MOBILNI INTERNET

Kina je zvanicno pocela istrazivanja vezano za mobilni internet seste generacije – 6G.

Kinesko ministarstvo nauke i tehnologije saopstilo je sinoc da je osnovalo radnu grupu koja ce raditi na 6G.

“Ovo oznacava zvanicno pokretanje istrazivanja i razvoja 6G tehnologije”, navodi se na veb stranici ministarstva.

Radnu grupu cini 37 strucnjaka sa univerziteta, istrazivackih instituta i kompanija.

Istrazivanje zapocinje u trenutku kada je Kina pocela da koristi 5G koja omogucava 100 puta brzi protok od postojecih 4G.

Kineska kompanija Huavej, koja se smatra svjetskim liderom u opremi za 5G, radi na istrazivanjima vezano za 6G, receno je danas agenciji Frans pres u toj kompaniji.

IZVJESTAJ POKAZAO

U izvjestaju Freedom on the Net koji je napravila nezavisna organizacija Freedom House se navode rezultati istrazivanja koji su zabrinjavajuci, a koji se odnose na nadzor korisnika. Prema izvjestaju, 40 od 65 analiziranih zemalja (oko 62 posto) uvelo je napredne programe nadzora drustvenih mreza.

Kada je rijec o slobodi interneta, Kina je oznacena kao najmanje slobodna zemlja, Rusija i Egipat su takode oznaceni da uopste nisu slobodni. Ukupno 89 posto korisnika interneta, odnosno gotovo 3 milijarde ljudi, nalaze se pod nekom vrstom nadzornog programa, a to je ogroman broj.

U Iranu postoji “vojska” od 42.000 volontera koji prate online izrazavanje i govor. Kineska komunisticka partija ima slican sistem, odnosno ljude koji prikupljaju podatke i oznacavaju problematicni sadrzaj. Kineska firma Semptian ima nadzorni sistem Aegis koji pomaze u pracenju vise od 200 miliona ljudi u Kini.

SAD su oznacene “slobodnim” od internet cenzure, ali izvjestaj pokazuje da to bas i nije tako. U izvjestaju se pominje izraelska kompanija Cellebrite za cyber sigurnost, koja je nedavno sklopila novi ugovor s agencijom ICE (Agencija za imigraciju i carinu) vrijedan izmedu 30 i 35 miliona dolara. Cellebriteov alat omogucava korisnicima da lako hakuju mobilne telefone i prikupe sve vrste podataka.

Sve druge zemlje salju svoje zvanicnike u SAD da nauce kako mogu pratiti drustvene medije.

Cak i “slobodne zemlje” poput SAD-a i Velike Britanije su nadzirale aktiviste za prikupljanje informacija o grupama koje protestuju protiv migracije i politike kontrole oruzja.

PROJEKAT KINE

Cini se kako je Zemlja premala za ambiciozne ekonomske planove Kine koja razmislja o razvoju trgovine izvan nase planete te zeli stvoriti ekonomsku zonu u cislunarnom prostoru do 2050. godine.

Nova zona bi pokrivala podrucje izmedu Zemlje i Mjeseca, otkrio je Bao Veimin, sef komisije za nauku i tehnologiju pri Kineskoj svemirskoj naucno-tehnoloskoj korporaciji (CAST) koja je glavni izvodac nacionalnog svemirskog programa.

Ovaj projekt bi mogao donijeti otprilike deset milijardi dolara za Kinu, objavio je drzavni list Science and Technology Daily, pozivajuci se na misljenje strucnjaka.

U izvjestaju o razvoju svemirskog prostora oko Zemlje i Mjeseca, Veimin je rekao da ovo polje ima ogroman ekonomski potencijal i stoga bi Zemlja trebalo da prouci pouzdane i jeftine avionske transportne sisteme izmedu nase planete i njenog satelita.

Kina planira do 2030. da osigura osnovnu tehnologiju potrebnu za ovaj projekt, dok se kljucna tehnologija ocekuje do 2040. godine.

“Do sredine stoljeca Kina bi mogla uspjesno da uspostavi svemirsku ekonomsku zonu”, rekao je Veimin.

Vise detalja o tome kakvu trgovinu Kina zeli uspostaviti izmedu Zemlje i Mjeseca nije poznato.

Kina posljednjih godina ubrzano razvija svoj svemirski sektor i proucava Mjesec. Privatna kompanija i-Space (poznata i kao Peking Interstellar Glory Space Technology) u julu je lansirala raketu, sto je bila prva uspjesna orbitalna misija kineske komercijalne svemirske industrije. Prosle godine Kina je lansirala svoju sondu Chang 4 i uspjesno je spustila svoj lunarni rover na Mjesec.

UPOZORAVA 11.000 NAUCNIKA

Covjecanstvo je pred “klimatskom krizom” pise u dramaticnom upozorenju 11.000 naucnika iz 153 zemlje, uz poziv da se klimatska kriza ublazi i preokrene, prenio je danas tehnoloski americki sajt CNET.

Medunarodni savez naucnika i istrazivaca upozorava da covjecanstvu prijeti “neizreciva patnja” ukoliko znacajno ne poboljsa zastitu svoje planete. Upozorenje, objavljeno u utorak u casopisu “BioScience”, rezimira veci dio naucnih istrazivanja tokom posljednjih 40 godina i navodi da je Zemlja nedvosmisleno pod “klimatskim udarom”.

“Udruzili smo se da proglasimo klimatsku krizu, jer su klimatske promjene ostrije i ubrzavaju se brze nego sto su naucnici ocekivali”, kaze Bil Ripl, profesor ekologije na Drzavnom univerzitetu Oregona i koautor upozorenja. “Mnogi od nas osjecaju kao da nam nestaje vremena za akciju”.

Ripl je napisao upozorenje covjecanstvu 2017. godine, koje je potpisalo vise od 15.000 naucnika, detaljno naveo stetu koju su ljudi napravili prirodnom okruzenju i zahtijevao promjene.

Azurirano upozorenje objavljeno danas, posebno je usmjereno na klimatsku krizu i objedinjuje godisnje podatke o rastu stanovnistva, gubitku sumskog pokrivaca, emisiji zagadujucih gasova koji zagrijavaju planetu i potrosnji energije u posljednje cetiri decenije. Saopstenje ukazuje na zabrinjavajuce tendencije: vecina mjera uticaja covjeka na klimatske promjene ide u pogresnom smjeru jos od 1979. godine.

Novi dokument predstavlja sest medusobno povezanih koraka koji bi mogli ublaziti neke od efekata “vanredne situacije”, uz poziv na velike promjene u nacinu funkcionisanja drustva.

Prvi od sest koraka je primjena masovne prakse energetske efikasnosti i prelazak na obnovljive izvore s niskim udjelom ugljenika.

Drugi korak je smanjenje emisije klimatskih zagadivaca kao sto su metan, ugljenicna jedinjenja i hidroflurokarboni.

Treci je obnavljanje ekosistema Zemlje uz pomoc morskim grebenima, sumama, stepama i drugom, i uz sprjecavanje nestanka stanista i biodiverziteta.

Cetvrti korak je smanjenje potrosnje hrane zivotinjskog porijekla i umjesto toga ishrana ljudi zasnovana na biljnom porijeklu namirnica.

Peti korak je prelazak s politike stalnog rasta BDP-a na politiku trajnog odrzivog ekosistema i poboljsanja dobrobiti ljudi.

Posljednji, sesti korak koji su predlozili naucnici je stabilizacija, a zatim smanjenje brojnosti stanovnistva svijeta u mjeri koja obezbjeduje socijalni integritet.

Te predloge i upozorenje je potpisalo 11.258 naucnika iz 153 zemlje i iz mnogih naucnih disciplina – od astrofizike do neurologije. Autori su taj clanak objavili i na drustvenim medijima i direktno poslali e-postom naucnicima koji su bili potpisnici prethodnog upozorenja.

“Dobili smo potpise podrske od sirokog spektra naucnika sto vjerovatno odrazava da su i oni svjedoci uticaja promjene klime na biljke, zivotinje i ekosisteme koje proucavaju”, rekao je Tomas Njusom, ekolog sa Univerziteta u Sidneju i koautor dokumenta.

Medutim, pise CNET, nije sve ruzno i turobno: kao ohrabrujuci znak da se “tok okrece” autori isticu nedavno naglo jacanje klimatskih protesta i masovnih pokreta za promjenu politike. Izgleda i da neki podaci nagovjestavaju da stanje takode ide u pozitivnom pravcu. Autori prenose da se globalna stopa plodnosti usporava, a potrosnja elektricne energije od sunca i vjetra raste, ali primjecuju da se cak i ti elementi prakse ponovo preokrecu u suprotnom smjeru.

Hitna reakcija, zakljucuju autori, donece covecanstvu mnogo vece blagostanje nego sto se moze postici “radeci kao obicno”.

CNET pise da se dosad nekoliko fraza koristilo za opisivanje zagrijavanja Zemlje. Pocelo se s “globalnim zagrijavanjem” i preslo se na “klimatske promjene”. U novije vrijeme autori i publikacije koriste termin “klimatska kriza”. Situacija je, po posljednjim podacima, toliko teska da je covjecanstvu sada, u kriticnoj fazi, sve teze da preokrene sudbinu.

Zato se na mnogo mjesta i nivoa – od lokalnih savijeta do cijelih zemalja, sirom svijeta, proglasava “klimatska vanredna situacija”. Neznatna promjena izraza je uvjerljiva i mogla bi nadahnuti poziv na akciju.

Deklaracije – upozorenja smatraju se prvim korakom da bi se reklo: “Treba da ucinimo vise” kako bi se zaustavili i potom ponistili efekti klimatskih promjena, uz poziv drzavama i kreatorima politike da zauzmu odlucniji stav.

U maju 2019. Parlament Velike Britanije je proglasio “klimatsku krizu” u toj zemlji, prvoj u svijetu koja je to ucinila. U SAD je jula ove godine, troje senatora podrzalo zahtjev da se to ucini i u SAD.

Novi rad koalicije naucnika i istrazivaca se pridruzuje nizu zahtjeva za akciju da bi se zaustavio stetan uticaj promjene klime, ali oni ne nude spisak rjesenja.

Umjesto toga, rekao je Ripl, upozorenje naucnika i “sest predlozenih medupovezanih tacaka trebalo bi da budu osnova za hitno pokretanje, upravo sada, mnogo sire rasprave o tome kako se borimo protiv promjene klime”, prenio je CNET.

NJEMACKA

Da li ste se zapitali koliko vremena dnevno koristite mobilni telefon? Kristijan Montag, profesor psihologije na univerzitetu Ulm u Njemackoj, tvrdi da je rijec o dva i po sata.

“To vodi ka nizoj produktivnosti rada, a najvise vremena provodimo na Fejsbuku, Instagramu i drugim drustvenim mrezama”, kaze Montag.

On smatra da su ljudi u strahu od toga da nesto vazno ne propuste i zato cesto koriste “pametne sprave”. Da bi se to sprijecilo najbolje bi bilo da se postave vremenska ogranicenja za koriscenje mobilnih telefona u kancelariji.

Strucnjaci savjetuju da se tokom radnog vremena iskljuce obavjestenja koja stizu na mobilni, a da na privatne mejlove i poruke treba odgovoriti samo ako je nesto hitno.

KULTURNI ZNACAJ

Gotovo da je svaki gejemer, pa i mnogi koji to nisu, cuo za ime Sigeru Mijamoto.

Legendarni japanski dizajner igara zasluzan je za neke od najvecih naslova u istoriji video igara, kao sto su cuveni Super Mario ili Legend of Zelda.

Klasiuci Mijamota su dio svjetske pop kulture i promovisu Japan na najbolji moguci nacin.

To priznaju i u vladi Japana, koja je Mijamota nedavno proglasila za osobu od izuzetnog kulturnog znacaja.

To je ogromno priznanje koje se svake godine dodjeljuje odabranom broju ljudi koji su svojim radom i kulturnim uticajem to zasluzili.

Medu njima se nalaze pisci, glumci, vajari, naucnici, filmadzije… a sada i cuveni dizajner igara, prenosi Play.

SAOPSTENO IZ KOMPANIJE

Tviter ce zabraniti sve politicke reklame, saopsteno je iz te kompanije.

Ova odluka mogla bi da ima velike posljedice pred predsjednicke izbore u Americi naredne godine.

Iz kompanije isticu da paznju biraca “treba zasluziti, a ne kupiti”.

“Iako je politicko reklamiranje nevjerovatno mocno i veoma efikasno, ta moc u politiku donosi znacajan rizik”, napisao je Dzek Dorsi, direktor Tvitera.

Inace, Fejsbuk je nedavno odustao od zabrane politickih reklama na toj drustvenoj mrezi.

Zabrana ce stupiti na snagu 22. novembra, a svi detalji ce biti objavljeni sedam dana ranije.

UMJESTO WWW, “RUNET”

Ruska vlada se priprema da ponovno testira sopstvenu verziju interneta, izolovanu od drugih mreza i nacija, a testiranje bi trebalo da pocne u novembru, tvrde ruski mediji.

Rusija, naime, kako je prenio B92, zeli da se zastiti od sajber napada, zbog cega su njeni strucnjaci osmislili sistem za zastitu sopstvenih racunarskih sistema, koji omogucava Rusima da funkcionisu online i bez pristupa World Wide Webu.

Kriticari, medutim, porucuju da je to samo jedan od nacina na koji Rusija zeli da izoluje svoje gradane od svijeta oko sebe i njegovih uticaja.

Rusija je i ranije najavljivala da planira testiranje sopstvenog interneta. Ono je u februaru ove godine bilo najavljeno, ali se nije dogodilo.

Prema informacijama portala D-Russia, testiranje izolovanosti mreze pocece poslije 1. novembra i ponavljace se najmanje jedanput godisnje.

Vjeruje se da ruska vlada na zavisnost od IT sektora sa Zapada gleda kao na sopstvenu slabost, koju druge nacije mogu da iskoriste protiv Rusije.

Izolaciju ruske internet infrastrukture, koja se cesto naziva RuNet, prati i legislativa koja ogranicava gradanima Rusije pristup odredenim internet stranicama.

Neke od internet stranica i aplikacija kojima ruski gradani imaju ogranicen pristup su poslovna drustvena mreza LinkedIn, aplikacija Telegram i aplikacija Zello.

Ruska vlada je u junu zaprijetila blokiranjem devet najvecih pruzalaca VPN usluga, koji su odbili da sprovode politiku drzavne cenzure.

Americki strucnjaci tvrde da je sada jasno da Rusija zaista zeli da izmijeni svoje sisteme kako bi internet unutar Rusije mogao da se “iskljuci” sa globalnog interneta.

SVJETSKI DAN INTERNETA

Danas se obiljezava Svjetski dan Interneta. 29. oktobra 1969. godine poslata je prva elektronska poruka sa Univerziteta u Kaliforniji.

Na danasnji dan 1969. godine u 22.30 casova u laboratoriji na Univerzitetu Kalifornija u Los Andelesu, prva elektronska poruka poslata je sa jednog kompjutera na drugi.

Profesor informatike Lionard Klajnrok nadzirao je apsolventa Carlija Klajna, koji je poslao poruku preko racunarske mreze programeru Bilu Duvalu.

Iako poruka nije inspirativna ili previse misaona, ona je bila vrlo znacajna. Klajn je otkucao slova “L” i “O”. Duval je poruku primio prije nego sto se sistem srusio.

“Zeljeli smo samo da posaljemo jednostavnu rijec ‘login’ (prijava) na Stenford istrazivacki institut”, rekao je Klajnrok.

Poruka, koja se sastojala od jedne rijeci “login”, poslata je u cjelosti nakon sat vremena.

Tim cinom je zacet ARPANET (Research Projects Agency Network) i mreza iz koje ce kasnije nastati internet je rodena.

Uprkos cinjenici da je prvo slanje poruke propalo zbog pada sistema, 2005. godine je utvrdeno, da se dan u kom je poslata prva elektronska poruka, obiljezava kao Medunarodni dan Interneta.

Internet “proslavlja rodendan”, 30. aprila, jer je tog datuma 1993. godine, CERN objavio da je napravio World Wide Web (www), besplatnu i dostupnu tehnologiju.

NORVESKA

Norveski brodovlasnik i jedan od najbogatijih Norvezana Ejnar Johan Rasmusen ulozio je 1,6 miliona dolara u Fondaciju “Biokosmos” koja namjerava da negira Darvinovu teoriju evolucije, promovisuci pseudonaucnu teoriju inteligentnog dizajna.

Fondacija je pozvala na otvoreniju debatu o biologiji i kosmosu, a ciljna grupa su svi oni koji su zainteresovani za nauku i velika pitanja, posebno mladi, ukljucujuci ucenike.

Promovisanjem teorije inteligentnog dizajna, fondacija velica vrline pseudonaucne teorije da je priroda toliko precizno podesena i dobro napravljena da se nije mogla razviti prirodnom selekcijom i da se njome moralo upravljati.

Rasmusen (81) je izjavio za norvesku televiziju NRK da zeli da sto veci dio ovog modernog istrazivanja bude dostupan javnosti.

“Na znacajne nacine se kosi sa Darvinom”, objasnio je Rasmusen.

On se saglasio sa clanovima Fondacije, koju cine danski profesor, ljekar, gradevinski inzenjer i teolog, da se evolucija vise ne moze objasniti kao rezultat slucajnih promjena ili prirodne selekcije.

Russia Today pise da je umijesanost Rasmusena izazvala ostra reagovanja onih koji smatraju da mocni biznismen pokusava da utice na obrazovni sistem u Norveskoj.

Norveski poslanik Torstin Tvet Solberg izjavio je da je potpuno pogresno da bogatasi pokusavaju da kupe pristup norveskim ucionicama.

“To je previse alternativno i prilicno je blizu besmislice”, istakao je Solberg.

Postupak Rasmusena prokomentarisao je i istrazivac sa Teoloskog fakulteta “Ansgar” u Kristijansandu Martin Jakobsen, koji je rekao da o prirodi treba pitati naucnike, a o Bogu teologe.

“Kada se pitate kako se razvila priroda, treba da razgovarate sa naucnikom. Kada se pitate kako funkcionise Bog, onda mozete razgovarati sa teologom”, istakao je Jakobsen.