REVOLUCIONARNI TEST

Brzi test krvi mogao bi da napravi revoluciju u dijagnostikovanju sepse. Test koji bi za 10 minuta mogao da analizira proteine koji su znak sepse, razvili su naucnici kompanije ciji je izum i kucni test za trudnocu.

Svaki sat kasnjenja u lijecenju sepse povecava rizik od smrti za sedam odsto, tako da je rana dijagnoza kljucna, ali trenutnim testiranjima je potrebno do tri dana kako bi se doslo do rezultata.

Novi test detektuje sepsu iz nekoliko kapi krvi za nekoliko minuta.

Pronalazac je Pol Dejvid koji je napravio i prvi jednostavni kucni test za trudnocu 80-ih godina.

Dok test za trudnocu trazi kljucne hormone u urinu i pokazuje linije u “prozoru” testa, novi test traga za proteinima u krvi koji ukazuju na sepsu.

Sest proteina koje proizvodi imuni sistem da se bore protiv infekcije identifikovani su tokom sedmogodisnjeg testiranja uzoraka od oko 1.000 pacijenata.

Za ovaj test potrebno je svega jedan mililitar krvi da bi se dobio rezultat. Uzorak i gustoca linija koju analizira prenosni citac daje rezultate u roku do 10 minuta.

U laboratoriji ovaj test je detektovao 80 odsto slucajeva sepse.

Testiranje ce se obaviti na 550 pacijenata kako bi bili potvrdeni preliminarni rezultati.

Ocekuje se da bi ovaj test mogao biti u sirokoj upotrebi 2021. godine.

ISTRAZIVANJE POKAZALO

Godinama se spominju prednosti probiotika. Od toga da drze bakterije u crijevima u ravnotezi, do toga da pomazu u odrzavanju dobrog zdravlja sistema za varenje. Novi dokazi pokazuju da previse probiotika moze da prouzrokuje prilicno neprijatne simptome.

Upotreba probiotika moze da rezultira znacajnim nakupljanjem bakterija u tankom crijevu sto moze dovesti do dezorijentisanosti, nadutosti, bolova u zelucu.

U objavljenoj studiji u kojoj je ucestvovalo 30 pacijenata, njih 22 su prijavili probleme poput zbunjenosti i poteskoca povezanih sa koncentracijom, kao i nadimanje. Treba napomenuti da su svi ucesnici uzimali probiotike.

“Istrazitelji su otkrili velike kolonije bakterija koje se razmnozavaju u tankom crijevu pacijenata, ali i visok nivo D-mlecne kiseline proizvedene fermentacijom secera bakterije laktobacilusa iz njihove hrane”, rekao je direktor neurogastroenterologije na Medicinskom fakultetu u Dzordziji Satis Rao.

Poznato je da je D-mlijecna kisjelina privremeno toksicna za celije mozga. Istrazivaci su otkrili da su neki pacijenti imali dva do tri puta vecu kolicinu D-mlijecne kisjeline u krvi od normalne.

Neki su rekli da im je dezorjentacija i gubitak kognitivne sposobnosti, koja je trajala od pola sata do nekoliko sati nakon jela, bila toliko ozbiljna da su morali da napuste posao.

Prema izvjestaju objavljenom u casopisu “Clinical and Translational Gastroenterology” ovo je prvi put da je uspostavljena veza izmedu stanja mozga i prekomjernog rasta bakterija u tankom crijevu, izazvanog visokim nivoom D-mlijecne kisjeline u crevima i upotrebom probiotika.

Iako probiotici mogu biti korisni u nekim situacijama, poput pomaganja pacijentu da obnovi bakterije u crijevima nakon uzimanja antibiotika, istrazitelji su savjetovali oprez protiv njegove prekomjerne i neselektivne upotrebe.

“Probiotike treba tretirati kao lijek, a ne kao dodatak ishrani”, kaze dr Rao.

Doktor napominje da bi takode bilo dobro koristiti namirnice koje imaju dejstvo probiotika, kao sto su: crna cokolada, jogurt, kisjeli kupus i narocito kefir.

U HRANI JE ZDRAVLJE

Mozak je organ ljudskog tijela koji u prosjeku trosi najvise energije. Samo na njegov rad u toku dana potrosi se oko 20 posto unesenih kalorija tako da on treba kvalitetno “gorivo” u vidu zdrave ishrane kako bi optimalno funkcionisao.

Mnogi od nas znaju da je riba namirnica koja napaja nas mozak, a neki idu i korak dalje kada su u pitanju morski plodovi te sve cesce posezu za masnim vrstama riba, znajuci da su one zaista dobre i zdrave.

Medutim, sigurno riba ne moze biti jedina vrsta hrane koju nas mozak treba da bi funkcionisao na optimalan nacin. Sigurno je i nasem mozgu potrebna raznolikost kada je rijec o vitaminima i mineralima koje dobija iz razlicitih namirnica.

Kako sto je vec receno, riba je jako dobar izbor ako zelite poboljsati rad mozga posto ona sadrzi omega-3 masne kiseline koje pospjesuju protok krvi u mozgu te poboljsavaju kognitivne funkcije.

Isto tako, nesto veca kolicina kakaa koju mozemo pronaci u tamnoj cokoladi takode moze sprijeciti opadanje kognitivnih funkcija koje dolazi sa starenjem.

Borovnice su bobicasto voce koje ima jako dobra antioksidansna svojstva te uveliko poboljsavaju komunikaciju medu mozdanim celijama, pise Health24.

S druge strane, smeda riza u sebi sadrzi veliku kolicinu vitamina E, koji je koristan u sprjecavanju nastanka Alchajmerove bolesti. Osim vitamina E, koristan je i vitamin B koji se nalazi u jajima.

Avokado je “dar prirode” jer je zdrav izvor nezasicenih masti, a dokazano je da je doba i za regulaciju krvnog pritiska i poboljsanju rada mozga.

POVEZANI PROBLEMI

Ostecenja mozga desavaju se prije nego sto i primijetite promjenu povezanu sa gubitkom sluha, ukazuje nedavno istrazivanje.

Znacajni dokazi posljednjih godina upucuju na jasnu vezu izmedu gubitka sluha i pada kognitivnih funkcija. Ali sada su istrazivaci upozorili da cak i najranije faze gluvoce, kada jos mozete da cujete sapat, mogu takode da naruse rad mozga.

Kada se napinjete da cujete, to vec predstavlja znak da mozak radi drugacije, smatra se da tada dolazi do promjene strukture samog organa. Gluve osobe takode imaju tendenciju da se izoluju, sto dovodi do toga da im je mozak manje stimulisan.

Uzrok demencije i dalje ostaje nepoznat, ali se povecavaju dokazi da se pamce na neki nacin brise iz mozga. Ucenje novih stvari, kao i drustvena interakcija, stvaraju kognitivne rezerve i samim tim otpor ostecenju mozga.

Istrazivaci sa Univerziteta Kolumbija pregledali su 6.450 odraslih osoba cija je prosjecna starost bila 60 godina.

Ucesnicima su bili testirani sluh i kognitivne funkcije. Naucnici su otkrili da na svakih 10 decibela dolazi do znacajnog pada kognitivne sposobnosti. Najvece smanjenje kognitivne sposobnosti bilo je kod onih ciji je sluh tek poceo da slabi.

Studija se nije bavila time da li gubitak sluha direktno prouzrokuje kognitivno ostecenje. Moguce je da su slabljenje sluha i kognitivnih performansi povezani sa uobicajenim procesima vezanim za starenje, istakli su istrazivaci.

Ali naucnici kazu da je moguce da kada kod osobe dode do gubitka sluha, ona se tada povlaci iz drustvenih aktivnosti.

“Ljekari na ovom polju su koristili 25 decibela, za glasnost saputanja, da bi odredili granicu izmedu normalnog sluha i blagog gubitka sluha kod odraslih, ali ovaj nivo je proizvoljan. Pretpostavlja se da kognitivno ostecenje nece poceti sve dok osoba ne prede ovaj prag”, rekao je dr Dzastin Golub, otorinolaringolog sa Univerziteta Kolumbija.

Gubitak sluha nije benigan. Povezana je sa socijalnom izolacijom, depresijom, padom kognitivne finkcije i demencijom. Gubitak sluha treba lijeciti sto pre je moguce.

Sprecavanje ili lijecenje gubitka sluha moglo bi umanjiti ucestalost demencije, smatraju strucnjaci i isticu da je za sada jedina opcija slusni aparat.

DIJABETES

Fizicka aktivnost i pravilna ishrana najvazniji su u prevenciji dijabetesa. U Crnoj Gori, prema procjenama, izmedu 50 i 55 hiljada ljudi boluje od te bolesti, a pretpostavka je da je taj broj veci, jer mnogi imaju dijabetes, ali to ne znaju.

To je kazao direktor Interne klinike Klinickog centra Crne Gore (KCCG), internista endokrinolog, Sreten Kavaric, u Poliklinici KCCG-a gdje su, povodom 14. novembra Svjetskog dan borbe protiv dijabetesa, organizovane zdravstveno-promotivne aktivnosti mjerenja nivoa secera u krvi i krvnog pritiska.

Kavaric je podsjetio da su preporuke 150 minuta fizicke aktivnosti tokom sedmice i setnje srednje-brzim hodom.

“Drugi vazan parametar je prevencija gojaznosti. Zdrav nacin ishrane je obicno ugraden u sve dijete. Radi se o velikom broju obroka, tri glavna i dvije uzine. Radi se o mjeri u kolicini hrane. Veoma je znacajno da gradani znaju da namirnice koje konzumiramo nose odredenu sposobnost da povecaju nivo secera u krvi”, pojasnio je Kavaric.

Pozeljno je, kako je rekao, da se u ishrani nadu namirnice sa srednjim ili nizim glikemijskim indeksom.

“Jednako vazi i za voce. Kivi, pomorandze, mandarine, jagode, maline, jabuke su pozeljan izbor. Voce bi moglo biti dobar izbor umjesto slatkisa. Vrlo jednostavan princip izmjene zivotnog stila moze dovesti do prevencije gojaznosti, a samim tim i dijabetesa, koji je u visokom procentu udrzen sa prethodnim viskom kilograma”, rekao je Kavaric.

On je kazao da se crvena mesa sve manje preporucuju u svakodnevnoj ishrani.

“Akcenat se stavlja na izvor proteina iz voca i povrca. Malo se zna da ljesnici i bademi mogu biti izvor proteina. Takode, kuvano bjelance moze biti izbor proteina. Zdravi stilovi zivota nisu fantazija, nego proizvod dugogodisnjih studija i preporuka”, objasnio je Kavaric.

Prema njegovim rijecima, danas ima mnogo ketogenih dijata u kojima postoji monotonost u primjeni odredenih namirnica i insistiranje na samo jednoj vrsti namirnica.

Prema posljednjem zvanicnom podatku iz Registra Instituta za javno zdravlje iz 2013. godine, kako je rekao, u Crnoj Gori ima oko 33.500 dijabeticara.

Glavna sestra Interne klinike KCCG-a Sanja Minic, smatra da je pravilna ishrana temelj za lijecenje i pacijentima se savjetuje vise obroka tokom dana, kao i da budu rasporedeni ravnomjerno.

“Moraju da vode racuna o kolicini i vrsti hrane. Osim pravilne ishrane za lijecenje dijabetesa bitna je i fizicka aktivnost. Pacijentima savjetujemo da ona bude sat vremena nakon uzimanja terapije. To je lagana setnja, voznja bicikla, plivanje, umjereni sport. Ako se bavi fizickom aktivnoscu koja zahtjeva veci napor, onda pacijentu savjetujemo da uzme jaci obrok da ne bi doslo do hipoglikemije”, objasnila je Minic.

Za lijecenje dijabetesa, kako je pojasnila, bitno je i pravilno uzimanje terapije, odnosno pravilna aplikacija insulina i mjerenje glikemije.

“Glikemija se mjeri prije dorucka i dva sata nakon obroka u toku dana. A ne kao sto se cesto radi, odmah nakon obroka i onda vrijednosti nisu pouzdane i tacne”, kazala je Minic.

Ona je rekla da je napravljen edukativni materijal u kojem se govori o riziku za nastanak depresije i o tome moze li depresija biti izazvana dijabetesom.

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obiljezava se od 1991. godine, a utemeljile su ga Medunarodna federacija dijabeticara (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Za Dan borbe protiv dijabetesa, odreden je dan rodenja Fredericka Bantinga, medicinskog naucnika koji je bio jedan od pronalazaca inzulina i prvi koji je primijenio lijek na ljudima.

SVAJCARSKA

Svajcarska se posljednjih nekoliko godina suocava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima ciji uzrok je gojaznost.

Prema posljednjim podacima, u toj zemlji je 41,8 posto populacije gojazno i pretesko.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), gojaznost ce narednih godina u Svajcarskoj “uzeti” skoro dvije godine od ocekivanog zivotnog vijeka.

Prema najnovijim podacima, izmedu 2020. i 2050. godine gojaznost ce uzrokovati smanjenje ocekivanog zivotnog vijeka za 2,7 godina u zemljama OECD-a.

U Svajcarskoj ce takode za potrebe lijecenja gradana zbog gojaznosti izmedu 2020. i 2050. biti potroseno cak dvije milijarde svajcarskih franaka, odnosno 1,81 milijardi eura, pise N1.

Vlasti Svajcarske su saopstile da ce u borbi s gojaznoscu u narednom periodu morati da izdvoji cak 2,4 posto svajcarskog bruto domaceg proizvoda (BDP).

Kljucni faktori koji dovode do epidemije gojaznosti su prekomjerni unos kalorija i nedovoljna fizicka aktivnost.

NAUCNICI U SAD

Naucnici su u najnovijoj studiji, prvi put nakon 19 godina, uocili potpuno novi soj HIV-a.

Soj pripada M grupi verzije HIV-1, odnosno istoj porodici virusnih podtipova koji uzrokuju globalnu pandemiju HIV-a, tvrdi kompanija “Abbott Laboratories” koja je zajedno sa univerzitetom Misuri sprovela istrazivanje.

HIV ima nekoliko razlicitih podtipova ili sojeva, kao i drugi virusi, te posjeduje sposobnost mijenjanja i mutiranja tokom vremena. Ovo je prvi novi soj HIV-a grupe M koji je utvrden otkad su 2000. godine uspostavljene smjernice za razvrstavanje podtipova.

Medicinskoj zajednici je vazno znati koji su sojevi virusa aktualni, kako bi se osiguralo djelotvorno testiranje za otkrivanje bolesti, pise CNN.

“Ovo moze postati pravi izazov za dijagnosticke testove”, izjavila je viroloskinja Mari Rodzers, koautorica istrazivanja.

Ljekar Entoni Fauci, direktor americkog Nacionalnog instituta za zarazne bolesti, rekao je da su trenutni tretmani za HIV ucinkoviti i protiv ovog novootkrivenog soja, ali da njegovo otkrice zasigurno upotpunjuje kartu razvoja HIV-a.

Za sada nije poznato ima li ova varijanta virusa drugaciji uticaj na bolesnika, ali sadasnji tretmani HIV-a mogu djelovati na siroki spektar virusnih sojeva.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu od AIDS-a boluje oko 36,7 miliona ljudi, a od 2016. novoboljelih ima oko 1,8 miliona.

NOVI METOD

Kineske vlasti odobrile su novi lijek za lijecenje Alchajmerove bolesti, a radi se o prvom odobrenom novom lijeku u zadnjih 17 godina koji ima potencijal za lijecenje ovog kognitivnog poremecaja.

Lijek Oligomannate temelji se na morskim algama, a moze se koristiti za lijecenje blage do umjerene Alchajmerove bolesti, navodi se u izjavi kineske agencije za sigurnost ljekova. Odobrenje je, medutim, za sada jos uvijek uslovno, odnosno lijek je pod strogim nadzorom i moze se povuci s trzista u slucaju bilo kakvih opasnih nepredvidenih nuspojava, pise CNN.

Ljekovite morske alge

Lijecnicki tim koji stoji iza ovog novog preparata, koji predvodi Geng Meiyu s Medicinskog instituta Kineske akademije nauka, saopstio je kako ih je za istrazivanje ljekovitih svojstava morskih algi nadahnula cinjenica da ljudi koji ih konzumiraju imaju malu ucestalost pojave Alchajmerove bolesti.

Efikasnost lijeka potvrdena je tokom klinickog ispitivanja koje je sprovela farmaceutska kompanija Green Valley sa sjedistem u Sangaju. Testiranja su sprovedena na 818 pacijenata i pokazalo se da Oligomannate moze statisticki da poboljsa kognitivne funkcije osoba oboljelih od Alchajmera za samo samo cetiri sedmice.

Alchajmer glavni uzrocnik demencije

“Ovi rezultati unapreduju nase razumijevanje mehanizama koji igraju vaznu ulogu u razvoju ove bolesti i koji ukazuju na to da razvoj buducih terapija treba usmjeriti na “mikrobiom crijeva”, rekao je neurolog Filip Seltens iz kompanije Green Valley.

Smatra se da Alchajmerova bolest, koja pocinje gubitkom pamcenja, a eskalira do teskog ostecenja mozga, uzrokuje 60 do 70 odsto slucajeva demencije sirom svijeta. Od demencije globalno oboli oko 50 miliona ljudi.

PET GODINE RANIJE

Novi test krvi moze da detektuje rak dojke pet godina prije pojave prvih klinickih simptoma bolesti, kazu naucnici.

Test, koji identifikuje reakciju imunog sistema tijela na proteine koje proizvode celije raka, mogao bi biti dostupan u naredne cetiri godine.

Celije raka proizvode proteine zvane antigene koji teraju organizam da pravi antitela protiv njih poznata kao autoantitijela, javlja “Skaj njuz”.

Naucnici sa Univerziteta Notingem razvijaju test koji ce da identifikuje reakciju sistema imuniteta na antigene povezane sa tumorom, jer su oni dobri pokazatelji bolesti raka.

Oni su razvili takozvane panele antigena povezanih sa rakom dojke kako bi detektovali da li u tijelu postoje autoantitijela protiv njih u uzorku krvi uzetom od pacijenata.

Naucnici su utvrdili da je moguce detektovati autoantitijela protiv velikog broja antigena i do pet godina prije pojave prvih klinickih simptoma tumora.

JEDITE ZDRAVO

Ljekari kazu da redovno konzumiranje ribe moze smanjiti rizik od srcanog udara, mozdanog udara i poremecaja metabolizma lipida – stetnog nakupljanja masti i materija slicnih mastima u organizmu, a istovremeno blagotvorno djeluje na nivo holesterola.

Korisne masti iz ribljeg ulja imaju visestruke prehrambene prednosti zbog kojih se u ishranu isplati ukljuciti nesto lososa ili haringe, smatraju clanovi Njemackog udruzenja za ishranu (DGE) koji sedmicno preporucuju konzumaciju jedne do dvije porcija ribe.

Konzumacija ribe doprinosi zdravlju srca zahvaljujuci dvijema omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja: dokozaheksaenskoj kiselini (DHA) i eikosapentaenskoj kiselini (EPA). Ove polinezasicene masti pronalazimo uglavnom u ribi s masnim tkivom.

Ribe s niskim udjelom masti su bakalar, list i skarpina, koje na 100 grama sadrze izmedu 280 i 840 miligrama omega-3, dok je u masnim ribama poput lososa, skuse i haringe ima puno vise.

“Zavisno od kolicine masti, 100 grama haringe opskrbljuje organizam s 2.000 do 3.000 miligrama EPA i DHA”, kaze portparolka DGE-a Antje Gal. Prema aktuelnim podacima samo 250 miligrama EPA i DHA dnevno ima pozitivan zdravstveni ucinak.

Ostale masne ribe, kod kojih udio ribljeg ulja cini vise od 10 posto su jegulje, papaline i atlantski iverak.

Vrste ribe s umjereno visokim udjelom ribljeg ulja (2 do 10 posto) su grgec, pastrmka i saran.

Fileti riba bogatih masnim tkivom sadrze i visoke kolicine vitamina A i D, kaze Ute Sreder iz Centra za ishranu koji deluje pri njemackom Institutu Max Rubner, ali i visoke koncentracije nijacina (vitamina B3) te vitamina B6 i B12. Isto vazi za esencijalne minerale u tragovima, selen i jod.

“U poredenju sa slatkovodnom ribom, morska riba je bogata jodom, pa se prosjecna dnevna potreba za tim mikroelementom moze zadovoljiti obrokom od 150 grama morske ribe”, kaze Sreder, napominjuci da su dobri izvori joda i bakalar, skusa, kao i riba list.

U crvenom misicu riba nalazi se veca koncentracija vitamina i mikronutrijenata nego u bijelom misicu. Ribe s vecom crvenom misicnom masom su haringa, skusa, sardina i tuna.

Bijeli misici kod riba kontrahuju se anaerobno, pa za energiju koriste glukozu, dok se crveni misici kontrahiraju aerobno, pa za energiju koriste masti.

Tuna, zajedno s iglunom, bakalarom, stukom i oslicem moze sadrzati relativno visoke nivoe zive, ali to vas ne bi smjelo da sprecava u tome da konzumirate ove vrste ribe.

“Ako sedmicno jedete jednu ili dvije porcije ribe, zdravstvena korist nadmasice sve stetne ucinke od moguce kontaminacije zivom ili drugim toksicnim materijama”, istice Gal.