FAIK

Zanatlija Faik Unaler vec sest decenija s istom ljubavlju radi u svojoj radionici u centru turskog grada Akhisara i proizvodi male kocije i konjska kola koja krase dvorista u svim dijelovima te zemlje, ali i sire, pise Anadolija.

Unaler je kao 13-godisnjak poceo da radi kao segrt u zanatskoj radnji u kojoj su se pravila konjska zaprezna kola, a deset godina kasnije je stekao titulu majstora i otvorio je vlastitu radionicu.

Vec dvije i po decenije Unaler je u penziji, ali i dalje radi u radionici i u tome ga nije omela ni cinjenica da su kocije i zaprezna kola odvec prevazidena u svakodnevnom zivotu ljudi.

“Zao mi je sto zanatske rukotvorine vise nijesu interesantne mladim. Odlucio sam se za pravljenje minijaturnih i ukrasnih kocija kako bi ocuvao ovu tradiciju i ljepotu”, kazao je Unaler.

Unaler je kazao da ima dosta narudzbi iz cijele Turske, a da mu je potrebno 15 dana da bi napravio jednu minijaturnu kociju.

“Najtezi dio posla je odrzati obecanje koje dam musteriji. Kvalitet i rok isporuke koji obecam su mi uvijek bili neka vrsta pritiska koji me tjerao da stalno ucim i budem sve bolji u svom poslu. To je i danas slucaj kada imam 73 godine”, kazao je Unaler.

Na pitanje do kada namjerava da radi, Unaler je kazao da ce raditi sve dok bude zdrav.

“I kada bih htio ne mogu ostaviti posao. I sada sanjam posao i u snu mjerim promjer tockova i dizajniram kocije. To je jednostavno posao moj nacin zivota”, zakljucio je Unaler.

OBAVILE RUTINSKU POPRAVKU

Prvi put u istoriji ljudskih misija u svemiru, dvije astronautkinje izasle su u svemirsku setnju da bi obavile rutinsku popravku na Medunarodnoj svemirskoj stanici.

Astronautkinje NASA-e Kristina Kouk i Dzesika Meir pocele su misiju standardnom bezbjednosnom provjerom svojih odijela, prije nego sto su izasle u slobodan prostor, pise Glas Amerike.

Prva svemirska setnja dvije astronautkinje bila je zakazana za mart ove godine, ali je otkazana, jer je NASA imala samo jedno odijelo u velicini “M”.

Kouk, inzenjerka elektrotehnike, pomogla je da se u prethodnih nekoliko mjeseci napravi odijelo odgovarajuce velicine za Dzesiku Meir.

NASA je saopstila da je prva setnja u svemiru sa dvije astronautkinje znacajan korak vrijedan pomena i slavlja, dok se agencija sprema za povratak covjeka na mjesec do 2024. u okviru programa “Artemis”. U toj istrazivackoj misiji po prvi put bi na povrsinu Mjeseca trebalo da se spusti i astronautkinja.

Ovo je prva misija na orbitalnoj stanici za obje astronautkinje, a Kouk ce postaviti rekord za najduzi boravak na svemirskoj letjelici kada je rijec o zenama, jer bi po zavrsetku misije trebalo da ima ukupno 328 dana u svemiru.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

OBILAZE CRNU GORU

Ljepotice iz vise od 50 zemalja, medu njima i predstavnica Crne Gore, koje ce se takmiciti za krunu “Miss Globe 2019” posjetile su danas Radio-televiziju Crne Gore (RTCG).

Domacin manifestacije “Miss Globe” ove godine je Crna Gora, finale ce se odrzati u Ulcinju 21. oktobra, uz direktan prenos na TVCG.

Tokom boravka u nasoj zemlji, predstavnice zemalja ucesnica su prije Podgorice posjetile Tivat, Bar, Kotor i Cetinje, a sve u cilju promocije turistickih potencijala.

Predstavnica Crne Gore 21-godisnja Martina Bozinovic nam je otkrila da su djevojke najvise bile odusevljene Tivtom i Portom Montenegrom, ali i Cetinjem.

“Osjecam neku vrstu odgovornosti zbog uloge domacina. Iz tog razloga lakse mi je bilo prosle godine na takmicenju “Miss Tourism World” u Kini”, kaze kroz osmijeh Martina, navodeci da ne razmislja o pobjedi, vec samo da predstavi nasu zemlju na najbolji nacin.

Jedna od djevojaka koja je odusevljena Crnom Gorom je predstavnica Skotske Lotte Rose Middleton.

“Moj drug Marko mi je pricao o Crnoj Gori i uvjerila sam se u njenu ljepotu. Predivno je, pozeljela sam da zivim ovdje”, rekla nam je ona.

Sve ucesnice od RTCG dobile su CD grupe D-Moll i pjesme “Heaven”, koja nas je ove godine predstavljala na Eurosongu u Izraelu.

NEVENA BOZOVIC

Pop pevacica Nevena Bozovic kaze da voli da se oproba u medernom zvuku, ali se uvijek vrati na ono staro, na dobru melodiju, dobar instrument.

,,Nekada ono najjednostavnije bude najbolje”, kazala je Neven , gostujuci u Jutarnjem programu TVCG.

Nevena je prije dva dana premijerno predstavila novu pesmu pod nazivom “Sanjam”.

Uskoro ce kaze snimati i spot za tu pjesmu, a ne iskljucuje mogucnost da se to desi i u Crnoj Gori.

,,Ako se bude prica uklapala vrlo rado cu spot snimiti u Crnoj Gori”, kaze Nevena.

Ostaje vjerna ideji da pjeva ono sto sama napise i komponuje.

,,Sada me nosi taj talas da sama komponujem, vidjecu mozda i za neke druge”, navodi Nevena.

Voli da se igram i da pravi promjene u muzici koju snima, ali kako dodaje uvijek se vraca dobroj melodiji.

,,Nestrpljiva sam i ne mogu da cekam dugo da objavim album. Ne bih mogla da cekam godinu da ne objavim nista”, istice Nevena.

U planu ima snimanje dueta, a radi i na pripremi koncerta, koji ce biti predstavljen u svim gradovima.

,,Matrica i pjevanje na playback mi nijesu zanimljivi”, zakljucila je Nevena.

NAMIJENJEN SULTANU BAJAZITU

Leonardo da Vinci je 1502. godine nacrtao skicu za projekat mosta koji bi u to vrijeme bio najduzi na svijetu – 280 metara.

Iako taj most nije nikada napravljen, inzenjeri Instituta za tehnologiju Masacusetsa su isprobali projekat da bi utvrdili da li bi bio uspjesan, prenijela je TV CNN.

Rezultat njihovog rada predstavljen je na konferenciji Medunarodnog udruzenja za skoljkaste i prostorne strukture, prosle nedjelje u Barseloni, u Spaniji, navodi se u saopstenju univerziteta.

Da Vinci je predao svoju inovativnu skicu sultanu Bajazitu Drugom, vladaru Otomanskog carstva od 1481. do 1512. godine, koji je zahtijevao izgradnju mosta preko Zlatnog roga, u Istanbulu. To je prirodna rijeka, estuar, koja razdvaja naselje Galata od Istanbula.

Da Vincijev predlog nije prosao u Istanbulu, a na tom mjestu je sada ogroman viseci most s kablovima.

Ali, inzenjeri su se pitali kako bi tako veliki most bio konstruisan po Da Vincijevoj ideji i proucavali su njegov crtez, kao i od kojeg bi materijala most mogao biti izgradjen u to vrijeme.

Napravili su model u manjoj razmjeri da bi isprobali njegovu stabilnost i kako moze reagovati na razlicite uslove.

Most bi u vrijeme kada ga je Da Vinci zamislio, bio sasvim novo rjesenje u poredenju s tada popularnim mostovima s polukruznim kamenim lukovima. Tim lukovima je trebalo postaviti jake stubove kao oslonac na krajevima raspona mosta kako bi nosili njegovu tezinu.

Ali, Da Vinci je predlozio spljosten luk koji bi ipak dostigao visinu potrebnu da ispod mosta prolaze brodovi. Luk izgleda kao veliko lucno i razvuceno slovo “X”, s blagim usponom da bi ljudi lako prelazili iz Istanbula u Galatu.

“To je nevjerovatno ambiciozno”, izjavila je Karli Bast, ucesnica istrazivanja i donedavna studentkinja MIT-a. “Bio bi to most cak oko 10 puta duzi od tipicnih mostova tog vremena”.

“Ali to rjesenje je geometrijski veoma savrseno, s mnogo vise zakrivljenosti i trodimenzionalnosti od tipicnih lucnih mostova”, dodao je Dzon Oksendorf, profesor arhitekture i gradevinskog i ekoloskog inzenjerstva na MIT-u.

Da bi se most stabilizovao pri bocnom ljuljanju od optercenja, kao i kada dode do zemljotresa, Da Vinci je nacrtao da se noseci oslonci mosta na oba kraja luka ne pruzaju upravno nanize, nego prema spolja, dalje od luka. Znao je da u toj oblasti moze biti zemljotresa, jer ih je bilo i ranije.

U to vrijeme kamen je bio osnovni materijal za izgradnju mostova takve duzine, jer drvo ne bi bilo prakticno. Istrazivaci nijesu uz skicu nasli nikakve Da Vincijeve detalje za izgradnju mosta, ali smatraju da je on mogao planirati spajanje kamenih blokova bez maltera.

Inzenjeri MIT-a su tako napravili 126 blokova proizvedenih “3D printerom”, koji su ugradeni u model mosta dugacak 80 santimetara.

Kada su lucni kameni mostovi gradeni u starom, Rimskom stilu, koriscene su skele da se kamenje zadrzi na mjestu. Skele bi se uklanjale na kraju, posto se u teme luka postavi srednji, “kljucni kamen”. Istrazivaci MIT su istu stvar uradili sa svojim modelom.

“Kada smo postavljali kljucni kamen, morali smo da ga utisnemo medu ostale”, rekla je Bast. “To je bio kriticni trenutak… i kada smo spojili most i sklonili skele, sve je ostalo na svom mjestu, dobro je to smisljeno”.

U prethodnim pokusajima izgradnje mosta po ideji iz Da Vincijevog crteza – na primjer Norveska ima takav pjesacki most, korisceni su savremene materijali.

Oksendorf je rekao da bi takav most danas bio od celika ili betona.

Ali, americki istrazivaci su zeljeli da znaju da li bi Da Vincijev plan bio sprovodiv u vrijeme kada ga je nacrtao.

Inzenjeri su svoj model isprobali i simuliranjem zemljotresa i utvrdili da bi ih Da Vincijev most izdrzao.

Na pitanje o tome da li bi se Da Vincijev kameni most mogao danas koristiti, Bast je rekla da bi ga nadmasili laksi i jaci mostovi, zasnovani na novim materijalima. Ali, naglasila je briljantnost Da Vincijeve ideje.

“Ono sto mozemo nauciti iz crteza Leonarda da Vincija je da je oblik gradevine veoma vazan za njenu stabilnost”, rekla je Bast. “Ne samo da je Leonardovo rjesenje strukturalno stabilno, vec je vazno da se razumije da struktura jeste arhitektura. Vazno je razumijeti taj plan i jer je to primer kako inzenjering i umjetnost nijesu nezavisni jedno od drugog”.

Oksendorf je rekao da je tim zelio da sazna da li bi Da Vincijeva ideja “zaista mogla da stoji”.

“Ne bi ga bilo lako izgraditi, ni u 16. vijeku, a ni danas, ali sada smo dosli do toga da je njegova ideja bila daleko ispred njegovog vremena”, rekao je on. “Malo je vjerovatno da ce takav most ikada biti izgraden zbog cijene i prakticnosti, ali to bi moglo da inspirise buduce projektante da sanjaju velike snove”, rekao je Oksendorf za CNN.

U DUBAIJU

Dubai ce od 24. do 27. oktobra biti domacin prvog globalnog izazova 2019. Globalno takmicenje u robotici ove godine okupice preko 190 zemalja u zelji da se takmice, ali i rijese problem zagadivanja okeana. Crnu Goru predstavice tim mladih ljudi koji ce predstaviti svoja rjesenja.

Ekipa mladih roboticara iz Crne Gore sastavila se da bi na najbolji nacin predstavila nasu zemlju i odgovorila ovogodisnjem izazovu – kako spasiti okean.

Ovo najuzbudjjivije svjetsko takmicenje u robotici spaja mlade ljude u zelji da pokazu svoje umijece, ali i da zajednicki dijele ideje i spremaju se za buduce izazove.

Sestaestogodisnjak Todor Capunovic, ljubav prema robotici osjetio je jos u osnovnoj skoli. Zbog uspjeha na takmicenju First Lego Liga izabran je da odgovori na izazov koji crnogorsku ekipu ceka u Dubaiju.

Aleksandar Boljevic i Komnen Kankaras odlazak u Dubai vide kao savrsenu priliku da upoznaju ljude slicnih interesovanja, da razmijene ideje i prosire znanja.

Pripreme za takmicenje bile su izazovne, ali i uzbudljive Ove godine ocekuju dobar plasman, alli i da se iz Dubaija vrate sa jos vise znanja, odgovora i motiva da nastave sa svojim radom.

Andrea Sekularac, TVCG

PRVI IZ 80-TIH

Hit pjesma americkog benda Gans en rouzes (Guns ‘n’ Roses) “Sweet Child O’ Mine” postao je prva pjesma iz 80-ih godina koja je na najpoznatijem svjetskom servisu za reprodukciju videomaterijala dostigla milijardu pregleda, pise BBC News.

Ova pjesma iz 1987. godine, koja se pojavila na debitantskom albumu grupe “Appetite for Destruction”, ove godine imala je u prosjeku 590.000 dnevnih prikaza.

To znaci da su ovi americki rokeri sada glavni bend na Jutjubu (YouTube) kada je rijec o eri 80-ih i 90-ih u ovom zanru. Naime, njihov hit “November Rain” iz 1992. takode je najgledaniji spot na Jutjubu iz posljednje decenije proslog vijeka, prenosi Klix.ba.

Axl Rose, Slash i ekipa su ocigledno jos uvijek privlacni, kako za staru publiku tako i za onu novu. Gunsi sada imaju vise od 6,7 miliona pretplatnika na Jutjubu, dok je “Appetite For Destruction” i dalje najprodavaniji americki debitantski album svih vremena, s vise od 30 miliona prodatih primjeraka sirom svijeta.

Kada je rijec o 80-im, odmah iza legendarnih Gansa nalazi se singl “Take On Me” grupe A-ha s 943 miliona pregleda, potom “Girls Just Want To Have Fun” Cyndi Lauper sa 786, “Every Breath You Take” grupe Police sa 699 te “Billie Jean” kralja popa Majkla Dzeksona 694 miliona prikazivanja.

Ovog ljeta, klasik grupe Queen “Bohemian Rhapsody” iz 70-ih postao je najstariji videozapis koji je dostigao znacajnu cifru od milijardu pregleda na Jutjubu, “Gangnam Style” je prvi spot koji je dostigao ovu cifru, a jos je spot hita “Despacito” najgledaniji od svih drugih muzickih snimaka sa 3,4 milijarde pregleda.

BRZINOM 35 KM/H

Dok je veci dio svijeta spavao, ogromni asteroid je prosao pored zemlje brzinom od 35.406 km/h.

Asteroid 2019 SR8 dijametra izmedu 20 i 44 metra prosao je pored Zemlje u srijedu. Poredenja radi, zid Koloseuma u Rimu visok je 48 metara, a toranj u Pizi 56 metara.

No, to nije sve, jer ce u petak pored Zemlje proci jos pet asteroida. Najveci od njih ima dijametar od 95 metara. Dok vecina asteroida predstavlja malu ili nikakvu opasnost za Zemlju, nasu planetu su u proslosti pogadali brojni asteroidi.

Meteorit velicine kuce bi eksplozijom u atmosferi proizveo silu vecu od nuklearne bombe bacene na Hirosimu 1945. godine. Svemirska stijena velicine zgrade s 22 sprata bi sravnila prostor na Zemlji velicine centralnog dijela Pariza.

Asteroid dug 800 metara bi unistio prostor velicine Virdzinije te bi uzrokovao snazne zemljotrese i podigao oblak prasine koji bi blokirao Sunce.

Asteroidi velicine Londona i veci bi prouzrokovali dogadaje koji bi rezultirali istrebljenjem covjecanstva.

NOVO OTKRICE NAUCNIKA

Americki naucnici sa univerziteta “Djuk” objavili su rezultate studije koja pokazuje da hrskavica moze da se obnavlja.

Zbog ostecenja hrskavice, mnogim pacijentima su svakodnevne obaveze, pa i obicna setnja nepremostive i veoma bolne prepreke. Do nedavno se smatralo da je njeno obnavljanje nemoguce, ali su americki naucnici opovrgli to misljenje, sto ce svakako otvoriti nove mogucnosti za lijecenje osteoartritisa.

Doduse, rijec je o ogranicenim kapacitetima, ali dovoljnim da budu polaziste za pronalazak novih nacina u lijecenju osteoartritisa.

Dosadasnje misljenje zasnovano je na nedostatku krvi u hrskavici zglobova, zbog cega je njeno obnavljanje smatrano nemogucim.

Medutim, prema novim podacima, kljucnu ulogu u procesu regeneracije nema krv, vec molekularni proces slican onom koji neke vrste gustera koriste za obnovu izgubljenih udova.

Ovaj proces je najefikasniji u gleznjevima, nesto manje u kolenima, a najmanje u kukovima, napominju naucnici.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.