PKCG

Elektroenergetski potencijal jedan je od najznačajnijih prirodnih potencijala Crne Gore i treba ga razvijati na dugoročno održiv način, ocijenjeno je na sjedici Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore (PKCG).

Sekretar Odbora, Ranko Vukmirović, kazao je da bi učešću obnovljivih izvora energije trebalo posvetiti posebnu pažnju, sa naglaskom na energiju vjetra i sunca.

„To je grana privrede koja, ako se blagovremeno ulože određena sredstva i izgrade novi energetski izvori, može postati značajan izvoznik električne energije i doprinijeti poboljšanju spoljnotrgovinskog bilansa“, rekao je Vukmirović, piše Pobjeda.

On smatra da je valorizacija vodotoka Pive, izgradnjom hidroelektrana Komarnica, Kruševo i Piva 2, što čini jedinstven sistem, optimalno rješenje i da se može očekivati dinamičniji rad na tim projektima.

Vukmirović je dodao da značajan energetski potencijal predstavljaju rezerve uglja u pljevalskom i beranskom bazenu.

„Dokazane rezerve ležišta Maoče i drugih ležišta zahtjevaju novi pristup u izgradnji termoelektrane sa primjenom novih tehnologija koje omogućavaju nultu emisiju gasova“, rekao je Vukmirović.

On je kazao da se stabilan elektroenergetski sistem postiže kombinacijom drugih izvora električne energije sa termoelektranom.

„Zato se moraju uložiti nova znanja kako ne bi to ogromno bogatstvo bilo zanemareno“, poručio je Vukmirović.

Vlada je 12. decembra donijela odluku o energetskom bilansu za ovu godinu, kojim je planirana bruto potrošnja električne energije od 362 hiljada gigavat sati (GWh), što je približno procjeni ostvarenja u prošloj godini.

Od toga iz sopstvenih izvora treba da bude obezbijeđeno 345 hiljada GWh, a saldom od uvoza/izvoza 161,3 GWh.

Energetskim bilansom predviđeno je učešće električne energije iz hidroelektrana u ukupnoj planiranoj proizvodnji struje u ovoj godini od 52,78 odsto, iz termoelektrane 38,1 odsto, iz vjetroelektrana 9,09 odsto i iz solarne energije 0,06 odsto. Predviđeno je da proizvodnja iz malih HE iznosi 8,4 odsto.

PRAZNIK MIMOZE U NOVOM

Herceg Novi će u narednih mjesec, sa više od 70 raznovrsnih programa, biti centar dobre zabave, gostoljubivosti i otvorenosti, poručio je predsjednik te Opštine Stevan Katić, otvarajući 51. Praznik mimoze, na kojem je sinoć pred preko deset hiljada ljudi nastupila pjevačica Lepa Brena.

“Praznik mimoze je jedna od najstarijih turističko-propagandnih manifestacija u našem dijelu Evrope, najznačajniji zimski festival u Crnoj Gori, događaj koji u februaru na Jadranu okuplja desetine hiljada ljudi. Ponosni smo što smo, tokom protekle tri godine, programski i organizaciono unaprijedili ovaj festival i tako oborili ranije postavljene rekorde u broju događaja i posjećenosti”, kazao je Katić.

Jubilarno pedeseto izdanje Festivala bilo je, kako je podsjetio, spektakl za pamćenje.

“Uspjeli smo da Prazniku mimoze vratimo slavu i učinimo ga događajem o kojem region govori tokom cijele godine, prema čijem kalendaru brojni gosti planiraju odmore. Dokaz nam je sjajno interesovanje za ovogodišnji festival i činjenica da se u hotelima traži mjesto više”, rekao je Katić.

On je istakao da Mimoza nastavlja da otvara prostore za nova prijateljstva i nove saradnje, da se širi van granica regiona. To potvrđuju predstavnici brojnih ambasada i prijateljskih gradova Evrope, koji su sinoć bili na otvaranju.

“Snaga Praznika mimoze je u kreativnosti, gostoljubivosti i otvorenosti. U to ćete se, siguran sam, svi uvjeriti. Želim da vas pozovem da u narednih mjesec zajedno slavimo bogatstvo, ljepotu i tradiciju Mediterana”, poručio je Katić.

Jedna od najvećih muzičkih zvijezda regiona Lepa Brena, rekla je da joj je veliko zadovoljstvo da pjeva na Prazniku mimoze.
Praznik memoze, kako je rekla, budi dobre i pozitivne emocije.

“Svi obožavamo mimoze. Uvijek smo ih brali, ili kupovali. Za mene to sve nosi radosnu, lijepu i pozitivnu energiju. Danas je i Dan zaljubljenih i sve u svemu cijela priča se svodi na to da širimo lijepu energiju, da se družimo, zabavljamo i volimo”, kazala je Brena.

Pričajući o pjesmi “Jugoslovenka”, koju publika možda najviše voli, Brena je rekla da je to pjesma o zemlji koja više ne postoji, ali “mi smo opet upućeni jedni na druge”.

“Iako ne moramo da se volimo, možemo da budemo dobre komšije, da budemo tolerantni, da shvatimo da postoje ljudi koji drugačije misle, koji su druge vjere, boje kože. Svako ima pravo na svoj stav, svoj život. A ja ću i dalje nastaviti da djelujem na svoj način, da muzikom i pjesmom pozivam na ljubav, druženje, mir. I zato kažem – Hajde da se volimo”, poručila je Brena.

Stanislava Radović iz Herceg Novog kazala je da obožava Praznik mimoze i da i ove godine očekuje mnogo gostiju, veselja i pjesme.

Mještanka Ana kazala je da odmalena prati svaki Praznik mimoze i da je sada i dio Festivala, jer joj je kćerka u mažoret ansamblu.

“I ona je jedna od učesnica. Mažoretke su i zaštitni znak. A mimoza je lijepa sama po sebi, tako da nije ni čudo što je od svega toga nastala velika manifestacija, koja se iz godine u godinu sve više razvija i sve više posjetilaca dovodi u naš grad, što je veoma važno za razvoj turizma”, rekla je Ana.

Iz Tuzle je zbog Prazika mimoze u Herceg Novi stigao Atif Musić koji, kakao je rekao, na taj Festival dolazi redovno.

“Volimo dane ribe, vina, druženje. Imamo ovdje prijatelje. Ostaćemo četiri dana. Ne propuštamo Praznik mimoze. Ja sam uzeo slobodne dane da bih došao”, rekao je Musić.

Atifov prijatelj Adnan Hodžić, kazao je da je kao član planinarskog društva “Konjih” na Praznik mimoze prvi put došao prije 20 godina.

“Volimo da dođemo ovdje da vidmo vesela lica, opuštene ljude. Pokušavamo da se opustimo od društvene situacije na ovim prostorima. Održavamo balkanske susrete planinara. A počeli smo ovdje da se okupljamo, prije 20 godina. A sada dolazimo više privatno”, pojasnio je Adnan.

Koncertu Lepe Brene prethodio je defile Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, mažoretki i trombonjera od Trga Nikole Đurković do Igala koji je završen nastupom pred mnogobrojnom publikom. U programu je nastupio i plesni klub “Diano”, sa tačkom “Burleska”, a nakon što je festival zvanično otvoren uslijedio je vatromet.

Pokrovitelji i organizatori 51. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture “Herceg Fest”.

BOGDANOVIĆ

Čin vandalizma na Duklji nije jedini vandalski pohod na kulturno nasljeđe Crne Gore, kaže ministar kulture Aleksandar Bogdanović, ističući da je meta bila i Spomen grobnica posvećena poginulim borcima iz NOB-a u Golubovcima.

Odgovor na to zašto baš Duklja ili zašto baš Spomen grobnica, razuman čovjek, a naročito vjerujući, ne može dati, kaže Bogdanović.

Za Vikend novine Bogdanović ističe da primjeri vandalizma na stožerima naše prošlosti, kao prateća scenografija litija u crnogorskim gradovima, svakako pokazuju šta im je primarna misija – nipodaštavanje istinskih tekovina i vrijednosti Crne Gore i njenog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Podsjećamo, na zidinama Duklje prije nekoliko dana naslikana je trobojka, što je naišlo na osudu Ministarstva kulture.