatili da je riječ o autosomno recesivnoj osobini gdje su nepovoljne mutacije dolazile od oba roditelja tako da su djeca naslijedila dvostruku dozu”, rekao je ljekar Majkl Akerman, voditelj laboratorija koji istražuje slučajeve iznenadne smrti u klinici Mejo.

“Da bi došlo do nivoa koja uzrokuje iznenadnu smrt, dijete mora naslijediti mutirani gen od oba roditelja, a šanse za to su 25 odsto”, dodao je.

Amiši su vjerovatno podložniji recesivnom nasljeđivanju, jer su potomci malog broja predaka i skloni međusobnoj ženidbi.

ISTRAŽIVAĆI SA HARVARDA

Grupa međunarodnih istraživača sa Harvarda otkrili su da pet zdravih životnih navika mogu da obezbijede kvalitetniji i duži život za najmanje 14 godina kada je riječ o ženama ili 12 godina ukoliko govorimo o muškarcima.

Te zdrave navike uključuju biljnu ishranu i ishranu sa manjim procentom masnoća. Umjereno vježbanje od nekoliko sati sedmično i održavanje zdrave tjelesne težine, takođe doprinosi dobrom zdravlju. Zatim izbjegavanje pušenja i konzumiranje ne više od jednog alkoholnog pića dnevno za žene, a dva za muškarce.

U istraživanju objavljenom 8. januara u “BMJ”, istraživači navode da zdrav način života zaista može doprinijeti dužem životu bez obolijevanja od uobičajenih hroničnih bolesti, srčanih bolesti, dijabetesa i karcinoma.

Rezultati ukazuju na to da žene mogu produžiti životni vijek nakon 50. godine za otprilike deset godina, a muškarci mogu živjeti otprilike osam godina duže ukoliko se pridržavaju zdravih navika.

“Važno je gledati na očekivani životni vijek bez obolijevanja jer to ima važne implikacije u smislu poboljšanja kvaliteta života. Produženje životnog vijeka nije dovoljno. Želimo da produžimo životni vijek tako da imamo zdrav život, bez većih hroničnih bolesti i invaliditeta povezanih s tim bolestima”, kaže dr Frenk Hu, šef odjeljenja za ishranu na “Harvard T.H. Chan School of Public Health”.

Kako bi pratili ove podatke, istraživači su analizirali 111.000 žena i muškaraca u Americi starosti između 30. i 75. godina života. Ispitanici su odgovarali na pitanja o njihovim životnim navikama i zdravlju svake dvije godine od 2014. godine. Na osnovu njihovih odgovora životni stil svakog ispitanika ocijenjen je na skali od 0 do 5.

Žene koje su tokom života poštovale četiri od pet zdravih navika živjele su u prosjeku 34 godine duže bez hroničnih oboljenja nakon 50. godine života.

S druge strane, muškarci koji su se takođe pridržavali četiri zdrave navike živjeli su prosječno 31 godinu duže od onih koji su bili skloni nezdravom životu.

Imajući u vidu da su svi ispitanici bili stariji od 30 godina, istraživači sa Harvarda poručuju da nikada nije kasno za promjene.

“Najbolje je okrenuti se zdravim životnim navikama što je ranije moguće, ali njihovo usvajanje i u relativno starijoj životnoj dobi takođe ima značajne posljedice na životni vijek i kvalitet života”, poručuje dr Hu.

STRUČNJACI VJERUJU

Milioni ljudi širom svijeta suočeni su sa osteoporozom. Do sada, kao primarni faktori rizika najčešće su se spominjali starenje i nedostatak vitamina D, ali su stručnjaci nedavno kao jedan uzroka označili i dugotrajnu izloženost aerozagađenju.

Nova studija Instituta za globalno zdravlje u Barseloni sugeriše da je loš kvalitet vazduha povezan sa smanjenom gustinom kostiju kod starije populacije, prije svega žena.

Tokom istraživanja, analizirani su podaci o zdravlju kostiju i životnim uslovima više od 3.700 učesnika, iz 28 indijskih sela, koji su pokazali da pojedinci koji su često izloženi aerozagađenju imaju niži nivo koštane mase.

Istraživači pretpostavljaju da je ova pojava posljedica oksidativnog stresa i upale izazvane zagađenjem vazduha, jer su korišćene procjene izloženosti zagađenju na otvorenom, uz poseban akcenat na prisustvo ugljenika i sitnih PM 10 čestica u vazduhu, koje su produkt izduvnih gasova i loženja, dugo ostaju u vazduhu i infiltriraju se u ljudsko tijelo kroz pluća.

GUGL HELT

Kompjuterski program može da otkrije rak dojke na mamografskim snimcima tokom rutinske kontrole sa većom tačnošću od radiologa i onkologa, tvrdi tim istraživača koji se nada da će ovo biti novi iskorak u borbi protiv ovog globalnog ubice.

Rak dojke jedan je od najčešćih karcinoma kod žena. Samo tokom prošle godine postavljeno je više od dva miliona novih dijagnoza.

Redovan skrining je od vitalne važnosti za otkrivanje prvih znakova bolesti kod pacijenata koji nemaju očigledne simptome.

U Velikoj Britaniji se ženama starijim od 50 godina savetuje da rade mamografsko snimanje na svake tri godine, a rezultate analiziraju dva nezavisna stručnjaka. Ali, tumačenje snimaka ostavlja prostora za greške. Dešava se da se kod zdravih pacijenata posumnja na rak ili pak, da se na vrijeme ne uoče promjene koje upućuju na bolest. Zato su istraživači “Gugl helta” unijeli u kompjuterski program vještačke inteligencije za otkrivanje raka dojke više hiljada snimaka žena iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država.

Sve snimke su već pregledali onkolozi, ali za razliku od kliničkog okruženja, u program nije unošena kompletna anamneza pacijenta koja bi mogla da utiče na postavljanje dijagnoze.

Istraživački tim je utvrdio da njihov AI model može da utvrdi rak dojke sa snimaka sa sličnim nivoom preciznosti kao radiolozi. Nadalje, AI je pokazao mnogo manji procenat pogrešnih dijagnoza koji se u Americi kreću oko 5,7 odsto, odnosno 1,2 u Velikoj Britaniji.

“Što se ranije otkrije rak dojke, to je, naravno, bolje za pacijenta. O ovoj tehnologiji razmišljamo kao o načinu da pomognemo stručnjacima ili pacijentima, da na kraju, budu postavljene što preciznije dijagnoze”, kaže za AFP Dominik King iz Velike Britanije, rukovodilac “Gugl helta”.

Računar daje ‘drugo mišljenje’

U Velikoj Britaniji snimke tumače dva radiologa, što je neophodan, ali naporan proces.

Tim iz “Gugl helta” je sproveo eksperimente, poredeći dijagnoze računara sa odlukom prvog čitača mamografskih snimaka. Ako bi se dijagnoze poklopile, ti slučajevi su označavani kao riješeni.

Ukoliko bi dijagnoze bile različite, onda su poređeni sa odlukom drugog radiologa.

Studija koju su sproveli King i njegov tim, objavljena u časopisu “Nejčer”, pokazala je da se korišćenjem kompjuterskog programa za potvrđivanje dijagnoze jednog radiologa, može uštedjeti do 88 odsto radnog opterećenja drugog ljekara.

Ken Jang, ljekar koji vodi arhivu mamografskih snimaka u istraživačkim projektima raka u Velikoj Britaniji, doprinio je ovom istraživanju. Naglašava da je ovaj program jedinstven po tome što su u njega unijeti svi naknadni podaci do kojih se došlo u kliničkoj praksi od skoro 30.000 pacijenata.

“Imamo uzorak koji je reprezentativan za sve žene koje dolaze na mamografske skrininge. To uključuje netipične i jedinstvene slučajeve, veoma teške slučajeve i sve ostale koji su prošli kroz kliničku praksu”, dodao je Jang.

Tim naglašava da su potrebna dodatna istraživanja, ali da se nadaju kako će tehnologija jednog dana sigurno moći da se koristi kao ‘drugo mišljenje’ prilikom postavljanja dijagnoze raka dojke.

KONFERENCIJA

Jaka primarna zdravstvena zaštita dokaz je da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou, a razmjena iskustava i primjeri dobre prakse mogu se iskoristiti kako bi reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana. To je poručeno na otvaranju Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u zemljama Jugoistočne Evrope, koju je organizovao Dom zdravlja Podgorica, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić, rekao je da je cilj da se potencira i dalje afirmiše primara zdravstvena zaštita kao temelj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

2Srećom, ovdje imamo apsolutnu podršku Vlade i mi iz domova zdravlja, kojih je u Crnoj Gori 18, smatramo da još bolje treba da iskoristimo mogućnost da nam Vlada daje punu podršku, kroz sve mehanizme unapređenja primarne zdravstvene zaštite. Znači bolje organizacije, optimizacije, boljih komunikacijskih tehnologija, efektivnosti i efikasnosti. Na nama je, da kroz upravljanje kvalitetom, primjenimo najmodernije tehnologije rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, kazao je Kavarić.

On je istakao da nije sve u opremi i u zgradama, već je mnogo toga u promjeni svijesti ljudi.

Kavarić je poručio da Crna Gora ima visokoprofesionalan kadar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, od ljekara, do sestara i zdravstvenih saradnika.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore Milovan Vujović, rekao je da je taj resor posebno ponosan na integrisanost, dostupnost i visokoprofesionalni nivo u ukupnom zdravstvenom sistemu, a posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

“Uvođenjem brojnih preventivnih skrining programa, izvanredni međunarodno priznati rezultati u imunizaciji, zdravstvena zaštita majke i djeteta, kao i starijih i vulnerabilnih grupa, naš je glavni pravac daljeg razvoja sistema javnog zdravstva u Crnoj Gori”, istakao je Vujović.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković, kazao je da KCCG kao jedina tercijarna ustanova u zdravstvenom sistemu države itekako zavisi od dobre saradnje sa primarnom zdravstvenom zaštitom.

“Veoma nam je važno da imamo jaku, stabilnu primarnu zdravstvenu zaštitu. Imamo sjajnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica i veliki broj zajedničkih projekata. Očekujem, naravno, da će tako da bude i u budućnosti”, kazao je Eraković.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Boban Mugoša, rekao je da su u Crnoj Gori reforme počele 2004. godine sa ciljem da imamo modernog izabranog ljekara koji je kadar da pruži 90 odsto svih zdravstvenih usluga koje su potrebne pacijentu, kako bi se smanjilo opterećenje sekundarnog i tercijarnog nivoa.

“Namjere dobre, regulativa dobra i krenuli smo tim putem i idemo. Nekad brže, nekad sporije, nekad bolje, nekad gore, ali idemo tim putem. Nadam se da ćemo tako nastaviti, posebno zato što smo uveli specijalizacije porodične medicine i želimo da dobijemo ljekare koji su kadri liječiti cijelu porodicu”, kazao je Mugoša.

On je istakao da je jaka primarna zdravstvena zaštita znak da je briga za zdravlje populacije na najvišem nivou.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić, kazao je da se primarnom nivou posvećuje velika pažnja, jer je to mjesto gdje osiguranici ostvaruju najbržu zdravstvenu zaštitu.

“Iz th razloga u prethodnom periodu imali smo niz investicionih aktivnosti sa ciljem da se ta dostupnost podigne na još veći nivo. Takođe, puno pažnje smo posvetili informatizaciji primarnog nivoa zdravstvene zaštite. Zahvaljujući informacionim tehnologijama uspjeli smo da olakšamo rad menadžerima zdravstvenih ustanova, kao i pristup našim osiguranicima. I u narednom periodu planiramo slične aktivnosti”, najavio je Čirgić.

Predsjednik Ljekarske komore Crne Gore Aleksandar Mugoša, smatra da bi sličnih konferencija u Crnoj Gori trebalo da bude više, jer je to, kako je dodao, interes svih koji se bave zdravljem građana.

“Znamo da je to i nacionalni interes. Od našeg rada, znanja, zavisi budućnost države. U želji da ovakvih skupova bude što više Ljekarska komora Crne Gore planira da u njihovu organizaciju i pojedinačna usavršavanja naših članova sljedeće godine uložimo oko 50 hiljada eura”, rekao je Mugoša.

Direktor Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac, kazao je da se sve može unaprijediti, ali da je napravljen veliki iskorak.

“Kroz EU fondove koje vodimo već tri godine, nastojaćemo da još više osnažimo dijagnostiku, da radimo na prevenciji i na edukaciji ljekara kako bi pružili maksimalnu zdravstvenu zaštitu pacijentima. Cijela ova saradnja je zamišljena tako da se ljudi upoznaju, razmjenjuju iskustva, otvore nove projekte”, kazao je Štimac.

Direktor Doma zdravlja Škofja Loka iz Slovenije Aleksandar Stepanović, kazao je da je Osnovno zdravstvo Gorenjske udružuje šest domova zdravlja.

“Imamo oko 900 zaposlenih, od toga više od 200 ljekara. U Osnovnom zdravstvu Gorenjske, kao i u Sloveniji postoji nedostatak doktora porodične medicine, a i ostalih doktora. Trebalo bi odmah oko 700 ljekara porodične medicine što je vrlo veliki problem”, kazao je Stepanović.

Izvršna direktorica nevladine organizcaije Juventas, Ivana Vujović, rekla je da ta NVO od 2001. godine sarađuje sa Domom zdravlja Podgorica.

„Ovih 18 godina je pokazalo neophodnost buduće saradnje. Zajedno samo postigli velike rezultate, ne samo u oblasti prevencije infektivnih bolesti, već uopšte podizanja kvaliteta života i zdravlja određenih vulnerabilnih populacija i mladih. Mislim da nam slijedi još bolja saradnja kada su u pitanju populaciona savjetovanja, prevencija. A otvorenost primarne zdravstvene zaštite je uvijek bila neupitna, a posebno moram da pohvalim Dom zdravlja Podgorca“, rekla je Vujović.

Direktorica Doma zdravlja Zagreb, Antonija Balenović, kazal je da je u velikom gradu sve dostupnije i da je primarna zdravstvena zaštita bolje razvijena, opremljena i sa boljim kapacitetima u ljudstvu.

„Ali u Hrvatskoj u manjim regijama postoje problemi da nema dovoljno liječnika ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kod nas je zadnjih godina bilo više reformi zdravstva, tako da je dio primarne zdravstvene zaštite privatizovan“, rekla je Balenović.

Direktorica Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Verica Jovanović, kazala je da su reforme primarne zdravstvene zaštite u svim zemljama u regionu od velikog značaja i i kontinuirano prisutne.

„Upravo su ovakvi skupovi mjesto gdje bi se sva nepovoljna i negativna iskustva i primjeri dobre prakse mogli iskoristiti kako bi sama reforma bila efikasnija i kako bi se ostvario krajnji cilj, a to je zadovoljstvo građana, koji koriste zdravstvenu zaštitu, pravovremena mogućnost i dostupnost primarne zdravstvene zaštite svima i naravno unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovnišrva“, istakla je Jovanović.

Direktor Doma zdravlja Tuzla, Suad Bijedić, rekao je da je taj Dom zdravlja proslavio 96 godina postojanja i da je to jedan od nastarijih domova zdravlja na prostoru bivše Jugoslavije.

„Imamo izuzetno dobru saradnju sa Domom zdravlja Podgorica. Ja sam ovdje čest gost. Dom zdravlja Tuzla je zadržao sve što je predviđeno po Programu rada domova zdravlja“, rekao je Bijedić.

Konferencija okuplja predstavnike ustanova primarnog nivoa zdravstvene zaštite iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske i Crne Gore.

NAUCNICI TVRDE

Prekomjerna masnoca u krvi moze uzrokovati ostecenje organa, rezultati su nove studije sprovedene u Njemackoj.

Istrazivaci su otkrili mehanizme putem kojih visoki nivo lipida u krvi moze dovesti do upale i s vremenom do ozbiljnijih posljedica, poput ostecenja organa.

Upala je uzrokovana i faktorom rizika za mnoga stanja kao sto su gojaznost, dijabetes i kardiovaskularni problemi.

Jedan od najvecih razloga za upalu je infekcija. Kada tijelo osjeti da u njega ulaze opasni strani mikroorganizmi, poput bakterija, oslobada imuni odgovor. Upala je kljucni dio tog odgovora.

Ovakav preokret dogadaja je prirodan i obicno pomaze u odrzavanju zdravstvenog stanja. Medutim, ponekad se upala javlja iz razloga koji nijesu infekcija, sto dovodi do razlicitih vrsta ostecenja.

U novoj studiji, ciji su rezultati objavljeni u casopisu “Nature ImmunologyTrusted Source”, doktor Timo Speer i kolege sa Univerziteta Saarland u Njemackoj kazali su da upalu uzrokuje visok nivo triglicerida u krvi.

Studija je takode otkrila mehanizme putem kojih visoka masnoca u krvi moze dovesti do upale, sto, pak, moze uticati na druge bioloske procese i dovesti do ostecenja organa i krvnih zila.

“Nas rad je ukljucivao proucavanje posebne grupe lipida, triglicerida. Uspjeli smo pokazati da, kad su ove masti prisutne u povisenim koncentracijama, one mogu promijeniti nase odbrambene celije na takav nacin da tijelo reaguje kao da reaguje do bakterijske infekcije”, pojasnio je Speer.

Bice takode vazno, kazao je, fokusirati se na prehranu koja moze uticati na nivo masti u krvi.

“Drugim rijecima, sada mozemo reci da prihvatanje dijeta s niskom masnocom moze znacajno produziti zivotni vijek pacijenata visokog rizika, poput onih koji imaju dijabetes ili onih ciji je krvni pritisak previsok”, napominje Speer.

To je zbog toga sto se nivo triglicerida u krvi povecava kod dijeta sa visokom masnocom. Speer i njegove kolege nadaju da ce im njihovi rezultati pomoci u razvoju novih strategija lijecenja i sprjecavanju bolesti opasnih po zivot.

STRUCNJACI

Nema nista ljepse i zdravije nego dojiti svoju bebu i uzivati u tome. Ipak, dok nekim majkama dojenje od prvog dana ide bez problema, druge muku muce s bolnim ragadama ili vjeruju kako nemaju mlijeka.

Dojenje je nesto o cemu mnogi smatraju da znaju sve, ali rijetki se uistinu edukuju. Medutim, ako se neko bavi onim sto mame zaista trebaju da znaju o dojenju, to je Teresa Pitman.

Ova izvrsna direktorica NVO La Leche League Canada i vise od tri decenije pruza podrsku i daje savjete dojiljama. Koautorka je i dva bestselera o dojenju.

“Izdvojite vrijeme da saznate sto vise o podrsci za dojenje u vasoj zajednici dok ste jos trudni, tako da nakon toga ne morate pokusati da pronadete ove usluge. Vecina nas ne predvida da cemo imati problema sa dojenjem”, kazala je Pitman.

Ona savjetuje da je vazno da imate sve potrebne podatke o dojenju pri ruci za svaki slucaj. Ostale majke koje su uspjesno dojile svoju bebu najbolji su izvor podrske i informacija o dojenju.

“Kad se odlucite za dojenje upoznajte druge majke koje doje kako biste mogli vidjeti kako to djeluje. Jedno je citati o dojenju, a drugo prolaziti pored nekog ko doji u trznom centru”, kazala je.

Korisno je shvatiti kako dojenje funkcionise, kaze Pitman.

“Cesto hranjenje pomaze vam da uspostavite opskrbu mlijekom. Posebno tokom prvih nekoliko sedmica, ucestalost hranjenja pomaze vam da shvatite koliko mlijeka treba vasem djetetu”, savjetuje ona.

Zene koje imaju manji kapacitet skladistenja mlijeka moraju cesce dojiti svoje bebe, dok one koje imaju veci kapacitet skladistenja ne moraju dojiti toliko cesto. Isto tako, bebe imaju svoje jedinstvene obrasce hranjenja. Nije korisno uporedivati svoj raspored dojenja s rasporedom drugih mama koje poznajete.

Dojenje, kazu strucnjaci, ne bi trebalo biti bolno.

“Bol u nasim tijelima je signal da nesto nije sasvim u redu. Pomaze da shvatite da su gotovo svi razlozi zbog kojih imate bol izljecivi ako dobijete pomoc”, kaze Pitman.

Takoder mozete angazovati i savjetnicu za dojenje. Dojenje utjesi bebu i opusta majku, kazu strucnjaci. Osim toga, pomaze bebi da bolje spava i umiruje je ako je uplasena.

TAKOZVANI BRNAUT

Ako trpimo konstantan pritisak zbog obaveza, kratkih rokova, prekomjernog ostajanja na poslu, lose komunikacije sa nadredenima, visokih targeta ili smo jednostavno previse revnosni prema obavljanju zadataka, neizostavno cemo se u nekom trenutku suociti sa osjecajem “sagorijevanja na poslu” ili popularno receno dozivjeti “brnaut”.

Dr. Aleksandar Damjanovic, specijalistom psihijatrije o tome da li konstantan pritisak na poslu moze dovesti do depresije, gdje najcesce grijesimo i kako da zauzemo ispravan stav kaze da ako ste na poslu vec duze vrijeme iscrpljeni, neefikasni, razdrazljivi i depresivni, moguce je da patite od sindroma sagorijevanja na radu.

Iako ga odlikuju emocionalna iscrpljenost, zamor i depresivno raspolozenje, od depresije se razlikuje po tome sto se odnosi samo na sferu posla, a ne i na druge oblasti zivota.

Najcesce se javlja kod osoba ciji posao podrazumijeva komunikaciju sa ljudima. Pate uglavnom oni koji su odgovorni i imaju visoka ocekivanja i od sebe i od okoline. Cesto se desava da na istom poslu predu put od izrazenog entuzijazma do potpune apatije. Kad se ocekivanja ne ispune, kad se zalaganje ne prepozna, slijede nervoza, tuga i bespomocnost, a nerijetko se poseze za alkoholom ili drugim stimulansima (cesto vrlo opasnim po zdravlje).

Vazno je da procijenimo svoje mogucnosti i da odredimo prioritete u zivotu. Da naucimo kako da izrazimo svoj stav i da razlikujemo gdje vrijedi, a gdje ne vrijedi da trosimo energiju.

Kada je potrebno potraziti pomoc

Fizicka aktivnost i neka vrsta relaksacije mogu da budu od velike koristi. Preporucuje se bavljenje sportom ili redovne setnje, citanje, slusanje muzike. Ove aktivnosti mogu biti i dobra preventiva da do poremecaja ne dode. Ako sve to ne uspije onda je potrebno potraziti i pomoc psihoterapeuta. Kao prva linija odbrane mogu pomoci i odlicni preparati koji ne stvaraju nikakvu zavisnost i ne mijenjaju psihicki covjeka – cega se mnogi plase.

S adenozil metionin (SAMe) je aminokiselina koja se u vodicima dobre klinicke prakse navodi kao pomoc kod blage do umjerene depresije. SAMe utice na stvaranje serotonina i dopamina koji su odgovorni za nase dobro raspolozenje. Ako imate osjecaj tjeskobe, umorni ste i napeti dr. Damjanovic preporucuje Tensilen. Tensilen sadrzi SAMe i dodatno B kompleks koji ima izuzetno pozitivan efekat na zdravlje nervnog sistema. Prvi efekti se osjecaju vec nakon nedjelju do 10 dana primjene, ali se svakako preporucuje kontinuirana upotreba jer ce omoguciti stabilno i uravnotezeno dobro stanje.

“Sami smo sebi najveci prijatelj, kada se odgovorno odnosimo prema svom zdravlju, kako fizickom tako i mentalnom”, istice dr. Aleksandra Damjanovic, specijalista psihijatrije.

REVOLUCIONARNI TEST

Brzi test krvi mogao bi da napravi revoluciju u dijagnostikovanju sepse. Test koji bi za 10 minuta mogao da analizira proteine koji su znak sepse, razvili su naucnici kompanije ciji je izum i kucni test za trudnocu.

Svaki sat kasnjenja u lijecenju sepse povecava rizik od smrti za sedam odsto, tako da je rana dijagnoza kljucna, ali trenutnim testiranjima je potrebno do tri dana kako bi se doslo do rezultata.

Novi test detektuje sepsu iz nekoliko kapi krvi za nekoliko minuta.

Pronalazac je Pol Dejvid koji je napravio i prvi jednostavni kucni test za trudnocu 80-ih godina.

Dok test za trudnocu trazi kljucne hormone u urinu i pokazuje linije u “prozoru” testa, novi test traga za proteinima u krvi koji ukazuju na sepsu.

Sest proteina koje proizvodi imuni sistem da se bore protiv infekcije identifikovani su tokom sedmogodisnjeg testiranja uzoraka od oko 1.000 pacijenata.

Za ovaj test potrebno je svega jedan mililitar krvi da bi se dobio rezultat. Uzorak i gustoca linija koju analizira prenosni citac daje rezultate u roku do 10 minuta.

U laboratoriji ovaj test je detektovao 80 odsto slucajeva sepse.

Testiranje ce se obaviti na 550 pacijenata kako bi bili potvrdeni preliminarni rezultati.

Ocekuje se da bi ovaj test mogao biti u sirokoj upotrebi 2021. godine.

ISTRAZIVANJE POKAZALO

Godinama se spominju prednosti probiotika. Od toga da drze bakterije u crijevima u ravnotezi, do toga da pomazu u odrzavanju dobrog zdravlja sistema za varenje. Novi dokazi pokazuju da previse probiotika moze da prouzrokuje prilicno neprijatne simptome.

Upotreba probiotika moze da rezultira znacajnim nakupljanjem bakterija u tankom crijevu sto moze dovesti do dezorijentisanosti, nadutosti, bolova u zelucu.

U objavljenoj studiji u kojoj je ucestvovalo 30 pacijenata, njih 22 su prijavili probleme poput zbunjenosti i poteskoca povezanih sa koncentracijom, kao i nadimanje. Treba napomenuti da su svi ucesnici uzimali probiotike.

“Istrazitelji su otkrili velike kolonije bakterija koje se razmnozavaju u tankom crijevu pacijenata, ali i visok nivo D-mlecne kiseline proizvedene fermentacijom secera bakterije laktobacilusa iz njihove hrane”, rekao je direktor neurogastroenterologije na Medicinskom fakultetu u Dzordziji Satis Rao.

Poznato je da je D-mlijecna kisjelina privremeno toksicna za celije mozga. Istrazivaci su otkrili da su neki pacijenti imali dva do tri puta vecu kolicinu D-mlijecne kisjeline u krvi od normalne.

Neki su rekli da im je dezorjentacija i gubitak kognitivne sposobnosti, koja je trajala od pola sata do nekoliko sati nakon jela, bila toliko ozbiljna da su morali da napuste posao.

Prema izvjestaju objavljenom u casopisu “Clinical and Translational Gastroenterology” ovo je prvi put da je uspostavljena veza izmedu stanja mozga i prekomjernog rasta bakterija u tankom crijevu, izazvanog visokim nivoom D-mlijecne kisjeline u crevima i upotrebom probiotika.

Iako probiotici mogu biti korisni u nekim situacijama, poput pomaganja pacijentu da obnovi bakterije u crijevima nakon uzimanja antibiotika, istrazitelji su savjetovali oprez protiv njegove prekomjerne i neselektivne upotrebe.

“Probiotike treba tretirati kao lijek, a ne kao dodatak ishrani”, kaze dr Rao.

Doktor napominje da bi takode bilo dobro koristiti namirnice koje imaju dejstvo probiotika, kao sto su: crna cokolada, jogurt, kisjeli kupus i narocito kefir.

  • Jugopetrol: O raspodjeli dobiti početkom juna
    on 01/05/2025 at 11:50

    Akcionari Jugopetrola trebalo bi da na redovnoj Skupštini 4. juna donesu odluku o raspodjeli dobiti za prošlu godinu.

  • Domaće mljekarstvo gubi trku s uvozom
    on 01/05/2025 at 07:40

    Tri najveće crnogorske kompanije koje se bave preradom i prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda – Lazine, Nika i Srna ostvarile su ukupni prihod od 26,06 miliona eura. Sa druge strane, samo Imlek Boka, koji na crnogorskom tržištu distribuira uvozno mlijeko i mliječne proizvode, uključujući i popularnu “kravicu”, imao je ukupni prihod od 34,68 miliona eura.

  • Industrijsko posrtanje: Dan žrtava tranzicije
    on 01/05/2025 at 05:37

    Malena Andrijevica prije tranzicije imala je hiljadu stanovnika i hiljadu radnika u industriji i ugostiteljstvu, dok danas radnika u industriji nema, a gradsko jezgro ove varošice svelo se na svega nepunih trista stanovnika. Na ovu činjenicu podsjetio je poslednji direktor fabrike „Temovent“ u tom gradu, Predrag Nedić, koji danas živi na primorju.

  • Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom
    on 30/04/2025 at 15:42

    Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom i sa zakonodavstvom, a javnost kritikuje ugovor koji još nije niti sačinjen niti potpisan, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović u emisiji „Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.

  • "Uspješno realizovana odluka o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću"
    on 30/04/2025 at 15:25

    U okviru aktivnosti koje Ministarstvo finansija, Centralna banka Crne Gore i Uprava za igre na sreću sprovode kroz rad u Koordionacionom tijelu za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, uspješno je realizovana odluka Uprave za igre na sreću o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću, u skladu sa članom 7, članom 9 i članom 10 Zakona o igrama na sreću.

  • Prosječna zarada u martu iznosila 1003 eura
    on 30/04/2025 at 15:16

    Prosječna zarada (bruto) u martu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 1.195 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.003 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

  • Milatović: I Ustavni sud da iznese tumačenje na tezu Udruženja pravnika o sporazumu s UAE
    on 30/04/2025 at 14:24

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da bi i Ustavni sud trebao da iznese tumačenje na tezu da se Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o turizmu i razvoju nekretnina mora verifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore.

  • "Ne mislim da su poslanici čuli nove informacije iz Milatovićevog obrazloženja o sporazumu sa UAE"
    on 30/04/2025 at 13:32

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da ne misli da su poslanici saznali nešto novo iz opširnog obrazloženja predsjednika države Jakova Milatovića zašto je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 

  • Ministarstvo finansija: U prva tri mjeseca prihod u budžetu 580,4 miliona eura
    on 30/04/2025 at 13:24

    U Ministarstvu finansija ističu da i na kraju prvog kvartala bilježe kontinuirani trend rasta budžetskih prihoda, te je za prva tri mjeseca prihodovano 580,4 miliona eura, što je 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, odnosno 4,7 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.

  • Prosječna zarada u martu hiljadu eura
    on 30/04/2025 at 11:50

    Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,1 odsto veća u odnosu na februar.