SD

Obaveza svih političkih aktera je da svojim postupcima doprinesu da dođe do dijaloga i pokažu istinsku volju za nalaženje zajedničkog jezika, kazala je članica Predsjedništva Socijaldemokrata (SD), Marija Blagojević i dodala da vjeruje da Crna Gora ima kapaciteta za to.

Ona je navela da je SD uvijek podržavao dijalog, koji je, kako je dodala, odgovornost ne samo jedne strane.

„Valjda je svima jasno da dijalog u institucijama nema alternativu, ukoliko želimo da gradimo demokratsko, zrelo, ozbiljno društvo. Bježanje od dijaloga je bježanje od odgovornosti“, rekla je Blagojević agenciji MINA.

Kako je navela, postoje teme o kojima je potrebno da se razgovara u cilju postizanja najšireg društvenog konsenzusa, a uloga nevladinog sektora, medija i akademske zajednice u tome takođe je važna.

„Svi politički akteri su odgovorni da svojim postupcima doprinesu da do dijaloga dođe i pokažu istinsku volju za nalaženje zajedničkog jezika“, istakla je Blagojević, navodeći da vjeruje da Crna Gora ima kapaciteta za dijalog.

To, kako je naglasila, zavisi od iskrene volje aktera da se na temljan, činjeničan i iskren način razgovara o najvažnijim temama.

SD, kako je navela Blagojević, tu volju i iskrenu namjeru uvijek je imao i demonstrirao.

„Prethodni period obilježava i nezadovoljstvo usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Naš stav je tu jasan i podržali smo Zakon jer na moderan i savremen način reguliše položaj svih vjerskih zajednica i u potpunosti uvažava karakter Crne Gore kao građanske, sekularne, multikonfesionalne, antifašističke države“, dodala je Blagojević.

Kako je navela, njihova je obaveza da svim građanima koji su nezadovoljni objasne norme tog Zakona i jasno poruče da se tim pravnim aktom nikom ništa ne otima, niti zabranjuje.

„Na taj način ćemo spriječiti da nečija najintimnija vjerska osjećanja budu zloupotrijebljena od onih koji ponašanjem pokazuju da nažalost nijesu prijatelji Crne Gore, a Crna Gora je dom svih nas i tako treba da ostane“, kazala je Blagojević.

Upitana šta očekuje od dijaloga u vezi sa izbornim zakonodavstvom, ona je odgovorila da vjeruje da može doći do dijaloga i povodom te teme, i da će sa što više konsenzusa dočekati izbore na jesen.
Blagojević smatra da je tekst zakona koji su tokom prošle godine utvrdili sa nevladinim sektorom i akademskom zajednicom odlična platforma za nastavak razgovora.

„Cilj je da dobijemo zakon koji nećemo mijenjati iz izbornog ciklusa u ciklus gdje se dogovaranje normi nerijetko pretvara u političku trgovinu“, kazala je Blagojević.
Ona je rekla da su poslanici vlasti, predstavnici nevladinog sektrora i akademske zajednice u protekloj godini radili intenzivno, posvećeno i profesionalno sa ciljem da se dođe do što kvalitetnijih normi koje su utemljene u standardima i primjenljive u praksi.

„Bili smo spremni da prihvatimo sve konstruktivne predloge opozije koji su takođe utemeljeni u standardima i sprovodivi u praksi. Nažalost, ponekad se činilo da miješaju pojam dijaloga sa pojmom uslovljavanja, da ne kažem ucjenjivanja“, kazala je Blagojević.

Na pitanje da li bi Crna Gora pregovore sa Evropskom unijom (EU) trebalo da nastavi po novoj metodologiji Evropske komisije, ona je odgovorila da je najvažnije da Crna Gora nastavi reformske procese.

Crna Gora, kako je dodala, najdalje je odmakla u procesu, i ima samo jedno neotvoreno poglavlje.

„Raduje nas što je i nova briselska administracija visoko na agendu postavila politiku proširenja. Važno je što i nova metodologija jasno afirmiše da u pogledu napretka treba cijeniti rezultate i dostignuća svake države pojedinačno“, rekla je Blagojević.

Ona je kazala da je važno da sami rezultati procesa budu opipljiviji za građanke i građane Crne Gore.

„Za nas članstvo u EU nema alternativu. Podržavamo saradnju sa svim susjedima, ali bilo kakav model koji bi bio supstitut punopravnom članstvu u Uniji za nas nije prihvatljiv“, zaključila je Blagojević.

NUHODŽIĆ

Ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić pozvao je pojedine aktere javne scene da zastanu sa, kako je rekao, nedobronamjernom, neprimjerenom i zapaljivom retorikom koja uznemirava građane i doprinosi konfuziji o činjenicama nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

To, kako je rekao, ne znači da ima mjesta za zabrinutost, niti da je na bilo koji način ugrožena bezbjednosna situacija, u bilo kojem segmentu.

“Naprotiv. Uvjeren sam da nema razloga za brigu jer su institucije države Crne Gore i pozvane i sposobne da štite, kako imovinu tako i lični i integritet svakog građanina. Na to smo obavezni i po slovu zakona i Ustavu”, rekao je Nuhodžić agenciji MINA.

On je pozvao crnogorske poslenike javne riječi da odgovornim odnosom, koji zahtijeva aktuelna situacija, kao i objektivnim informisanjem građana, doprinesu javnom dijalogu koji je neophodan da bi se došlo do rješenja aktuelnog pitanja.

Prema njegovim riječima, dijalogu se ne doprinosi dezinformacijama, propagandističkim tekstovima, lažnim i naručenim rukopisima.

Time se, kako je rekao, samo podstiču netrpeljivost i mržnja, »što nije svojstveno Crnoj Gori«.

“Smatram da smo u profesionalnom smislu dužni da poštujemo i ono mišljenje koje ne dijelimo, da u civilizovanom ambijentu razgovaramo, kako bismo čuli jedni druge naročito o temama koje su ozbiljne i koje traže poseban senzibilitet”, kazao je Nuhodžić.

On je naveo da svi civilizovani i mirni izrazi nezadovoljstva, uživaju punu zaštitu institucija, prije svih policije.

“Poštujući iskazivanje odnosa vjernika prema rješenjima za koja smatraju da su nepovoljna za konfesiju kojoj pripadaju, naglašam da svi civilizovani i mirni izrazi nezadovoljstva, uživaju punu zaštitu institucija, prije svih policije, jer smo dužni štititi Ustavom zagarantovana ljudska prava, u skladu sa zakonom, pa i pravo na drugačiji doživljaj realnosti”, poručio je Nuhodžić.

On je naglasio da su svi dužni da poštuju državu i njene institucije, njene zakone i koncept građanske multietničke i multikulturne Crne Gore.

“Države kojoj je najveća vrijednost upravo njegovanje različitosti na kojima počivaju naša istorija, naše zajedništvo suživota, koje nema alternativu jer nam je Crna Gora jedina država. Nju ne može, niti treba da čuva i uređuje niko van njenih granica, nego samo mi koji smo njeni građani”, smatra Nuhodžić.

Kako je naveo, obaveza, u tom smislu, pripada na prvom mjestu vlasti, ali i opoziciji i građanima i vjernicima.

“Vjerujem da je započetim dijalogom poslata poruka spremnosti da se razgovara za stolom i argumentima na dobrobit vjernika, građana i države Crne Gore. I hoću da vjerujem da smo, u tome, svi na istoj strani”, zaključio je Nuhodžić.

DRLJEVIĆ PORUČIO

Crnogorska Vlada pažljivo će razmotriti primjenu nove metodologije i odlučiti da li će pristupne pregovore nastaviti po postojećim ili novim pravilima, najavio je glavni pregovarač sa Evropskom unijom (EU), Aleksandar Drljević.

On je uvjeren da će Crna Gora uspjeti da usaglasi model nastavka pregovaračkog procesa tako da se najbolje valorizuje ostvareno, kao i da će izvući maksimum iz predloženog modela.

“Uvažavajući rezultate koje je Crna Gora ostvarila u pregovaračkom procesu, na osnovu kojih s pravom zadržava poziciju lidera u regionu, Vlada će veoma pažljivo razmotriti primjenu nove metodologije i u narednim danima odlučiti da li ćemo pristupne pregovore nastaviti po postojećim ili novim pravilima”, kazao je Drljević u intervjuu agenciji MINA.

On je rekao da, nakon izazova sa kojima se EU suočila i koji su izvjesno morali rezultirati određenim reformama unutar EU, očekivane su i izmjene u segmentu politike proširenja, kao jedne od njenih najvažnijih politika.

“Cilj nove metodologije je, kako je pojašnjeno iz Evropske komisije, olakšavanje procesa proširenja EU, uz više vjerodostojnosti za sprovođenje temeljnih reformi u državama Zapadnog Balkana i uvođenje uslovnosti i reverzibilnosti u proces”, kazao je Drljević.

On je optimističan prema toj inicijativi Evropske komisije.

“Vjerujemo da će se otvorena razmjena mišljenja i dalja saradnja s našim evropskim kolegama na ovom pitanju pozitivno odraziti na nastavak našeg pregovaračkog procesa o članstvu u EU”, rekao je Drljević.

Upitan da li će nova metodologija uticati na brzinu procesa pristupanja, odgovorio je da je Crna Gora u fazi pregovora u kojoj izmjene ili nova metodologija ne mogu bitno uticati na brzinu, “niti na našu posvećenost kvalitetnom sprovođenju reformi”.

“Naše opredjeljenje je isto – nastojimo da radimo što bolje, kvalitetnije i efikasnije, uz uvjerenje da će naši rezultati biti prepoznati i da će ih EU adekvatno vrednovati”, dodao je Drljević.

On očekuje da će, imajući u vidu da je Bregzit, čije rješavanje je zaokupilo mnogo pažnje EU, završen, pitanje proširenja ponovo dobiti mjesto koje mu pripada.

“A da se u tom procesu vrednuju ostvareni rezultati i da konačno otvorimo preostalo neotvoreno poglavlje i zatvorimo ona koja su za to spremna”, poručio je Drljević.

On se nada da će novom metodologijom napredovanje prema članstvu biti brže, u skladu sa ostvarenim rezultatima.

“Svakako ćemo u narednom period detaljno sagledati da li nova metodologija to i osigurava”, kazao je Drljević.

On je pojasnio da cilj nove metodologije, kako je pojašnjeno iz EU, je da uvede više jasnoće i predvidivosti u proces pridruživanja, istovremeno namećući i pozitivne i negativne posljedice.

“Metodologijom se uvodi pojam uslovnosti i reverzibilnosti, a oblasti poput vladavine prava, borbe protiv korupcije i osiguravanja pravilnog funkcionisanja demokratskih institucija visoko su na listi”, pojasnio je Drljević.

Kako je precizirao, taj pristup uključuje odredbe za države koje dobro rade, dok oni koji odgađaju ili odustanu od traženih reformi mogu biti sankcionisani i zaustaviti finansiranje ili pregovore.

To bi, dodao je on, moglo rezultirati ponovnim otvaranjem ili resetovanjem već zatvorenih poglavlja ako se pitanja unutar njih moraju preispitati.

“Budući da je naša posvećenost procesu evropske integracije i reformama neupitna, ovaj segment metodologije vidimo kao podstrek za sve države koje streme članstvu da efikasno i kvalitetno do kraja sprovedu započete reforme”, poručio je Drljević.

Prema njegovim riječima, druga važna promjena je grupisanje poglavlja umjesto da se otvaraju jedno po jedno.

“Izneseno kao način da se proces pojednostavi, poglavlja će se grupisati u Osnove, Unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, Zelenu agendu, održivu povezanost, resurse, poljoprivredu i koheziju i vanjske odnose”, rekao je Drljević.

To će, pojasnio je, omogućiti jači fokus na ključnim sektorima u političkom dijalogu, podstaknuti politički dijalog na višem nivou omogućiti prepoznavanje najhitnijih i najvažnijih reformi za svaki sektor.

“Kad su u pitanju poboljšanja koja se ovim dokumentom uvode u proces pregovora, vidimo namjeru da se pregovori s EU stave u fokus vanjskopolitičkog djelovanja, kako država kandidata, tako i država članica EU i samih institucija EU, čime se ovo pitanje ponovo aktuelizuje i izdiže na viši nivo”, rekao je Drljević.

On je poručio da raduje predlog da se proces učini predvidljivijim.

“Odnosno da se dodatno poradi na prepoznavanju zadataka i uslova za njihovo ispunjenje, kao i da postojeća komunikacija država kandidata s državama članicama bude intenzivirana i usmjerena na pojedinosti procesa”, kazao je Drljević.

Crna Gora će, naveo je on, nastojati da iskoristi prednosti tog dokumenta, nakon što izvuče konačne zaključke u pravcu svih etapa i elemenata koji će činiti reformisani pregovarački proces.

Drljević je rekao da je nova metodologija dominantno usmjerena na države kandidate, koje tek treba da otpočnu pregovore s EU i fokusirana je na fazu otvaranja pregovora u poglavljima, odnosno tematskim klasterima.

“Iz ovoga je jasno da Crna Gora, koja je u osmoj godini pregovora koji se odvijaju po dosad najzahtjevnijim kriterijumima i sa jednim preostalim neotvorenim i tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja, nije podobna za primjenu ovog segmenta metodologije”, rekao je Drljević.

S druge strane, kazao je on, dokument daje širu perspektivu i otvara mogućnost za produbljivanje i snaženje postojećeg pregovaračkog procesa.

“Ubijeđeni smo da je i evropskoj i našoj strani u zajedničkom interesu da ovaj proces učinimo što efektnijim i kvalitetnijim kako bismo osigurali potreban nivo spremnosti za buduće uspješno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji”, poručio je Drljević.