ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

U barskom naselju Zaljevu pronađena je srednjovjekovna crkva i zid objekata, za sada, nepoznate namjene.

Zaštitna arheološka istraživanja ostataka crkve u Zaljevu, koja su započeta 27. novembra, privode se kraju, prenosi portal Bar info.

“Već prvih radnih dana, formiranjem rova konstatovano je postojanje apside crkve, za koju se nije znala precizna lokacija, već da se nalazi u toj zoni. Tokom istraživanja u potpunosti su otkriveni gabariti crkve na dubini od 35 cm, čije spoljašnje dimenzije iznose 6,50 x 5,15 m. Uz južnu polovinu zapadnog zida crkve, formiran je rov u kome je konstatovana temeljna zona crkve. Pored ostataka crkve, na udaljenosti pet metara od crkve prema sjeveru na većoj dubini, otkriven je dio zida objekta nepoznate namjene”, kazao je rukovodilac istraživanja, dr Dejan Gazivoda.

Od pokretnih nalaza pronađeno je nekoliko fragmenata keramike, datovanih u vrijeme V-VI vijeka, XIV i XVII vijeka.

“Na osnovu nalaza, može se zaključiti postojanje srednjovekovne crkve, ali se hronološki ne može determinisati zbog sporadičnih pokretnih nalaza u istraženoj površini. Na osnovu građevinskog šuta u rovu 2a koji se nalazi ispod nivoa temeljne zone crkve, pronalaska tegula i fragmenata keramike iz kasnoantičkog i ranovizantijskog perioda, može se pretpostaviti postojanje starije građevine na ovom prostoru”, kazao je dr Gazivoda za Bar info.

Radi hronološke determinacije pronađene crkve i njenog lošeg stanja, eventualnog pronalaska starije faze crkve i definisanja objekta sjeverno od crkve, neophodno je što prije sprovesti sistematska arheološka istraživanja, dodaje on.

Nosilac dozvole za istraživanja je JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Pored rukovodioca, istarživačkog savjetnika dr Dejana Gazivode, u istraživačkom timu su arheolozi istraživački savjetnici, Đorđe Ćapin zamjenik rukovodioca i Radmila Ćapin iz JU Gradski muzej i Galerija Herceg Novi i viši konzervator Slavica Orlandić iz JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Stručni nadzor nad radovima obavlja arheolog mr Mladen Zagarčanin iz JP Kulturni centar Bar.

Istraživanje je finansiralo Ministarstvo kulture.

PRODUŽITE TRAJANJE BATERIJE

Mnogi telefoni skloni su blagom usporavanju nakon višemjesečne upotrebe.Evo kako da ubrzate svoj telefon i produžite trajanje baterije.

 Koristite Files by Google da očistite keširane podatke i skladišni prostor

Aplikacija za upravljanje datotekama koju je napravio Google ne samo da analizira neiskorišćene datoteke i aplikacije, već omogućava i lak prenos datoteka.

Onemogućite (ili deinstalirajte) bloatware i nekorišćene aplikacije

Možete onemogućiti ili u nekim slučajevima deinstalirati većinu aplikacija koje su unaprijed instalirane na vašem telefonu ako ne želite da ih koristite.

Idite u Settings -> Apps i provjerite instalirane aplikacije. Obrišite ili stopirajte one koje vam nijesu potrebne.

Provjerite da li ste instalirali najnovije ažuriranje

Dobra praksa je da vam telefon uvijek bude ažuriran, jer većina proizvođača kroz njih ispravlja greške i poboljšava stabilnost uređaja.

Da biste vidjeli da li je na vašem telefonu dostupno ažuriranje, kliknite na Settings -> About phone -> System update.

Instalirajte Lite verzije aplikacija

Ako koristite telefon s ograničenom memorijom i skladištem, upotreba loše optimizovane aplikacije može izazvati puno frustracija. Facebook je savršen primjer za to, jer aplikacija ima tendenciju da bude spora čak i na potpuno novim telefonima.

Očistite početni ekran

Korišćenje lajv pozadina ima tendenciju da uspori rad, posebno ako koristite jeftiniji telefon. Ako primijetite kašnjenje prilikom prebacivanja između aplikacija ili kada napuštate aplikaciju da biste se vratili na početni ekran, pokušajte da se prebacite na statičku pozadinu.

Probajte drugi “launcher”

Iako mnogi proizvođači sada idu u pravcu pojednostavljivanja korisničkog interfejsa telefona, i dalje je UI često pretrpan i težak za korišćenje. Sve to se može zaobići prelaskom na druge launcher-e kao što su Nova Launcher i Action Launcher i koji omogućavaju prilagođavanje svakog aspekta korisničkog interfejsa.

Optimizujte bateriju

Ako primijetite da se baterija telefona troši brže nego obično, često su razlog aplikacije koje u pozadini rade i troše bateriju. U Settings -> Battery možete vidjeti koje aplikacije posebno troše bateriju i zaustaviti ih klikom na Foce stop. Još nešto, ako baterija ne traje ni jedan dan, postarajte se da uvijek imate kod sebe eksternu bateriju.

Onemogućite “always-on” mod

Ekran koji je uvijek uključen je svakako koristan jer možete vidjeti obavještenja bez potrebe da otključavate telefon, ali ova funkcija dolazi sa cijenom – trajanjem baterije. Ako vidite da se baterija troši brže nego što treba, isključivanje “always-on” ekrana može biti jednostavan način da se riješi problem.

Isključite Bluetooth kada nije potreban

Isključivanje Bluetooth-a omogućiće vam da produžite trajanje baterije. Razlika možda neće biti drastična, ali i to malo može biti od pomoći, pa ima smisla isključiti ga kada se ne koristi.

Ne instalirajte optimizatore baterije

Ovo može izgledati kontraintuitivno, ali većina aplikacija za “popravljanje” baterija ne vrijedi mnogo. Ovi programi ne rade ništa drugo od uklanjanja aplikacija koje se pokreću u pozadini i brisanja keša vašeg telefona, ali često po cijeni nametljivih oglasa, pa čak i malvera.

PROMJENA NA INSTAGRAMU

Već nekoliko mjeseci priča se o tome da će Instagram ukinuti javno prikazivanje lajkova na fotografijama svojih korisnika i o tome kako će ta promjena uticati na ovu društvenu mrežu i influensere, ali se malo pričalo o tome kako taj potez utiče na ljudsku psihu.

Osnovna potreba ljudskog mozga, prema velikom broju istraživanja, nije se promijenila u posljednjih 10.000 godina. Prioritet je bila i ostala društvena povezanost, osjećaj pripadnosti zajednici, piše Business Insider.

Kada dobijemo lajkove, to pokreće centar mozga koji ovo shvata kao pohvale. S druge strane, kada ne dobijemo broj lajkova koji smo očekivali, to može izazvati negativne emocije i strah od odbacivanja, jer mozak konstantno vrši procjenu pripadamo li negdje ili ne.

To nas dovodi do temeljnog pitanja kako koristimo društvene mreže. Služe li nam ove platforme s lajkovima, komentarima i dijeljenjima da bismo potvrdili sliku koju imamo o sebi i koju želimo da drugi imaju o nama? Ili ih koristimo kako bismo izgradili društvenu zajednicu u kojoj se povezujemo s ljudima sličnim sebi, što nam pomaže u održavanju osjećaja pripadnosti?

Iako nam je svima zajednička potreba za pripadnošću, postoje generacijski trendovi i tendencije koji određuju kako se dolazi do tog cilja.

Naprimjer, oni koji pripadaju generaciji X, koji su odrasli sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, imali su neobične poslove prije nego što su našli standardno zaposlenje. Prema istraživačima, oni koji pripadaju ovoj generaciji najčešće su radoholičari skloni pretjerivanju u poslu koje dovodi do prerane premorenosti. Osim toga, za njih je karakterističan veliki broj razvoda. Generacija X, prema velikom broju istraživanja, teži se povezati s drugima preko posla i osobnih dostignuća.

S druge strane, milenijalce je uglavnom odgajala baby boom generacija, koja je stasala šezdesetih godina prošlog vijeka. Njihov osjećaj pripadnosti je više društveno orijentisan.

Ova želja za potvrđivanjem samo je pojačana na društvenim mrežama, pa ove platforme mogu izazvati ozbiljnu patnju kod milenijalaca ako se počnu upoređivati s drugima. Oni mogu uporediti broj lajkova ili pratilaca ili mogu steći sliku da je nečiji život mnogo bolji od njihovog. Ukratko, ako su vas odgajali na principu usporedbe s drugima, odsustvo mehanizma uspoređivanja može vas dovesti do krize identiteta.

Što se tiče generacije Z, rana istraživanja ukazuju na to da oni, budući da su ih odgajali pripadnici generacije X, koji su bili fokusirani na posao i budući da su rasli u vrijeme procvata društvenih mreža, žude za autentičnim vezama kako bi mogli osjetiti pripadnost. Oni žele komunikaciju licem u lice, a tehnologiju više koriste kao sredstvo.

Istraživanja potvrđuju da lajkovi na društvenim mrežama mogu pozitivno uticati na nas, ali samo kratkoročno. Nivo dopamina se podigne, ali nam je ubrzo potreban novi podsticaj te vrste. Drugim riječima, lajkovi nas mogu samo kratko usrećiti.

ASTRONOMI NE ZNAJU RAZLOG

Jedna od najpoznatijih zvijezda noćnog neba, Betelgez, od oktobra više ne sija kao inače, saopšili su astronomi.

Betelgez je crveni div i jedna je od najvećih poznatih zvijezda jer je njegov poluprečnik najmanje jednak udaljenosti Marsa od našeg Sunca, a prema nekim mjerenjima i udaljenosti Jupitera. Možete ga prepoznati lako – kao neobično crvenu zvijezdu u sazvježđu Oriona.

Betelgez je na samom kraju života kojem prijeti eksplozija koju ćemo sa Zemlje moći posmatrati tokom dana i noći kao veliku supernovu.

Upravo zbog činjenice da je Betelgez na samrti brine činjenica da se njegov sjaj umanjio proteklih sedmicama.

naočinici ukazuju i da ovo nije znak da se eksplozija sigurno približava.

Najvjerovatnije objašnjenje je da je Betelgez ušao u fazu smanjene emisije svjetlosti, nešto kroz šta prolaze sve zvijezde, pa i Sunce. Ono što je moguće jeste da je Betelgez u ekstremnoj, minimalnij verziji ciklusa što se sa Zemlje može protumačiti kao “gubljenje svjetlosti”.

Ono što takođe umanjuje šanse da je riječ o pripremi za eksploziju jeste činjenica da astronomi ne znaju kada će se to desiti. Moguće je da vidimo supernovu već za tri dana, ali i za 100.000 godina jer je vremenski prozor za konačnu smrt zvijezde astronomski velik.

ASTRONOMI UOČILI

Astronomi su uočili magnetnu eksploziju na Sunčevoj površini kakvu nikada prije nisu vidjeli. Iako su teoriju o ovakvim eksplozijama razvili prije 15 godina, tek sada su uspjeli da je posmatraju direktno iz NASA Opservatorije solarne dinamike.

Otkrića o eksploziji objavljena su ove sedmice u časopisu Astrophysical Journal.

Naime, ono čemu su astronomi svjedočili je rezultat erupcije na površini Sunca koja eruptivni materijal izbacuje u sunčevu koronu ili gornju atmosferu. Ovaj eruptivni materijal poznat je kao prominencija. Materijal se potom vraća nazad prema Suncu, ali se sudara s linijama magnetskog polja i tako dolazi do neviđene magnetne eksplozije.

Razumijevanje ovog fenomena moglo bi pomoći naučnicima da saznaju puno više o Sunčevoj atmosferi, kao i predvide svemirsko vrijeme. To novo ponašanje nazvano je prisilnom vezom.

Podsjećamo, godinama naučnici pokušavaju shvatiti zašto je sunčeva korona milionima stepeni toplija od samog Sunca. Upravo to istražuje NASA-ina solarna sonda Parker koja proteklih dana kruži oko Sunca.

NEUSPJELO LANSIRANJE

Boingova kapsula je sletjela u pustinju u Nju Meksiku, nakon neuspjeha da stigne do Međunarodne svemirske stanice, što prijeti da poremeti napor kompanije da lansira NASA astronaute sljedeće godine.

Planirano je da pokušaj traje nedjelju dana, a kapsula se zbog problema sa unutrašnjim satom vratila na Zemlju nakon dva dana.

Na mjestu pilota je bila lutka nazvana “Rosie the Rocketeer”.

Vraćeni su i praznični pokloni, odjeća i hrana koje je trebalo da dostavi posadi svemirske stanice.

NASA nije sigurna da li će od Boinga zatražiti još jedan probni let prije lansiranja njenih astronauta u prvoj polovini 2020.

Za taj let sa posadom bi trebalo da bude iskorišćena ista kapsula.

PUT U BOLJE SJUTRA

Etiopija je u petak lansirala svoj prvi satelit u svemir u sklopu nastojanja da sa ostalim afričkim državama razvije svemirske programe koji bi trebalo da unaprijede njihove razvojne ciljeve i donesu naučne inovacije.

Etiopski zvaničnici i građani okupili su se juče u istraživačkom centru Entoto, koji se nalazi sjeverno od glavnog grada Adis Abebe, kako bi uživo pratili prenos lansiranja satelita sa svemirske stanice u Kini.

“Ovo su temelji našeg istorijskog puta prema boljitku”, izjavio je zamjenik premijera Demeke Mekonen u govoru održanom na državnoj televiziji u povodu lansiranja satelita.

Razvili su ga i osmislili kineski i etiopski inženjeri, a kineska vlada plazila je blizu šest miliona od ukupno više od sedam miliona dolara ukupnih troškova izrade satelita, rekao je direktor Etiopskog instituta za svemirsku nauku i tehnologiju Solomon Bilej za Rojters.

“Svemir je hrana, svemir je otvaranje novih radnih mjesta, alat za tehnologiju… suverenitet, sredstvo za smanjenje siromaštva, on je sve za Etiopljane koji žele da postignu univerzalan i održivi razvoj”, kazao je, dodavši da će satelit Etiopljani koristiti za potrebe prognoziranja vremena i za nadzor usjeva.

VRAĆA KAPSULU NA ZEMLJU

Nova Boingova svemirska kapsula “Starlajner” bez posade vratiće se na Zemlju za 48 sati i neće ispuniti cilj da stigne do Međunarodne svemirske stanice, saopštila je danas ta američka kompanija ubrzo poslije lansiranja probne misije kojim je obnovljen rad svemirskog centra Kejp Kanaveral.

Kapsula je uspješno lansirana ranije danas iz Kejp Kanaverala na Floridi ali s dogodila tehnička greška poslije njenog odvajanja od rakete zbog koje je spriječeno da krene ispravnom putanjom do Međunarodne svemirske stanice u orbiti Zemlje.

Izgleda da je kapsula potrošila suviše goriva i ostavila premalo rezerve da završi misiju.

Starlajner će se sada vratiti nazad na Zemlju. Planirano je da uz pomoć padobrana sleti u pustinji u Novom Meksiku za oko 48 sati.

Direktor Nase Džim Bradenstajn rekao je na konferenciji za novinare da je Starlajner pretrpio “anomaliju” u tajmingu. Kontrolori leta primijetili su problem ali nijesu mogli da intervenišu dovoljno brzo zato što je kapsula prolazila između satelitskih veza, rekao je on.

On je rekao da vjeruje da su astronauti bili na letjelici mogli bi da isprave tu grešku i uspješno usmjere letjelicu ka svemirskoj stanici. Rekao je da je mnogo stvari dobro funkcionisalo prilikom ovog probnog leta i da zato i vrše testiranja.

NAUČNICI U NEPOZNATOM

Britanski geološki centri i američki nacionalni centri za informacije o životnoj sredini objavili su novo ažuriranje svjetskog magnetnog modela, kojim se potvrđuje da magnetni sjeverni pol, čije su koordinate ključne za navigacione sisteme koje koriste vlade, policije i niz civilnih aplikacija, nastavlja da se pomjera ka Sibiru.

Podaci pokazuju da je ove godine magnetni sjeverni pol prešao unutar 390 kilometara od geografskog Sjevernog pola i prešao glavni Grinič meridijan. Naučnici su takođe potvrdili da Zemljino magnetno polje i dalje slabi, brzinom od oko pet odsto na svakih 100 godina.

Ranije ove godine Nacionalna uprava za okeane i atmosferu SAD i Britanski geološki zavod bili su primorani da ažuriraju svjetski magnetni model, godinu dana prije planiranog roka, zbog brzine kojom se magnetni sjeverni pol pomjera od kanadskog Arktika ka ruskom Sibiru.

Svjetski magnetni model koristi se u mnogim oblastima, od aplikacija za kompas za pametne telefone, mapa i GPS usluga, do telekomunikacionih prenosnih sistema i navigacionih alata za razne agencije, uključujući Saveznu upravu za vazduhoplovstvo, NASA, američko Ministarstvo odbrane i NATO.

Komentarišući najnovije podatke, geofizičar Siaran Began rekao je za FT da kretanje pola ne samo da je “brže” nego devedesetih godina prošlog vijeka “nego je brže nego u prethodna četiri vijeka”, navode naučnici i ističu kako “zaista ne znaju mnogo o promjenama koje to pokreću“.

Kad je pol prešao meridijan Grinič i nastavio svoje kretanje prema istoku, čovječanstvo je ušlo u nepoznato, prenosi Sputnik.

Naučnici su ranije izrazili zabrinutost zbog kolebanja magnetnog sjevernog pola i njegovog mogućeg uticaja na magnetno polje koje štiti Zemlju. Bez polja, Zemlja bi bila izložena sunčevim olujama, što bi moglo nanijeti veliku štetu, od svemirskih letjelica do elektroenergetskih mreža. Čak i ako je magnetno polje netaknuto, planeta ostaje ranjiva.

Nacionalna akademija nauka SAD 2011. godine je izračunala da bi ponavljanje solarne oluje poput one koja je pogodila planetu 1859. godine moglo nanijeti čak dva biliona dolara početne štete i da bi bila potrebna decenija da se šteta sanira.

Štaviše, oslabljeno magnetno polje može dovesti do potencijalno kataklizmičnog procesa koji naučnici nazivaju „geomagnetnim preokretom“, u kojem Zemljin sjeverni i južni pol mijenjaju mjesta. Procjenjuje se da se posljednji takav zaokret dogodio prije oko 800.000 godina, a neki naučnici vjeruju da bi takav događaj uskoro mogao i da se ponovi, iako bi taj proces mogao da traje vjekovima.

NAUČNICI U NEPOZNATOM

Britanski geološki centri i američki nacionalni centri za informacije o životnoj sredini objavili su novo ažuriranje svjetskog magnetnog modela, kojim se potvrđuje da magnetni sjeverni pol, čije su koordinate ključne za navigacione sisteme koje koriste vlade, policije i niz civilnih aplikacija, nastavlja da se pomjera ka Sibiru.

Podaci pokazuju da je ove godine magnetni sjeverni pol prešao unutar 390 kilometara od geografskog Sjevernog pola i prešao glavni Grinič meridijan. Naučnici su takođe potvrdili da Zemljino magnetno polje i dalje slabi, brzinom od oko pet odsto na svakih 100 godina.

Ranije ove godine Nacionalna uprava za okeane i atmosferu SAD i Britanski geološki zavod bili su primorani da ažuriraju svjetski magnetni model, godinu dana prije planiranog roka, zbog brzine kojom se magnetni sjeverni pol pomjera od kanadskog Arktika ka ruskom Sibiru.

Svjetski magnetni model koristi se u mnogim oblastima, od aplikacija za kompas za pametne telefone, mapa i GPS usluga, do telekomunikacionih prenosnih sistema i navigacionih alata za razne agencije, uključujući Saveznu upravu za vazduhoplovstvo, NASA, američko Ministarstvo odbrane i NATO.

Komentarišući najnovije podatke, geofizičar Siaran Began rekao je za FT da kretanje pola ne samo da je “brže” nego devedesetih godina prošlog vijeka “nego je brže nego u prethodna četiri vijeka”, navode naučnici i ističu kako “zaista ne znaju mnogo o promjenama koje to pokreću“.

Kad je pol prešao meridijan Grinič i nastavio svoje kretanje prema istoku, čovječanstvo je ušlo u nepoznato, prenosi Sputnik.

Naučnici su ranije izrazili zabrinutost zbog kolebanja magnetnog sjevernog pola i njegovog mogućeg uticaja na magnetno polje koje štiti Zemlju. Bez polja, Zemlja bi bila izložena sunčevim olujama, što bi moglo nanijeti veliku štetu, od svemirskih letjelica do elektroenergetskih mreža. Čak i ako je magnetno polje netaknuto, planeta ostaje ranjiva.

Nacionalna akademija nauka SAD 2011. godine je izračunala da bi ponavljanje solarne oluje poput one koja je pogodila planetu 1859. godine moglo nanijeti čak dva biliona dolara početne štete i da bi bila potrebna decenija da se šteta sanira.

Štaviše, oslabljeno magnetno polje može dovesti do potencijalno kataklizmičnog procesa koji naučnici nazivaju „geomagnetnim preokretom“, u kojem Zemljin sjeverni i južni pol mijenjaju mjesta. Procjenjuje se da se posljednji takav zaokret dogodio prije oko 800.000 godina, a neki naučnici vjeruju da bi takav događaj uskoro mogao i da se ponovi, iako bi taj proces mogao da traje vjekovima.