I DO 350 KM/H

Svakog dana kineski vozovi G17 i G39 polaze sa stanice u Pekingu i stizu u Nanjing nakon sto dostignu maksimalne brzine do 350 kilometara na sat. Iako toga mozda nijesu svjesni, njihovi putnici koriste najbrze redovne zeljeznicke usluge na svijetu, navodi Railway Gazette International.

Ovaj casopis rangirao je vozove prema prosjecnoj brzini redovnih linija koje su bile u funkciji izmedu maja i juna 2019.

Ukljuceni su vozovi koji saobracaju od ponedjeljka do petka i prosjecno prolaze vise od 160 km na sat izmedu razlicitih stanica – iskljucujuci jednokratne ili vikend usluge.

Najbrzi vozovi na svijetu prelaze 1.021 km izmedu glavnog grada Kine i Nanjinga, sa prosjecnom brzinom 317,7 km / h, zavrsavajuci putovanje za samo 3 sata i 13 minuta. Italija je zauzela drugo mjesto na tabeli, izmjestajuci Francusku koja je ranije drzala tu poziciju, sa vozom na liniji od Milana do Redo Emilije.

Iako je prebacen na trece mjesto u prvih 10, voz na liniji Champagne Ardenee – Loraine i dalje postize prosjecnu brzinu vecu od 271,8 km/h.

U analizi se ocjenjuje da performanse motora na zeljeznickim mrezama Japana, Spanije i Tajvana ostaju relativno nepromijenjene. Vozovi na tim mrezama voze onoliko brzo koliko njihova postojeca infrastruktura moze da podnese, tako da je vjerovatno da se prosjecne brzine nece znatno povecati sa sadasnjih 250 km/h.

U Njemackoj, siroka medugradska zeljeznicka mreza koristi djelove brzih linija, a ne citave nove rute, zadrzavajuci maksimalne brzine ispod onih u drugim zemljama.

Medutim, sistem je predviden za sirenje, s tim da je investiranje na rutama istocno od Stutgarta planirano za 2022. godinu i zahtijevalo je liniju od 300 km/h koja bi povezivala Bilefeld i Hanover.

Van prvih 10 je Saudijska Arabija koja je otvorila brzu zeljeznicu koja povezuje istorijske gradove Meku i Medinu sa komercijalnim cvoristem Dzede.

Iako su dizajnirani za vozove koji voze brzinama vecim od 300 km/h, trenutna startna faza projekta dostize prosjek od 174,6 km/h – ali postoji potencijal da se brzine u buducnosti povecavaju znatno vise.

Saudijska Arabija nije jedina zemlja u kojoj vozovi postaju brzi. Istrazivanje za 2019. godinu pokazuje da su svjetske zeljeznice nadmasile prethodne godine. Ukljucujuci medunarodne zeljeznicke usluge, 22 zemlje upravljaju vozovima cije prosjecne brzine prelaze 160 km/h.

Sve brze i brze usluge zeljeznica su korisne za zivotnu sredinu, smanjujuci emisiju stetnih gasova iz drugih vidova saobracaja.

EGIPAT

Egipat je zapoceo prvu restauraciju pozlacenog sarkofaga poznatog mladog faraona Tutankamona, pred otvaranje novog muzeja sljedece godine, saopstio je danas ministar za antikvitete.

Kaled el Anani je rekao novinarima da bi rad na najstarijem kovcegu koji je napravljen od drveta i pozlacen trebalo da bude zavrsen za osam mjeseci.

On je rekao da zbog “veoma krhkog stanja u kom se nalazio, nije obnovljen” od 1922, kada je britanski arheolog Hauard Karter otkrio grobnicu staru 3.000 godina i sva blaga koja su se unutra nalazila.

Kovceg je bio u grobnici do jula, kada je premjesten u novi muzej, koji je napravljen u blizini poznatih piramida u Gizi.

Tutankamon je na vlast dosao sa devet godina i vladao do svoje smrti u 18. ili 19. godini.

ITALIJA

Ponovno pojavljivanje dzinvskog natpisa posvete Benitu Musoliniju (Mussolini), urezanog na litici iznad jednog sela u centralnoj Italiji, podstaklo je politicke prepirke u raspravi oko trajne zaostavstine fasistickog vode i diktatora.

Lokalni zvanicnici navode da nastoje da “poboljsaju turisticku ponudu” otkrivajuci nekada sklonjena obiljezja u slavu Musolinija ciji su duh odrzale nostalgicne frakcije italijanskog drustva ali i sve jaci populizam desnice, prenosi Radio slobodna Evropa ocjene zapadnih medija.

Duh Benita Musolinija, koji je uveo vrlo diskriminatorne zakone protiv italijanskih Jevreja, progonio politicke protivnike, udruzio se s Hitlerom i proglasio rat saveznicima i dalje progoni Italiju, pise britanski Telegraf navodeci da se na litici iznad sela Vila Santa Maria, u sredisnjem dijelu regiona Abruco ponovo pojavio natpis “dux” (voda) uklesan za vrijeme fasistickog rezima.

Decenijama se nije vidio od vegetacije, ali grmlje i siblje nedavno je ocisceno u pokusaju otvaranja staza za planinare, cime selo nastoji da razvije turizam.

Politicari lijeve orijentacije su za to da se natpis izbrise i kazu da je bilo kakvo slavljenje Musolinijeve dvodecenijske vladavine sramotno i neprimjereno. Ali, nacelnik sela, koje ima oko 1.300 stanovnika, odupire se pozivima da se natpis ukloni ili prekrije.

List navodi i da se na planinama sjeverno od Rima nalazi velika plantaza cetinara, zasadena tridesetih godina 20. vijeka gdje drvece takode ispisuju rec “dux” i jos je jasno vidljiva i ljubomorno cuvana od strane apologeta fasizma. Bizarna plantaza od 20.000 jelki je prije dvije godine djelimicno ostecena u pozaru, sto je, pise Telegraf, izazvalo zgrazanje desnice.

U tekstu se spominje i da se prosle sedmice pojavila inicijativa da bi Musolinijevu grobnicu, koja se nalazi u gradu Predapio na sjeveru Italije, trebalo otvoriti za javnost tokom cijele godine. Grobnica koja je smjestena u podzemnoj kripti ukrasenoj Musolinijevim cizmama i crnom fasistickom kosuljom trenutno je otvorena tri puta godisnje, kada se obiljezavaju datumi njegovog rodenja, smrti i datum kada je Musolini 1922. u Rimu preuzeo vlast.

Novoizabrani desnicarski gradonacelnik Predapija rekao je da ce otvaranje grobnice za javnost pospjesiti turizam. Grad je vec mjesto hodocasca za fasisticke simpatizere koji u brojnim radnjicama duz glavnih ulica mogu kupiti vino s naljepnicama Musolinija, priveske za kljuceve, bodeze, pantalone, majice, pa cak i odjecu za bebe ispisane najpoznatijim izrekama Ducea, naveo je Telegraf.

Dejli mejl takode pise da je ponovno pojavljivanje natpisa posvete Musolinijuna litici iznad sela Vila Santa Maria u Italiji, podstaklo politicku raspravu izmedu ljevicara koji to smatraju neprimjerenim i seoskih vlasti koje vjeruju da na taj nacin mogu da privuku turiste.

“Morali smo ocistiti grmlje, grane i tako je i natpis ociscen. Ako to privuce vise ljudi u moje selo, bicu vrlo zadovoljan”, izjavio je seoski nacelnik Duzepe Finjamore, prenosi list.

Lokalni poslanik ljevice Kamilo Dialesandro rekao je da je ciscenje bilo opravdanje za otkrivanje “sramotnog natpisa koji je vrijeme o ispravno zaklonilo” i zatrazio da ministar unutrasnjih poslova Mateo Salvini intervenise.

“To sto se dogodilo u Vila Santa Mariji nevjerovatno je. Fasizam je zlocin i treba ga tako i tretirati”, napisao je na Fejsbuku.

S rastom populizma u Italiji raste i nostalgija za Duceom, zakljucuje Dejli mejl i dodaje da Italija ima zakon iz 1952. godine kojim se zabranjuje izrazavanje postovanja prema fasizmu, ali on se rijetko primjenjuje.

SELO GITHORN

Selo Githorn mnogi nazivaju “holandskom Venecijom”, jer je u pristupacno samo uz pomoc camaca.

Ovo selo idealno je za one koji mastaju o mirnijem zivotu. Nastalo je jos i srednjem vijeku, a umjesto puteva ima kanale. Napravile su ga izbjeglice sa prostora Sredozemlja koji su se u ovu regiju doselili oko 1230. godine.

Turisti tokom voznje camcima, mogu uzivati u kucama starim i stotinama godina.

Ovo bajkovito holandsko selo sa 176 drvenih mostova, uskim kanalima, istorijskim kucama, zelenilom i raznovrsnim cvijecem, godisnje posjete stotine hiljada turista iz cijelog svijeta. U selu zivi oko 2.600 osoba koji su tu da pokazu sve ljepote svog sela. Tokom ljeta selo Githorn najvise posjete Kinezi.

U selu nema automobila, a pored camaca mogu se vidjeti samo pjesaci i neki biciklisti. Na velikom broju kuca u ovom holandskom selu nalaze se dvoja vrata. Jedna se konstantno koriste, a druga samo u slucaju zenidbe, da mladenci udu u kucu ili kada se preminula osoba iznosi iz kuce.

ZANIMLJIVA AKCIJA

Nanese li vas put ovog ljeta u Esteponu, primorsko mjesto na jugu Spanije, donesite casu punu opusaka na bilo koji stand na plazi i zauzvrat cete dobiti casu punu piva ili nekog osvjezavajuceg napitka.

Ovom inicijativom mjesto udaljeno 90 kilometara od grada Malage nastoji da odrzi svoje pjescane plaze cistim. Kampanja “Obale bez opusaka” (Las orillas sin colillas) naisla je na odusevljenje lokalnog stanovnistva i turista.

“Molim vas pivo”, govori strani turista dok na obliznjem sanku predaje plasticnu casu do vrha napunjenu opuscima.

“Naravno, gospodine”, odgovara mu mladi konobar, dok toci pice u plasticnu casu jednake zapremnine.

Na tom standu-kaficu nalijepljen je promotivni plakat ove kampanje. Turista podize palac u zrak, a zatim se vraca na svoje mjesto na plazi.

Plaza je savrseno mjesto za citanje, bavljenje sportom, suncanje i kupanje. No za mnoge ona predstavlja i mjesto za opustanje na kojem dodatno uzivaju puseci cigaretu.

Problem je to sto svakog ljeta pijesak i more progutaju hiljade opusaka kojima je potrebno preko deset godina da se razgrade.

“Imaju toksicne ostatke pa ako ih progutaju ribe, na kraju cemo ih pojesti mi konzumirajuci ribu. To je zatvoreni krug koji sigurno nema srecan kraj”, objasnjava Oscar Ruli, predsjednik Udruzenja standova na plazama oko Malage.

Kako bi se prekinuo taj krug potrebno je osvijestiti ljude koji tamo ljetuju te ih podstaknuti na cuvanje okoline.

“Jako mi se svida ova ideja. Fantasticna je. Imacemo ciscu plazu”, kaze jedna majka drzeci za ruku malu djevojcicu, dok zajedno posmatraju turiste kako opuske odlazu u plasticne case.

POSTOVANJE PRECIMA

Amherst, selo nadomak Konkorda, glavnog grada americke drzave Nju Hempsir, okupilo je juce na hiljade Amerikanaca na tradicionalnoj paradi povodom proslave Dana nezavisnosti.

Nije to bila jedina parada, niti najveca, mnogo ih je tokom jucerasnjeg dana bilo sirom drzave, ali predstavljala je upravo ono sto je srz ove velike nacije – dan za ponos i odavanje postovanja precima koji su 4. jula 1776. donijeli Deklaraciju o nezavisnosti.

Nakon osmogodisnjih sukoba sa Engleskom, kolonisti su uspjeli da ostvare svoj cilj, dobiju nezavisnost, donesu Ustav koji je do danas pretrpio veoma male izmjene, i naravno dobiju prvog predsjednika, Dzordza Vasingtona.

Najveci drzavni praznik na ulice malog Amhersta okupio je patriote iz svih djelova drzave. Parada, piknik, druzenje, orkestri, kampovanje, sportske aktivnosti i na kraju dana vatromet – dio su tradicije koja se postuje dva vijeka.

“To je dio moje duse, kao i mnogih ljudi koji dolaze iz manjih sredina, ali vise nije tako u velikim gradovima”, prica nam Brus, kojeg smo zatekli pored velike amricke zastave, pokusavajuci da selfijem ovjekovjeci momenat.

Pomalo ogorceno istice da su dosla vremena kada u pojedinim djelovima SAD-a gotovo i ne slave ono sto je stvorilo americku drzavu.

“Liberali su na vaznima drzavnim pozicijama, a od hipi pokreta sesdesetih, pa do danas, profesori sve manje uce djecu da vole drzavu, to je uzasno i stice se utisak da u toj proslosti traze samo ono sto nije valjalo. Tako se, na primjer, od ove godine u rodnom gradu Tomasa Dzefersona vise ne slavi praznik, jer je nekad posjedovao robove. To je nevjerovatno, a upravo on je jedan od oceva ove nacije koji je i napisao Deklaraciju o nezavisnosti”, objasnjava Brus.

Na jucerasnjoj paradi moglo se vidjeti ipak mnogo omladine koja je dosla ili da ucestvuje, ili da posmatra dogadaj.

Za osamnaestogodisnjeg Patrika, Dan nezavisnosti je praznik koji budi ponos i donosi mnogo dobre zabave.

“Jedan od mojih omiljenih praznika. Volim da dodem na paradu i vatromet, da vidim sve te ponosne ljude. Ali istina je i da su u nasoj zemlji neke drzave vise obojene patriotizmom nego druge”, zakljucuje Patrik.

Dan nezavisnosti se tradicionalno proslavlja napolju, a nerijetko se pojave i mnogi politicari. Tu priliku nijesu preskocili ovog puta ni pojedini kandidati Demokrata, koji ce do naredne godine izabrati najboljeg iz svojih redova da se suprotstavi aktuelnom predsjedniku Donaldu Trampu.

Porodice praznik proslavljaju obicno uz piknik ili kampovanje.

Dekoracije su u plavim, bijelim i crvenim bojama, koje predstavljaju boje americke zastave. Dan se zavrsava velikim vatrometima koji su praceni brojim patriotskim pjesmama, kao sto su nacionalna himna, zatim Boze blagoslovi Ameriku, Predivna zemlja i druge…

Darko Bulatovic, RTCG

PILOT PROJEKAT

Vozovi gradskog prevoznika u glavnom gradu Austrije “Becke linije”, osim sto se tokom ljetnjih mjeseci neprekidno rashladuju, odnedavno i mirisu, saopstile je gradska uprava.

Cetiri voza na dvije linije metroa bice do kraja jula opremljeni razlicitim mirisima u okviru pilot-projekta, a putnici mogu da odlucuju o tome da li zele uopste mirise u vozu i koji od njih im najbolje odgovara, prenosi sajt Eurocomm-PR Beograd.

Tokom jula ce kroz Bec voziti cetiri voza sa cetiri razlicita mirisa.

Vozovi su prepoznatljivi po brendiranim cvjetnim motivima. Mirisi dospijevaju rashladnim uredajima u unutrasnjost vozila i ravnomjerno se rasporeduju.

Ljubicasta boja ima miris za opustanje, zelena je energetska i djeluje osvezavajuce, narandzasta boja predstavlja takode svjezu notu, a miris roze boje siri pozitivno raspolozenje.