BELGIJSKI NAUCNICI

Belgijski naucnici Univerzitetske bolnice u Gentu otkrili su skroviste HIV-a sto predstavlja vazan korak u iskorjenjivanju tog virusa, prenio je danas portal Fokus na Belgiju (Focus on Belgium).

“HIV (virus humano imuno-deficijencije) se krije u razlicitim specificnim celijama tijela i tako moze da bude pod kontrolom (ljekara). Ukoliko bi pacijent prekinuo da uzima HIV inhibitore, virus bi mogao da se ponovo javi u tim celijama i da izazove njegovo dalje razmnozavanje”, naveli su naucnici bolnice u Gentu.

Eksperti smatraju da to otkrice moze da pomogne u daljem istrazivanju virusa dodajuci da se do sada mislilo da su samo celije imuniteta, koje se aktivno dijele, jedne od odgovornih za povecanje “rezervoara virusa”.

“To povecanje ne izaziva samo jedan organ ili jedna vrsta specificnih celija vec nekoliko vrsta takvih celija u raznim djelovima tijela, kao sto su krv, limfni cvorovi i crveno tkivo”, naveli su naucnici.

Belgijski eksperti su dodali da je na taj nacin “dobijena jos jedna bitka protiv bolesti koja se sada smatra hronicnom, a ne vise smrtonosnom zahvljajuci novim vidovima lijecenja, koji su i dalje veoma skupi”, naveo je belgijski portal i dodao da naucnici jos nijesu dobili rat protiv HIV-a koji izaziva sidu.

Sida ili sindrom autoimune deficijencije predstavlja posljednji stadijum infekcije HIV-a.

Vise od 37 miliona ljudi u svijetu je inficirano tim virusom.

SINDROM SAGORIJEVANJA

“Brunout” sindrom ili sindrom sagorijevanja na radnom mjestu je stanje s kojim se u modernom svijetu suocava sve vise ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija definise ovaj sindrom kao “lose nosenje s hronicnim stresom na radnom mjestu”.

“Stanje potpune fizicke, psihicke i emocionalne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim stresom na poslu”, opisuju “burnout” drugi strucnjaci.

Ono sto je najvaznije, jeste da na vrijeme prepoznate jeste li na putu prema sagorijevanju i da pokusate to da sprijecite.

Kristina Malasc profesorka na Berkleiju je stekla nadimak “majke burnouta” zbog toga sto je prva uvela taj pojam i u akademske krugove i karijeru posvetila istrazivanju tog sindroma.

Ona tvrdi da postoji ukupno sest faktora na radnom mjestu koji ukazuju na mogucnost sagorijevanja radnika.

Previse posla

Osim prevelike kolicine radnih zadataka s kojima se ne mozete sami nositi, postoji jos jedan faktor koji je problematican, a to su radni zadaci koji su vam zadati, a za koje vi jednostavno nemate potrebne vjestine ili alate da ih obavite. Malasc posebno naglasava stres pod kojim rade medicinski radnici, odnosno “emocionalni rad” s kojim se oni svakodnevno susrijecu. Da biste radno opterecenje zadrzali u zdravom rasponu, vodite racuna o kolicini, tezini i “emocionalnosti” posla koji vam je zadat.

Gubitak kontrole

Kontrola je kljucni pokretac motivacije. Ako se ona smanji ispod odredenog nivoa, izgubicete motivaciju i osjecaj za postignuce koji obicno dolazi od zavrsetka posla ili radnog zadatka, pise index.hr. Kontrola se spusta na problematicne nivoe kada nemate mogucnost da usmjerite ili izmijenite resurse koji su potrebni za obavljanje vaseg posla ili kada jednostavno nemate ovlascenja da radite vas posao onako kako smatrate da je najbolje.

Ne nagraduju vas za trud

Ako vas ne nagraduju adekvatno i dovoljno cesto, vjerovatno cete poceti da se osjecate beskorisno i distanciracete se od svog posla. Finansijska naknada najbolja je nagrada, ali priznanje nadredenih je jednako vazno. Skoro 80 odsto radnika koji su dali otkaz na svom poslu reklo je da je veliki razlog za njihov odlazak bio manjak postovanja. 60 odsto njih je reklo da ih vise motivise uvazavanje i postovanje nego novac.

Niste dio uspjesne zajednice koja necemu tezi

Najbolje cete obavljati svoj posao ako osjecate pripadnost u smislu da osjecate kao da ce vas neko podrzati ili da cete imati s kim da razgovarate ako stvari krenu po zlu. Poslovni odnosi kojima nedostaje licni kontakt uglavnom nijesu produktivni. Kako cete znati jeste li dio takve zajednice? Zapitajte se volite li da idete na drustvena dogadaje ili okupljanja sa svojim kolegama.

Ne tretiraju vas posteno

Ako smatrate da vas sefovi ne tretiraju posteno, na dobrom ste putu ka “burnoutu”. Primjeri nepravednosti ukljucuju nejednakost u opterecenju radnim zadacima ili nejednakost u placanju, varanje i napredovanje uzrokovano drugim faktorima osim zasluga. Nedostatak korektnosti na radnom mjestu dovodi do izgaranja tako sto kod radnika stvara emocionalni stres i cini ga cinicnim prema radnom mjestu. Kako cete znati tretiraju li vas posteno? Vrlo jednostavno, zapitajte se osjecate li se kao da vas postuju na radnom mjestu.

Morate da radite stvari s kojima se moralno ne slazete, odnosno ne dijelite iste vrijednosti s kompanijom

Veca je vjerovatnoca da cete izgoreti ako se vrijednosti vase kompanije ne poklapaju s vasim ili ako vasa kompanija ne drzi do onoga sto promovise u javnosti. Ako sef ili kompanija od vas traze da radite nesto sto nije u skladu s vasim vrijednostima, vjerovatno cete razviti cinican stav prema poslu.

Zapitajte se jeste li ponosni na vasu kompaniju.