MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Kroz ovogodišnji Agrobudžet opredjeljeno je 400 hiljada eura za podršku sektoru pčelarstva, koja se posljednjih godina značajno povećava, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Podrška se, osim u finansijskom izrazu, unaprjeđuje, kreiraju se mjere u skladu sa potrebama daljeg razvoja pčelarstva u Crnoj Gori, kao i sugestijama i zahtjevima pčelara.

Tako je ove godine povećana podrška za nabavku matica i podrška za preradu voska, a uvedena je i nova mjera – podrška za nabavku pčelarske opreme i pribora.

Nastavlja se i podrška mladim pčelarima početnicima, koju je prethodne tri godine iskoristilo 311 mladih.

U skladu sa agrobudžetskom linijom za ovu godinu – Program unapređivanja pčelarstva, Ministarstvo je danas objavilo i pet javnih poziva za dodjelu sredstava podsticaja.

Oni se odnose na mlade pčelare početnike, nabavku pčelarske opreme za transport pčelinjih društava, nabavku pribora i pčelarske opreme, nabavku voska za organsku i konvencionalnu proizvodnju meda, kao i za odabir odgajivača pčelinjih matica.

Mladi pčelari početnici i ove godine imaće podršku za nabavku pet košnica sa pčelinjim društvima, što je dobra osnova za početak pčelarenja.

Podrška za nabavku pčelinjih matica povećana je sa četiri na pet eura po matici.

Uvažavajući potrebe pčelara ove godine uključena je i podrška za nabavku opreme i pribora koji se koriste u pčelarstvu. Maksimalna podrška za tu mjeru je do 50 odsto vrijednosti investicije, maksimalno od 400 eura do dvije hiljade eura, zavisno od broja košnica koje pčelar posjeduje.

Pozivima su definisani uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava.

“Osnovni uslov za ostvarivanje prava na podršku je da pčelari moraju biti u Registru poljoprivrednih gazdinstava i pozivamo ih da to urade na vrijeme”, navodi se u saopštenju.

Trajanje poziva je do 13. marta, osim za javni poziv za nabavku pribora i pčelarske opreme koji traje do 13. aprila.

Pčelari, kao i ostali poljoprivredni proizvođači, mogu da ostvare podršku i kroz druge mjere podrške iz Agrobudžeta. Imaće i podršku za laboratorijsku analizu meda.

Većinu mjera Ministarstvo sprovodi u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija. Dobra saradnja i organizovanost Saveza su, kako se dodaje, potvrda da takav pristup daje rezultate.

Tokom prošle godine realizovana je jedna od najvažnijih aktivnosti, odnosno stavljena je u pogon oprema za punjenje i pakovanje meda u Kući meda u Danilovgradu.

Završena je Studija o strukturi prozvodnje i stavljanju na tržište meda i drugih pčelinjih proizvoda, usvojen Odgajivačko – selekcijski program pčelinjih matica.

Takođe, prvi put u crnogorski obrazovni sistem uveden je program za sticanje stručne kvalifikacije i uvedeno je zanimanje pčelar-pčelarka III stepen stručnosti na nivou neformalnog obrazovanja odraslih.

Tokom prošle godine počela je da radi škola pčelarstva koja ima 28 polaznika.

MALBAŠA I BAJKOVIĆ

Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara bolje se štiti vrijedna baština Crne Gore, saopštio je u emisiji “Zumiranje”, arheolog Predrag Malbaša. Država, mora da vodi brigu o tome, a ako vodi brigu, kaže Malbaša, mora pokazati i snagu. Arhitekta Miodrag Bajković ističe da vlast treba da se zapita zašto nije reagovala na vrijeme i zašto je dozvolila devastaciju.

Malbaša, koji je bio član Državne komisije za nadzor revizije u Narodnom muzeju, kaže da je devastacija kulturnih dobra nedopustiva, jer kako ističe, ako neki spomenik kulture izgubi ono zbog čega je proglašen za kulturno dobro onda je to besmisleno.

“Komunisti, ranije vlasti, nijesu vodile brigu o crkvama, neka su vjerska prava bila uskraćena. Ovo Ministarstvo kulture je dalo veliki novac za obnovu kulturnih dobara,” naveo je Malbaša.

On ističe da se neke stvari možda mogu popraviti samo ako ima dobre volje, a neke, kako kaže, su nepopravljive.

“Arhitektura sve može, ali ipak moramo da pazimo gdje se stavlja utičnica, gdje se stavlja klima uređaj”, navodi on.

Ističe da se ograničenje prava u zaštiti kulturnih dobara podrazumijeva.

“Zaštitu kulturne baštine ni jedna država nije dala nekoj privatnoj firmi, država mora da vodi brigu o tome, a ako vodi brigu, mora pokazati i snagu”, naveo je Malbaša.

Arhitekta Miodrag Bajković ističe da građani Evrope neke intervencije na objektima koji predstavljaju kulturna dobra u Crnoj Gori ne bi  mogli nikako da shvate.

“Jedna strana radi šta hoće, zarad toga što druga strana ne radi ništa. Drugu stranu obavezuje Ustav da spriječi prvu stranu da devastira. Kad se tome pridoda da se neko 30-tak godina bahato ponaša, ne poštuje državu i vlast, Crnogorce, i ne biva priveden k poznaniju prava onda je normalno da se ostatak osili. Osjetili su trenutak svojeg upliva, posjeduju silnu želju za moći, i onda mnogi vježbaju svoje kreativno projektantske moći nad našim dobrima kulture. To što nije vlast reagovala nek se zapita zašto nije, imala je inspekciju, sudove, kaznenopopravne domove, imali su neke političke odluke, vjerovatno. Da li ih danas boli glava i obija li im se to o glavu, nas to ne zanima. Svakog normalnog i civilizovanog Crnogorca trebalo bi da boli devastacija i ovo do čega se došlo,” naveo je Bajković.

Malbaša međutim kaže da je optimista i da situacija može da se popravi.

“Ako niko nije iznad Zakona ja mislim da se situacija može popraviti”, rekao je Mabaša.