JAVNA RASPRAVA U MOJKOVCU

Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i obrađivači planskog dokumenta za Štitaričku rijeku u Mojkovcu, saopštili su da će umjesto dvije planirane male hidroelektrane (mHE) na toj rijeci, biti sagrađena jedna, rečeno je tokom jučerašnje javne rasprave o tom planskom dokumentu, koja je održana u Skupštini opštine Mojkovac.

Kako saopštavaju u WWF Adria, dio mještana Štitaričke rijeke je obavijestio da su “primorali” investitora, koji ima koncesiju za izgradnju dvije mHE, da odustane od izgradnje jedne, dok su u zamjenu za rekonstrukciju lokalnog puta prihvatili gradnju druge.

Prema riječima jednog od mještana, ništa se nije radilo iza kulisa, već u kabinetu predsjednika Opštine Mojkovac. Dio mještana smatra, kako kažu u ovoj NVO, da su postigli uspjeh i primorali investitora da odustane od jedne mHE. Njima ne smeta mHE u donjem dijelu rijeke, samo da im sagrade lokalni put.

Međutim, nijesu svi mještani dijelili isti stav. Bilo je na raspravi i onih kojima nije prihvatljiva devastacija rijeke. Smatraju da je Štitarica doživjela dosta devastacija, što je obesmislilo život u toj zajednici. Projekti mHE, prema njihovom mišljenju, ne donose ništa dobro.

Predstavnici civilnog sektora su ponovili ocjene da je planski dokument Štitarička rijeka pun pravnih manjkavosti i bez ekonomske analize koja bi pokazala javni interes za lokalnu zajednicu i Državu, te da izgradnja mHE ima ogroman uticaj na živote ljudi i uništava rijeke, zbog čega treba odustati od takvih projekata.

“MHE su ogroman promašaj. Njih finansiraju građani. One prave direktnu finansijsku štetu građanima i trajno uništavaju rijeke”, poručio je Milija Čabarkapa iz WWF Adrije.

On je naglasio da je potpuno neprihvatljivo da se u Strateškoj procjeni uticaja navode ocjene o “mogućim” uticajima.

“Morate navesti da li postoje ili ne postoje uticaji”, istakao je Čabarkapa, prigovarajući obrađivačima dokumenta da su izostala terenska istraživanja i da se pozivaju na nevažeće pravilnike, te da je dokument pun kontradiktornosti.

Nezavisna istraživačica Ines Mrdović, poručila je da je dužnost Opštine i Vlade da lokalnim zajednicama grade puteve, a ne da mještani dogovaraju gradnje mHE na račun svih potrošača, koji bi morali plaćati subvencije koncesionaru u periodu od čak 12 godina.

Ona je najavila inicijativu Ustavnom sudu ukoliko planski dokument bude usvojen u obliku koji je na javnoj raspravi.

HADŽIBEGOVIĆ

Mladi u Crnoj Gori ne mogu da ostvare svoje težnje, a ekonomska situacija i nedostatak prilika za zaposlenje i usavršavanje glavni su razlozi zašto napuštaju zemlju, smatra omladinska radnica Ajša Hadžibegović.

Prema podacima Centra za demokratiju i ljudska prava, više od trećine mladih želi da napusti Crnu Goru i trajno se preseli u neku drugu zemlju.

Hadžibegović je agenciji MINA kazala da mladi u Crnoj Gori nijesu u najboljoj poziciji, jer ne mogu da ostvare svoje težnje.

“Oni ne prepoznaju da imaju previše mogućnosti za napredovanje u Crnoj Gori i to je ono što bi trebalo da zabrine društvo, ali ne treba osuđivati mlade što traže bolje prilike negdje drugo“, rekla je Hadžibegović.

Ona smatra da je prirodno da mladi istražuju i nalaze najbolje mogućnosti za sopstveni i profesionalni razvoj.

“Više bi me brinulo da nemaju potrebu da to urade, već da se zadovoljavaju postojećim mogućnostima i prihvataju ih kao jedine”, kazala je Hadžibegović.

Hadžibegović je rekla da se ne može očekivati da mladi stvaraju bolje društvo i mijenjaju svijet oko sebe, a da im nije pružena priliku da se suštinski uključe i da se njihov glas čuje i uvaži.

Kako je navela, mnoga istraživanja su ispitivala i uzroke za visok procenat mladih koji razmišljaju o odlasku.

“Mladima je važan osjećaj da su u društvu koje im pruža razne mogućnosti u najrazličitijim oblastima, u onom koje je pravedno, empatično, solidarno, kohezivno, u kojem ne moraju da se izjašnjavaju oko stvari oko kojih ne žele”, rekla je Hadžibegović.

Hadžibegović je objasnila da mladi treba da imaju osjećaj da njihovo mišljenje vrijedi i da se uvažava.

Prema njenim riječima, tranziciono stanje stvara nesigurnost i “kvazi-vrijednosni” sistem u kojem u Crnoj Gori na vidjelo izlaze oni najnepoželjniji elementi .

“Mladima je potrebno da se svi akteri u društvu okrenu njima, da ih pitaju, čuju, razumiju sa čime se nose svakodnevno, šta su im brige, koje aspiracije imaju i uvaže njihove stavove i ideje, kako bi se zajedno radilo na promjeni situacije”, kazala je Hadžibegović.

Kako je navela, nije dovoljno da se mladima bavi jedno ministarstvo ili po jedan sekretarijat u opštini.

“Mladi, posebno oni najtalentovaniji, naći će način i jasno nam govore da ga nalaze i razmišljaju o različitim opcijama. Pitanje je koliko za razvoj jednog društva odgovara da su sve te opcije baš van granica Crne Gore”, dodala je Hadžibegović.

Sociolog Tamara Miljanić smatra da u Crnoj Gori ne postoje institucije ili udruženja koja omogućavaju napredovanje mladima u nauci ili kvalitetan profesionalni razvoj.

“Iz naše zemlje je izniklo mnogo genijalaca, ali gotovo niko od njih ne živi ovdje. U našoj zemlji nemamo osjećaj da se država brine o nama, postajemo apatični, čak imamo i krajnosti gdje ljudi ne vole svoju zemlju, a sa kulturološkog nivoa se samo vrtimo u krug”, rekla je Miljanić.

Ona je kazala da postoje dva ključna aspekta kada je u pitanju odlazak mladih iz Crne Gore , a to su neprilike koje ih tjeraju iz države i prilike koje ih privlače da se odsele u neku drugu zemlju.

“Sa obzirom na tu činjenicu, prvenstveno treba da se zapitamo šta to neka druga, popularna zemlja nudi, a što mi nemamo”, navela je Miljanić.

Ona smatra da je novac bitan faktor, ali ne i ključan.

“Kada govorimo zašto mladi napuštaju našu zemlju, svima prvo na pamet padne novac. Dakle, za svoj rad će zaista biti adekvatno plaćeni”, kazala je Miljanić.

Prema njenim riječima, postoje tri faktora koji su presudni kada se govori o odlasku mladih u neke razvijenije zemlje.

Kako je kazala Miljanić, to su bolji kvalitet života koji podrazumjeva bolju socijalnu politiku, veće mogućnosti i kvalitetnije provođenje slobodnog vremena.

Ona je objasnila da je drugi faktor profesionalno napredovanje.

Prema riječima Miljanić, bitan faktor je i zapošljavanje nakon završenog faklulteta ili srednje škole.

“Užasno je visok stepen nepotizma, mita i korupcije. To nije problem samo naše zemlje, to je problem cijelog regiona. Malo smo društvo, dosta tradicionalno i zbog toga smatram da će reforme na ovu temu ići veom veoma sporo”, zaključila je Miljanić.