NAUČNICI ZABRINUTI

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta na planeti naučnici procjenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svijetu.

Metan je gas koji čak 84 puta snažnije zagrijava atmosferu nego CO2. Odranije se znalo da naveliko počinje da curi s otapanjem permafrosta u Sibiru, ali nikad na polarnom kontinentu. Zbog budućnosti života na Zemlji i čovečanstva, naučnici su zgroženi otkrićem.

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta naučnici procjenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svijetu. Objavljeno istraživanje troje naučnika u časopisu “Rojal sosajeti” otkriva ne samo prvo poznato veliko curenje metana na Antarktiku, nego i to tamo da godinama od početka curenja oko izvora metana na morskom dnu nema bakterija koje bi taj metan proždirale i sprečavale njegov odlazak u atmosferu.

“Taj nedostatak konzumacije metana (od bakterija) najvažnije je otkriće. To nije dobra vijest. Mikrobima je trebalo više od pet godina da se uopšte tamo pojave, a čak i tad metan je nastavio rapidno da curi s dna”, komentarisao je za “Gardijan” Endru Turber sa Univerziteta države Oregon koji je radio na istraživanju.

“Metanski ciklus je apsolutno razlog za to da se društvo zabrine. Smatram to neopisivo zabrinjavajućim”, dodao je ekstremno dramatičan opis stanja, prenosi portal Zimo.

Curenje metana s morskog dna u vodama oko Antarktike, navodi se u istraživanju, ronioci su prvi put uočili još 2011. godine i to pukom slučajnošću.

Na isto mjesto u Rosovom moru uspjeli su da se vrate tek poslije pet godina kako bi mjesto curenja detaljno proučili. A potom je slijedio laboratorijski dio posla.

“Tu na red dolazi i najdramatičniji deo otkrića. Curenje metana s dna mora, prvo kroz morske vode prema površini, a onda dalje u atmosferu, dio je prirodnih ciklusa. Takvi ispadi povremeno se događaju i usljed bušenja podmorja u potrazi za naftom i plinom, na primer u Sjevernom moru, što ponekad doseže razmjere katastrofe”, naveli su.

Međutim, prirodna zaštita u tim slučajevima su kemosintetske bakterije koje energiju za svoj život crpe iz molekula metana. Ovdje se dogodilo to, navode naučnici u svom opisu istraživanja, da je i pet godina od otkrića oko izvora curenja pronađeno da od svih mikroorganizama, na one koji konzumiraju metan, praktično ga jedu, otpada samo četiri posto od svih populacija mikroba.

“Zajednica mikroba nije se razvila dovoljno da stvori dovoljan filter kako bi se spriječilo curenje metana iz sedimenta”, stoji u rezultatima istraživanja.

Kao razlozi za to navodi se vrlo niska temperatura mora i visoke koncentracije sulfata. Razlozi za curenje metana najvjerovatnije nijesu posljedice već postojećeg globalnog zagrijavanja. Koliko god da je dramatična vijest o novom velikom curenju metana kao još jednog velikog ubrzivača klimatskih promena, bitno je znati, navode naučnici, da ovaj incident ne spada u spiralu samogenerišućih klimatskih promjena.

Koliko je metan opasan po prirodu, odnosno po klimatske promjene, pokazuju ilustracije američkih EPA-e i EDF-a. Prema njihovim podacima, emisije stakleničkih gasova, u ekvivalentima CO, 2018. godine bile su takve da se 81 posto odnosilo na CO, čak 10 posto na metan, 7 posto na azotove okside i 3 posto na gasove na bazi fluora.

“Metan u atmosferi ne ostaje tako dugo kao CO, ali u prvih 20 godina atmosferu zagrijava čak 84 puta snažnije nego CO. Metan dolazi u atmosferu iz prirodnih i umetnih izvora, ali se u svim slučajevima, osim jednog, odnosi na procese oko nafte, gasa i ugljenika. Onaj jedan slučaj odnosi se na stočarstvo, odnosno na probavne plinove koje ispuštaju životinje koje čovek masovno uzgaja u mesnoj industriji”, dodaje se u istraživanju.

Prije nekoliko godina 16 istraživanja dovelo je do zaključka da metan iz čovekovog sveta ili onoga što je čovek prouzrokovao, curi u atmosferu čak 60 posto gore nego što se mislilo.

Reijč je o velikoj razlici po sudbinu svijeta. Od Klimatske konferencije u Parizu postalo je jasno da je prag izbjegavanja najgorih posljedica po čovječanstvo i prirodu zagrijavanje od 1,5 stepena. Sljedeći prag je 2 stepena.

Preko 2 stepena, smatra se, klimatske promjene širom svijeta više se ne bi mogle zaustaviti, bivale bi sve gore i dovele do višestruko gorih zagrijavanja i kataklizme.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

UPRKOS PANDEMIJI

Proizvođač električnih automobila Tesla uprkos pandemiji COVID-19 i ekonomskoj krizi uspio je da ostvari zaradu i prvi put u svojoj istoriji dođe do četiri uzastopna profitabilna tromjesečja, čime bi vrijednost već najvrjednije automobilske kompanije mogla biti dodatno uvećana, dok istovremeno podvlači uspjeh inovativnog pristupa iz Silicijumske doline, pišu svjetski mediji.

Uspjeh u koji su mnogi sumnjali

Četiri uzastopna kvartala s profitom, prvi put u 17-godišnjoj istoriji Tesle, važan je korak koji će osnažiti nastojanje njenog direktora Ilona Maska (Elon Musk) da utre put u doba potpuno električnih automobila, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Prkoseći pandemiji, prijetnji dugom recesijom i analitičarima s Volstrita koji su očekivali gubitak, proizvođač automobila iz Silicijumske doline je, kako ukazuje američki list, našao put, uz pomoć prodaje takozvanih regulatornih kredita, da u drugom tromjesečju ove godine dođe do 104 miliona dolara profita.

Četiri uzastopna profitabilna tromjesečja ukazuju da kompanija za električne automobile može uspjeti u onome u šta su mnogi sumnjali kada je Mask osnovao Teslu – zarađivanje novca proizvodnjom električnih automobila, ukazuje Volstrit džurnal uz objašnjenje da su električni automobili smatrani previše skupim usljed velike cijene baterija koje ih pokreću.

Put do pune godine profita nije bio lak, podvlači list. Tesla je izgubio više od 6,78 milijardi dolara od 2003. i bio je blizu finansijskog kolapsa u nekoliko prilika, kao 2018. kada je kompanija imala poteškoće da isporuči “Model 3”, kao Maskov odgovor na zaokret kompanije od proizvodnje luksuzih automobila u više mejnstrim brend. Poslije gubitke od 408 miliona dolara u drugom kvartalu 2019, došlo je do preokreta krajem te godine kako je “Model 3” podstakao rast i pošto je otvorena fabrika Tesle u Kini, kao prva u inostranstvu.

Ulazak u elitu

S profitom tokom cijele godine Tesla je na putu i da uđe u elitni indeks njujorške berze S&P 500, ukazuje Tajms (The Times).

Iako sa sadašnjom tržišnom vrijednošću od 300 milijardi dolara, vrijedi više od 95 odsto kompanija obuhvaćenih indeksom S&P 500, Tesla nije u njoj pošto je jedan od ključnih uslova za ulazak taj da kompanija ima profit u četiri uzastopna tromjesečja, objašnjava londonski list.

O ulasku Tesle u najpraćeniji američki berzanski indeks odlučivaće u septembru odbor indeksa S&P Dau Džons (Dow Jones), uzimajući u obzir i veličinu i likvidnost kompanije, ukazuje Tajms i ističe da bi proizvođač električnih automobila sa sadašnjom tržišnom vrijednošću bio u istoriji najvrednija kompanija u trenutku ulaska u S&P 500.

Ako se Tesla priključi tom indeksu, mogla bi biti povećana potražnja za njegovim akcijama, pošto će, kako navodi Tajms, veliki investicioni fondovi zasnovani na berzanskim indeksima pojuriti da uključe dionice Tesle u svoje portfolije.

Akcije Tesle u trgovanju poslije zatvaranja berze u srijedu, 22. jula, nakon objave profita porasle su za šest odsto na 1.689 dolara, dok su prije godinu dana vrijedele 233 dolara.

Tržišna vrijednost Tesle daleko je veća od vrijednosti bilo kog drugog proizvođača automobila.

“Tajno oružje” i “ekološki raj”

Za one koji sumnjaju da Tesla može opravdati svoju tržišnu vrijednost od 300 milijardi dolara, Mask je ponudio više dalekosežnih vizija, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times), ali i ukazuje da je veliki podsticaj u profitu kompanije došao od 428 miliona dolara u prihodima od prodaje regulatornih kredita.

Tesla prodaje svoje kredite nulte emisije štetnih gasova drugim proizvođačima automobila čime te kompanije izbjegavaju plaćanje ekoloških penala, objašnjava britanski list.

Alisa Altman (Alyssa) iz konsultantske kuće Pablicis sapient (Publicis Sapinet) rekla je da su takvi krediti “tajno oružje” zarade Tesle, jer prihod od “emisionih kredita” omogućava toj kompaniji da dođe do dodatnog novca na način kojim ne raspolažu drugi proizvođači.

Tesla je u srijedu takođe najavio da će napraviti drugu fabriku u SAD, a četvrtu u svijetu, u Ostinu u Teksasu, koja će prema Masku, biti “ekološki raj” za proizvodnju električnih pikapova i kamiona.

Mask je takođe obećao “potpuno samovozeće automobile” do kraja godine, dodajući da će svaki auto iz Tesline flote “odjednom” postati “pet puta vrijedniji ili tako nešto”, pošto će vlasnici moći da na dnevnoj bazi iznajmljuju svoja vozila.

Ipak, većina stručnjaka, kako ukazuje Fajnenšl tajms, sumnja da je Tesla uopšte blizu tom cilju, imajući u vidu složenost softvera, hardverska ograničenja vozila i regulatorne izazove.

Definisanje ere

Brz uspon Tesle do automobilske kompanije s najvećom tržišnom vrijednošću na svijetu mogao bi označiti novu eru za globalnu automobilsku industriju, definisanu načinom na koji Silicijumska dolina pristupa softveru, ocjenjuje Rojters (Reuters).

Dok je, kako navodi Rojters, uspon Tesle na početku iznenadio mnoge investitore, šefovi Dajmlera (Daimler), koji je vlasnik Mercedesa i koji nosi ime po čovjeku koji je izmislio moderan automobil pre 134 godine, odlučili su 2009. da kupe skoro 10 odsto udjela u Tesli, izbliza videvši kako Mask prihvata novi pristup pravljenja automobila koji je izazvao postojeći sistem.

Mlada kompanije dobila je time neophodna novac, dok su Mercedesovi inženjeri imali uvid u to kako je Mask bio spreman da lansira novu tehnologiju koja nije bile savršena, ali koje je više puta unapređuje u stilu stalnih apdejtova na pametnim telefonima. Rojters ukazuje da je Mercedes pomogao Tesli u razvoju luksuznog “Modela S” u zamjenu za pristup Teslinom sastavljanju baterija.

Dajmler je 2014. prodao svoj udio zbog sumnji da Teslin pristup može biti primenjen na industrijskom nivou, dodaje agencije, navodeći da su ljudi uključeni u Mercedesovu stranu saradnje rekli su da je kratko partnerstvo istaklo sukob stare i nove kulture inženjerstva: njemačku opsesiju dugoročnom bezbjednošću i kontrolom, i eksperimentalan pristup proizvođača iz Silicijumske doline s radikalnim razmišljanjem i inovacijama.

Tesla je postao pionir u novom pristup proizvodnji, dizajnu softvera i elektronske arhitekture koji je omogućio brže uvođenje inovacije nego kod rivala, što su, kako navodi Rojters, analitičari uporedili s Eplom (Apple).

Investitori sada favorizuju Teslin model dok industrija automobila prolazi kroz temeljne i vrtoglave promene, ističe Rojters i ukazuje da je tržišna vrijednost Tesla preko šest puta veća od Dajmlerovih 41,5 milijardi dolara, iako je sam Mercedes u prvoj polovini ove godine prodao 935.089 automobila u odnosu na 179.050 koliko je isporučio Tesla.

Dvije milijarde za Maska

Mask bi mogao da zaradi još dvije milijarde dolara nagrade u akcijama Tesle za uspjeh kompanije, piše Njujork tajms (The New York Times), uz objašnjenje da naknada Masku umnogome zavisi od Teslinih akcija čija je vrijednost skočila proteklih nedjelja.

Nagrade Masku su dogovorene, kako navodi list, u okviru neobičnog paketa kompenzacije dogovorenog 2018, prema kojem bi mogao da dobije dodatne akcije kompanije u 12 rata u zavisnosti od rezultata u postavljenim ciljevima u tržišnoj vrijednosti, prihodima i zaradi kompanije.

Mask je već ispunio jedan cilj bez uzimanju u obzir drugog tromjesečja, a ako vrijednost akcije Tesle ostane na sadašnjem nivou, mogao bi se kvalifikovati i za treću tranšu dionica do kraja godine.

Kritičari paketa kompenzacije iz 2018. postavljaju pitanje zašto je takav dogovor bio neophodan, ukazuje Njujork tajms, dodajući da je direktoru Amazona Džefu Bezosu (Jeff Bezos) nisu bili potrebni takvi paketi u vrijednosti od više milijardi dolara da se motiviše da vodi kompaniju koja je postala dominantna snaga američke privrede.

Maskov paket koji je, prema navodima Blumberga (Bloomberg), najveći korporativni paket između direktora i upravnog odbora, uključuje pravo na 20,3 miliona akcija podijeljenih u 12 rata, koji bi u slučaju ispunjenja ciljeva, osnivaču Tesle mogle donijeti više od 50 milijardi dolara.

Posljednjom nagradom od dvije milijarde dolara, Maskovo bogatstvo se, prema procjeni Blumberga, povećalo na 74 milijarde dolara.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NAKON UAE

Kina je jutros krenula u svoju prvu misiju s roverom kojeg je poslala na Mars da istraži geologiju te planete.

Robot sa šest točkova je jutros lansiran sa Zemlje iz svermirske luke Venčang, a u orbitu ove crvene planete bi trebalo da stigne tek u februaru 2021.

Tianwen-1 je ime robota kojeg su poslali u svemir, a ova misija podrazumijeva i taktiku u kojoj rover neće sletjeti na površinu Marsa nakon što stigne još dva do tri mjeseca. Ova strategija će inženjerima omogućiti da ocjene atmosferske uslove na Marsu prije nego se upuste u spuštanje jer to može biti opasno, prenosi BBC.

On će sletjeti sjeverno od Marsovog ekvatora, a njegov zadatak je da prouči geologiju tog dijela – na i ispod površine, koliko je to moguće. Ova površinska istraga je samo pola misije jer će orbita planete biti proučavana i na daljinu uz pomoć svemirskog broda kojim će Tianwen-1 stići do Marsa.

Ovo je jedna od tri misije koje na Mars odlate u razmaku od 11 dana. Ujedinjeni Arapski Emirati su lansirali svoj satelit Nada prije tri dana, a za nedjelju dana će i NASA poslati gore svoj rover nove generacije Perseverance.