ZBOG GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA

Rast globalnih temperatura zabrinjava tragace za tartufima u italijanskom gradu Alba, gdje najcjenjeniji primjerci mogu donijeti dvostruko vecu cijenu od zlata.

Zbog visokih temperatura u oktobru, osam od 10 tartufa koje je pronasao Karlo Olivero bili su tamni, isuseni i suvi, sto je, kako kaze, posljedica visoke temperature, prenosi AP.

Alba, koja se nalazi u sjeveroistocnom regionu Pijemont, smatra se svjetskom prijestonicom bijelog tartufa.

Tartufi vaze za izuzetno skupocjene gljive – jedan tartuf tezak 1.005 grama prodat je na aukciji za 120.000 eura, sto je duplo vise od zlata.

Predsjednik italijanskog nacionalnog centra za proucavanje tartufa Antonio Dedakomi izjavio je da su naucnici veoma zabrinuti za proizvodnju tartufa, jer su klimatske promjene i visoke temperature uticale na zakasnjelu berbu tartufa.

Kako bi se ublazio dugorocnii uticaj klimatskih promjena na proizvodnju visoko cijenjenog bijelog tartufa, strucnjaci su pokrenuli inicijative za bolje ocuvanje teritorije na kojoj rastu.

Kako se navodi, savrseni domacin za tartufe, kojima vise odgovaraju niske temperature i vlaga, jeste hrast.

ELEKTRICNA VOZILA

Njemacki Volkswagen investirace 60 milijardi eura u elektricna vozila i hibride. Dugorocni plan obuhvata lansiranje 75 elektricnih i 60 hibridnih automobila do kraja 2029. godine.

VW planira da proda 26 miliona elektricnih vozila do kraja sledece decenije, uz 6 miliona hibrida.

Od toga, 20 miliona ce biti zasnovano na Modular Elevtric Drive Matrix (MEB) platformi, a preostalih 6 miliona na High Performance Platform (PPE).

Od najavljenih 60 milijardi investicija, 40 odsto je planirano za troskove vlasnistva, fabrike, opremu, istrazivanja i razvoj tokom navedenog perioda, a 33 milijarde su za elektricnu mobilnost.

VW je ovaj plan otkrio nekoliko nedelja nakon debija njegovog prvog potpuno elektricnog modela ID.3, cija ce autonomija biti oko 550 kilometara.

Za dva dana ce debitovati novi clan ove porodice, krosover ID.4.

ISTRAZIVANJE POKAZALO

Ako ne volite odredenu vrstu povrca, to moze biti usko povezano sa genima, tvrde americki naucnici u novom istrazivanju.

Nasljedivanje dvije kopije gena za neprijatni ukus dovodi do manjka apetita za povrce poput brokolija i prokelja, pokazuju rezultati njihovog istrazivanja.

Ovaj zakljucak mozda objasnjava zasto nekim ljudima nije bas lako da u redovnu ishranu ubace dovoljno povrca, ukazuju naucnici.

Geni mogu da uticu da neko ne podnosi ukus piva, kafe ili crne cokolade.

Sa stanovista evolucije, osjetljivost na gorak ukus moze biti korisna jer stiti ljude od konzumiranja otrovne hrane.

Ali doktorka Dzenifer Smit i njene kolege sa Univerziteta u Kentakiju kazu da zbog ovog genetskog sklopa neki ljudi mozda ne mogu da unesu preporuceno dozu od pet porcija voca i povrca dnevno.

Svako nasljeduje dvije kopije gena TAS2R38. On kodira protein u receptorima za ukus na jeziku koji nam omogucava da osjetimo gorcinu.

Ljudi koji naslijede dvije kopije varijante gena TAS2R38, zvane AVI, nisu osjetljivi na gorke ukuse iz odredenih hemikalija.

Oni sa jednom kopijom AVI i drugom zvanom PAV osjecaju gorke ukuse ovih hemikalija, ali ne u tolikoj mjeri kao pojedinci koji imaju dve kopije PAV-a, cesto nazivane “super-degustatorima”, kojima je pojedina hrana ekstremno gorka.

Istrazivanje je sprovedeno na 175 osoba i naucnici su otkrili da su oni koji imaju dvije kopije PAV-a jeli samo male kolicine lisnatog zelenog povrca, koje je dobro za srce.

“Morate uzeti u obzir kakvog su ukusa stvari ako stvarno zelite da pacijenti prate nutritivne vodice”, rekla je dr Smit ljekarima na sastanku Americke asocijacije za srce.