ČEPTEGEI POSTAVIO

Atletičar iz Ugande Džošua Čeptegei postavio je danas u Monaku novi svjetski rekord u drumskoj trci na pet kilometara.

Čeptegei je popravio svjetski rekord za 27 sekundi, pošto je trku završio za 12 minuta i 51 sekundu.

“Ovo je zaista sjajno. Razmišljao sam danas o trci ispod 13 sekundi, pa pošto su mi noge bile dobre tokom trke, odlučio sam da pokušam. Veoma sam srećan što sam ‘skinuo’ toliko sekundi od prethodnog rekorda. Ovo je odličan prvi test za mene u važnoj sezoni”, rekao je Čeptegei, prenijeli su britanski mediji.

Drugo mjesto zauzeo je Francuz Džimi Gresije novim evropskim rekordom od 13 minuta i 18 sekundi. On je za jedan sekund popravio rekord koji je prošle godine na istoj trci postavio Švajcarac Žulijen Vanders.

ČEPTEGEI POSTAVIO

Atletičar iz Ugande Džošua Čeptegei postavio je danas u Monaku novi svjetski rekord u drumskoj trci na pet kilometara.

Čeptegei je popravio svjetski rekord za 27 sekundi, pošto je trku završio za 12 minuta i 51 sekundu.

“Ovo je zaista sjajno. Razmišljao sam danas o trci ispod 13 sekundi, pa pošto su mi noge bile dobre tokom trke, odlučio sam da pokušam. Veoma sam srećan što sam ‘skinuo’ toliko sekundi od prethodnog rekorda. Ovo je odličan prvi test za mene u važnoj sezoni”, rekao je Čeptegei, prenijeli su britanski mediji.

Drugo mjesto zauzeo je Francuz Džimi Gresije novim evropskim rekordom od 13 minuta i 18 sekundi. On je za jedan sekund popravio rekord koji je prošle godine na istoj trci postavio Švajcarac Žulijen Vanders.

BEŠLIN

Istoričar Milivoj Bešlin izjavio je da su tvrdnje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti zasnovane na “apsolutnim istorijskim falsifikatima i neistinama” i naveo da u Crnoj Gori zvanično ima oko 600 sveštenika SPC-a, a nezvanično je taj broj nekoliko puta veći i “približava se broju pripadnika Vojske Crne Gore”.

Bešlin je u intervjuu za međunarodnu TV “Al Džazira” rekao da “SPC u Crnu Goru dolazi nakon aneksije te države od Srbije 1918. i gašenja dotadašnje autokefalne Crnogorske crkve, prenosi Beta. Njene eparhije su i voljom dijela njenih arhijereja, u jednom sa zakonske tačke gledišta teško prihvatljivom postupku, pripojene novostvorenoj SPC 1920. godine”.

Imovina koja je do tada pripadala nezavisnoj državi Crnoj Gori i koju je koristila Crnogorska crkva, rekao je Bešlin, pripala je novoj Kraljevini SHS i stavljena je na raspolaganje SPC.

Poslije takozvane Antibirokratske revolucije 1988. godine, velikodostojnici SPC, “nakon pokoravanja Crne Gore od Miloševića, iskoristili su pogodan trenutak i dotadašnju državnu imovinu prepisivali na ime crkve, a nerijetko i na svoja imena”, rekao je Bešlin.

Dodao je da SPC odbija da se registruje u Crnoj Gori pod različitim i “potpuno budalastim” izgovorima, poput onoga da je ta crkva, koja je nastala 1920, starija od crnogorske države.

“Boravak sveštenika SPC-a u Crnoj Gori je vrlo netransparentan”, nastavio je Bešlin.

Rekao je da ih “zvanično ima otprilike 600, a nezvanično je taj broj nekoliko puta veći i približava se broju pripadnika Vojske Crne Gore”.

Protivljenje Zakonu o slobodi vjeroispovijesti je samo izgovor za destabilizaciju Crne Gore, rušenje legalne vlade i stvaranje vanrednih okolnosti, iz kojih bi proizašlo poništavanje istorijske odluke o nezavisnosti i povratak Crne Gore pod okrilje Srbije – smatra Bešlin.

“To je krajnji cilj ovih okupljanja, koja se i politički i medijski i finansijski i obavještajno usmjeravaju iz dva poznata centra van Crne Gore”, kazao je on.

Bešlin je ocijenio “da pritisak koji dolazi iz Beograda ne bi mogao da se realizuje bez patronata Rusije i njene destruktivne balkanske politike”.

Rekao je i da je “nacionalistička i autokratska” Srbija “opasnost za cio region” i da se u Srbiji ideološka matrica nije promijenila od osamdesetih godina 20. vijeka.

On je rekao da dodatni problem predstavlja to što je opozicija okupljena u Savez za Srbiju takođe nacionalistička, prenosi Beta.

SAMO FRANCUSKA KVALITETNIJA

Bivši italijanski fudbaler Kristijan Vijeri rekao je da će reprezentacija Italije osvojiti Evropsko prvenstvo ovog ljeta i da misli da samo Francuska ima bolju ekipu od “azura”.

Italija se plasirala na Evropsko prvenstvo nakon što je ostvarila svih 10 pobjeda u kvalifikacijama. Ekipa Roberta Manćinija će sve tri utakmice grupne faze igrati na Olimpijskom stadionu u Rimu, protiv Turske, Švajcarske i Velsa.

“Već sam mu pisao i rekao sam da samo Francuska ima jaču ekipu od Italije. Ne znam zašto, ali osjećam da ćemo osvojiti turnir. Za 18 mjeseci Manćini je potpuno preokrenuo reprezentaciju, kao niko do sada. Mi smo mladi, kvalitetni i hrabri. Navijači su ponovo ozbiljno zaljubljeni u državni tim”, rekao je Vijeri za Gazeta delo Sport.

“Ne želim da propustim nijednu utakmicu. Već sam rekao Robertu da mi nabavi dvije, tri ulaznice za svaku utakmicu, bez izgovora”, dodao je Vijeri koji je odigrao 49 utakmica za reprezentaciju i postigao 23 gola.

Manćinijev pomoćnik je Đanluka Vijali, a Vijeri je rekao da je dobro za igrače da imaju nekog iskusnog na koga mogu da se oslone, nevezano za trenera.

Evropsko fudbalsko prvenstvo održaće se od 12. juna do 12. jula u 12 gradova.

SAMO FRANCUSKA KVALITETNIJA

Bivši italijanski fudbaler Kristijan Vijeri rekao je da će reprezentacija Italije osvojiti Evropsko prvenstvo ovog ljeta i da misli da samo Francuska ima bolju ekipu od “azura”.

Italija se plasirala na Evropsko prvenstvo nakon što je ostvarila svih 10 pobjeda u kvalifikacijama. Ekipa Roberta Manćinija će sve tri utakmice grupne faze igrati na Olimpijskom stadionu u Rimu, protiv Turske, Švajcarske i Velsa.

“Već sam mu pisao i rekao sam da samo Francuska ima jaču ekipu od Italije. Ne znam zašto, ali osjećam da ćemo osvojiti turnir. Za 18 mjeseci Manćini je potpuno preokrenuo reprezentaciju, kao niko do sada. Mi smo mladi, kvalitetni i hrabri. Navijači su ponovo ozbiljno zaljubljeni u državni tim”, rekao je Vijeri za Gazeta delo Sport.

“Ne želim da propustim nijednu utakmicu. Već sam rekao Robertu da mi nabavi dvije, tri ulaznice za svaku utakmicu, bez izgovora”, dodao je Vijeri koji je odigrao 49 utakmica za reprezentaciju i postigao 23 gola.

Manćinijev pomoćnik je Đanluka Vijali, a Vijeri je rekao da je dobro za igrače da imaju nekog iskusnog na koga mogu da se oslone, nevezano za trenera.

Evropsko fudbalsko prvenstvo održaće se od 12. juna do 12. jula u 12 gradova.

POMAŽE UGROŽENIMA

Bjelopoljac Hajriz Brčvak koji skoro tri decenije živi i stvara u inostranstvu jedan je od najvećih donatora u Crnoj Gori. Samo u posljednje dvije godine za najugroženije pojedince i ustanove, Brčvak je izdvojio preko 600 hiljada eura, iako o tome nerado govori. Nedavno je izabran za direktora Fondacije “Dijaspora u Crnoj Gori” koja će, kako najavljuje, finansirati konkretne projekte u našoj zemlji.

Hajriz Haško Brčvak vlasnik je respektabilne kompanije u Njemačkoj, a široj javnosti u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina poznat je po brojnim donacijama. O tome je, kako kaže, maštao još kao dječak u Bistrici selu, nadomak Bijelog Polja. I čim mu se ukazala prilika krenuo je da pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija. Prvo u svom Bijelom Polju, a kasnije i širom Crne Gore.

“Moja prava ljubav je u tome i tu se osjećam najljepše, kad nekom mogu, posebno kad se radi o donacijama kojesu uspješne. Na kraju taj osjećaj treba svaki čovjek da doživi, koji imalo mogućnosti ima. Nekada nije potrebno mnogo novaca da budeš srećan, da bi nekog usrećio”, kaže Brčvak.

On je, iako o tome nerado govori, ne želi kaže da pominje brojke, cifre i imena, u posljednje dvije godine donirao preko 600.000 eura. Najviše za liječenje, siromašne i socijalne slučajeve, ali i za seoske škole, ambulante, domove zdravlja. Za brojna dobročinstva nedavno je dobio i najviše opštinsko priznanje Bijelog Polja – Trećejanuarsku nagradu. Za njega je davanje najveće bogatstvo.

“Imaju ljudi koji su mnogo bili parati, imali para puno, a nažalost nisu bili bogati, pa su bili parati. Svi su oni napustili ovu zemlju, niko ništa sa sobom nije ponio. Ponio je samo ono što je učinio neko dobro djelo i to se priča i dan danas. Prenose ljudi, pričaju”, ističe Brčvak.

Nedavno je sa svojim prijateljem iz Podgorice Veskom Mijačem, koji živi i stvara u Švedskoj, osnovao Fondaciju Dijaspora Crnoj Gori koja će, kako kaže, okupiti značajan broj onih koji mogu i žele da pomognu svojima u Crnoj Gori.

“Cilj te fondacije je da ovo što radimo, što radim ja, što radi Vekso MIjač, što rade mnogi ljudi dobri koje znamo mi, mnoge ljude koji se čak možda su manje poznati, možda više daju nego što mi dajemo, da njih ujedinimo i da zajednički djelujemo za čitavu Crnu Goru”, navodi Brčvak.

Prvi projekti nove fondacije biće opremanje, nabavka opreme i medicinskih aparata za Dječju kliniku u Podgorici i bjelopoljku Opštu bolnicu, kaže Brćvak, i poziva sve one koji mogu da doniraju jer, kako kaže, tako najbolje pomažu i sebi, a dobra djela ostaju i pamte se.

“Ja bih želio i ja da imam zlata koliko ova brda okolo Bijelog Polja i sigurno da bi ih potrošio u kratkom vremenu na dobra djela”, poručuje Brčvak.

ŠESTI SLALOM SEZONE

Slovakinja Petra Vlhova pobjednica je šestog slaloma, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen danas u Kranjskoj Gori.

Vlhova je bila četvrta nakon prve vožnje, a do 13. pobjede u Svjetskom kupu došla je u ukupnom vremenu minut, 47 sekundi i 56 stotinki.

Slovakinja je ove sezone trijumfovala u slalomu na Sljemenu i Flahau i paralel slalomu u Sent Moricu.

Kao drugoplasirana završila je Švajcarkinja Vendi Holdener sa 24 stotinke zaostatka, dok je treća bila Austrijanka Katarina Trupe sa 89 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.

Na četvrtom mjestu završila je Nina Loset-Haver, dok je peta bila Katarina Linsberger.

Vlhova je trijumfom na Kranjskoj Gori preuzela prvo mjesto u plasmanu slaloma sa 460 bodova.

Amerikanka Mikaela Šifrin, koja je zbog smrti oca prošustila takmičenje, zauzima drugo mjesto sa 440, dok je treća Linsberger sa 276 bodova.

Šifrin je vodeća u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1225 bodova.

Italijanka Federika Brinone je druga sa 1112, dok je treća Vlhova sa 1071 bodom.

ŠESTI SLALOM SEZONE

Slovakinja Petra Vlhova pobjednica je šestog slaloma, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen danas u Kranjskoj Gori.

Vlhova je bila četvrta nakon prve vožnje, a do 13. pobjede u Svjetskom kupu došla je u ukupnom vremenu minut, 47 sekundi i 56 stotinki.

Slovakinja je ove sezone trijumfovala u slalomu na Sljemenu i Flahau i paralel slalomu u Sent Moricu.

Kao drugoplasirana završila je Švajcarkinja Vendi Holdener sa 24 stotinke zaostatka, dok je treća bila Austrijanka Katarina Trupe sa 89 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.

Na četvrtom mjestu završila je Nina Loset-Haver, dok je peta bila Katarina Linsberger.

Vlhova je trijumfom na Kranjskoj Gori preuzela prvo mjesto u plasmanu slaloma sa 460 bodova.

Amerikanka Mikaela Šifrin, koja je zbog smrti oca prošustila takmičenje, zauzima drugo mjesto sa 440, dok je treća Linsberger sa 276 bodova.

Šifrin je vodeća u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 1225 bodova.

Italijanka Federika Brinone je druga sa 1112, dok je treća Vlhova sa 1071 bodom.

KULTURNO NASLJEĐE

Crkva Svete Katarine u Starom Baru, Ganića Kula u Rožajama i džamija u Petnjici samo su neki od primjera ugroženog graditeljskog nasljeđa Crne Gore koji su, kroz program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva kulture, spaseni od propadanja. Upućeni smatraju da bi uspješnih rekonstrukcija bilo i više da su rađene po pravilima struke i u saradnji sa institucijama sistema.

Crkva Svete Katarine u Starom Baru nije više problematičmo sačuvan dragulj utvrđenog grada, ispoštovani su i projekat i konzervatorski principi i nadležne institucije. Odgovoran odnos prema segmentu kulturne istorijske cjeline Starog grada pokazali su, kaže Dobrila Vlahović, i Barska nadbiskupija, lokalna uprava i Kulturni centar. 

Da nije bilo tako, nestabilni ostaci zidova srušili bi se i od Svete Katarine ne bi ostalo ništa.

I Ganića kula, simbol Rožaja, primjer je kako se, kaže Rifat Alihodžić, po pravilima struke, urušeno zdanje vraća u život.

Ni rekonstrukcija krova na džamiji u Petnjici, jedinoj trospratnoj na Balkanu, nije rađena bez stručnih konsultacija i dogovora Islamske zajednice i nadležnih.

Ministarstvo kulture brine devastacija sakralnih objekata, jer posljednji izvještaj iz 2005. pokazuje da je dvije trećine vjerskih objekata u Crnoj Gori devastirano, od čega su prema izvještaju 80 odsto SPC.

Iz Ministarstva kulture do sada su više puta ponovili da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti omogućiti bolji tretman sakralnih objekata, jer će se iz budžeta izdvajati više novca za njihovo očuvanje.

Milanka Sredanović, TVCG

KOD DANILOVGRADA

Desetak, za sada, nepoznatih osoba sinoć se oko 22 sata dovezlo kolima do groblja na Orjoj luci kod Danilovgrada gdje su pjevali pjesmu “Hriste, Bože”, palili baklje, a lokalnim putem pokušali da ofarbaju trobojke.

Pjesma “Hriste, Bože” koju sada često koriste učesnici litija predvođeni sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, bila je zakletva Jedinice za specijalne operacije, zloglasnih “Crvenih beretki”, kojom je komandovao Milorad Ulemek Legija.

Zakletva govori o žrtvovanju za odbranu Kosova i svojevrsni je poziv na rat.

Mještani Orje luke koji su se obraćali Pobjedi kažu da su ogorčeni vandalskim činom i tvrde da je sve izvedeno u organizaciji SPC.

“Ovdje je prije desetak dana obavljena sahrana jednog našeg rođaka i sramotno je da obijesni momci prave ovakve performanse na groblju”, kazao je za Portal Pobjede predstavnik bartstva Boškovića koji su potpisali zahtjev kojim traže da policija ne dozvoli da večerašnje protestne litije idu pored njihovih kuća.