TRUDO I ĐUKANOVIĆ

Premijer Kanade Džastin Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanju evropskih i evroatlantskih standarda. Predsjednik Milo Đukanović se, na na marginama Minhenske konferencije, sastao sa Trudoom, koji je ukazao na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

Đukanović se sastao se sa premijerom Kanade na njegovu inicijativu.

Predsjednik Crne Gore je saopštio da dvije zemlje imaju odlične odnose i da dijele ključne ciljeve u vanjskoj politici, kao i posvećenost multilateralizmu i transatlantskom zajedništvu.

Potvrdio je i podršku Crne Gore kandidaturi Kanade za Savjet bezbjednosti za period 2021-2022.

Pozitivnim su ocijenili saradnju u okviru NATO-a, što potvrđuje između ostalog, angažovanje Crne Gore u Letoniji u borbenoj grupi pod komandom Kanade u okviru Unaprijeđenog prisustva na istoku.

Premijer Kanade Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanja evropskih i evroatlantskih standarda. Ukazao je na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

TRUDO I ĐUKANOVIĆ

Premijer Kanade Džastin Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanju evropskih i evroatlantskih standarda. Predsjednik Milo Đukanović se, na na marginama Minhenske konferencije, sastao sa Trudoom, koji je ukazao na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

Đukanović se sastao se sa premijerom Kanade na njegovu inicijativu.

Predsjednik Crne Gore je saopštio da dvije zemlje imaju odlične odnose i da dijele ključne ciljeve u vanjskoj politici, kao i posvećenost multilateralizmu i transatlantskom zajedništvu.

Potvrdio je i podršku Crne Gore kandidaturi Kanade za Savjet bezbjednosti za period 2021-2022.

Pozitivnim su ocijenili saradnju u okviru NATO-a, što potvrđuje između ostalog, angažovanje Crne Gore u Letoniji u borbenoj grupi pod komandom Kanade u okviru Unaprijeđenog prisustva na istoku.

Premijer Kanade Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanja evropskih i evroatlantskih standarda. Ukazao je na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

SNP PORUČUJE

Socijalistička narodna partija poziva vlast da stvori uslove za što hitnije usvajanje Predloga izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) i na taj način pokažu da nijesu prevarili građane, saopšteno je iz te partije.

Iako je dogovoren još 2018. godine, a Socijalni savjet ga podržao u junu 2019, još uvijek nije došao na dnevni red Skupštine Crne Gore.

“I pored obećanja predstavnika sindikata i ministara Purišića i Simovića da će se zakon brzo naći u proceduri, hiljade naših sugrađana na to i dalje čekaju. Iz samo njoj znanih razloga, Vlada još nije utvrdila predlog, a poslanici DPS-a odbijaju da se o ovom aktu razgovara u najvišem zakonodavnom domu”, navodis e u saopštenju.

IZ SNP-a podsjećaju da su ovim tekstom zakona predviđeni znatno povoljniji uslovi za penzionisanje, naročito kroz odredbu o ukidanju četrvrtine najgorih nevezanih godina radnog staža, čime bi iznos penzije bio veći.

“ Osim toga, jako je značajno i pitanje smanjenja broja godina koje su uslov za odlazak u penziju, za pripadnike oba pola, kao i norma o povećanju minimalne penzije za 20 odsto”, podsjećaju iz te partije.

Iz SNP-a kažu da o tome kakva je trenutna situacija u Crnoj Gori najbolje govori statistika.

“11.500 penzionera prima penziju ispod minimalne koja iznosi 128,14 eura, više od 34.000 penzionera prima penziju ispod minimalne zarade od 222 eura, a oko 66.000 penzionera prima penziju ispod prosječne penzije koja iznosi 288 eura.  Tu je i još oko 3.000 penzionera čija je penzija niža od 100 eura”, navodi se u saopštenju.

“Mi ćemo ostati dosljedni u borbi za društvo koje će se temeljiti na socijalnoj pravdi i zalagati se za poboljšanje položaja jedne od najranjivijih kategorija stanovništva, uvjereni da naši penzioneri zaslužuju da starost provedu mirno i dostojanstveno”, zaključeno je u saopštenju SNP-a.

SNP PORUČUJE

Socijalistička narodna partija poziva vlast da stvori uslove za što hitnije usvajanje Predloga izmjena i dopuna Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO) i na taj način pokažu da nijesu prevarili građane, saopšteno je iz te partije.

Iako je dogovoren još 2018. godine, a Socijalni savjet ga podržao u junu 2019, još uvijek nije došao na dnevni red Skupštine Crne Gore.

“I pored obećanja predstavnika sindikata i ministara Purišića i Simovića da će se zakon brzo naći u proceduri, hiljade naših sugrađana na to i dalje čekaju. Iz samo njoj znanih razloga, Vlada još nije utvrdila predlog, a poslanici DPS-a odbijaju da se o ovom aktu razgovara u najvišem zakonodavnom domu”, navodis e u saopštenju.

IZ SNP-a podsjećaju da su ovim tekstom zakona predviđeni znatno povoljniji uslovi za penzionisanje, naročito kroz odredbu o ukidanju četrvrtine najgorih nevezanih godina radnog staža, čime bi iznos penzije bio veći.

“ Osim toga, jako je značajno i pitanje smanjenja broja godina koje su uslov za odlazak u penziju, za pripadnike oba pola, kao i norma o povećanju minimalne penzije za 20 odsto”, podsjećaju iz te partije.

Iz SNP-a kažu da o tome kakva je trenutna situacija u Crnoj Gori najbolje govori statistika.

“11.500 penzionera prima penziju ispod minimalne koja iznosi 128,14 eura, više od 34.000 penzionera prima penziju ispod minimalne zarade od 222 eura, a oko 66.000 penzionera prima penziju ispod prosječne penzije koja iznosi 288 eura.  Tu je i još oko 3.000 penzionera čija je penzija niža od 100 eura”, navodi se u saopštenju.

“Mi ćemo ostati dosljedni u borbi za društvo koje će se temeljiti na socijalnoj pravdi i zalagati se za poboljšanje položaja jedne od najranjivijih kategorija stanovništva, uvjereni da naši penzioneri zaslužuju da starost provedu mirno i dostojanstveno”, zaključeno je u saopštenju SNP-a.

LOKALNI IZBORI

Gotovo je izvjesna zajednička lista opozicije u Tivtu, što DF snažno podržava, saopšteno je iz te partije.

“Slijedeći želju građana Tivta i ukupni ambijent koji je na litijama pokazao našu ubjedljivu većinu, donijeli smo odluku da kao DF izađemo na izbore u toj opštini. Prije toga smo razgovarali sa svim potencijalnim partnerima, koji takođe hoće isto i hoće pobjedu”, navode iz DF-a.

Dodaju da im je posebnu snagu za ovu odluku dala Srpska pravoslavna crkva.

“Posebnu snagu za ovu odluku dalo nam je raspoloženje i naše najvažnije adrese, Srpske pravoslavne crkve, koja zna i očekuje da ćemo uspjehom na ovim izborima doprinijeti odbrani svetinja”, zaključuje se.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je za 5. april izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat.

ĐUKANOVIĆ RIKERU

Tokom Minhenske bezbjednose konferencije predsjednik Đukanović sastao se i sa Filipom Rikerom, vd pomoćnika državnog sekretara SAD-a.

Ta država podržava našu zemlju na putu ka EU, a Riker je istakao i da su ohrabrujući razgovori sa predsjednikom Đukanovićem, koji, kako je Riker kazao za TVCG, uvijek ima realan osvrt na stanje na Balkanu, ali i rješenja za sve izazove.

Riker je prenio Đukanoviću pozdrave državnog sekretara SAD Majka Pompea, ističući da je region ZB u njegovom fokusu i pod pažnjom Stejt Departmenta.

Đukanović je zahvalio za kontinuiranu podršku SAD-a Crnoj Gori i regionu, ukazujući na značaj stalnog dijaloga i partnerstva.

I u tom kontekstu predsjednik je detaljno informisao pomoćnika državnog sekretara o aktuelnim prilikama u Crnoj Gori nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da je riječ o Zakonu koji učvršćuje slobodu vjeroispovijesti i jedan od osnovnih ustavnih principa odvojenosti crkve i države.

“Ovo pitanje se bez sumnje preselilo sa vjerskog na politički teren”, kazao je Đukanović, naglasivši da je riječ o manipulaciji vjerskim osjećanjima ljudi, protestima protiv nepostojeće namjere države da otme nešto što im i ne pripada.

“Država je odlučna da istraje u odbrani građanskih, multietničkih vrijednosti evropske Crne Gore,” kazao je on.

Visoki zvaničnik Stejt Departmenta zahvalio je Đukanoviću na detaljnoj informaciji i kazao da jeste uočljivo da je ovo pitanje sa područja vjerskog prešlo na političko i ekonomsko. Naglasio je da je važno imati dijalog i pokazati fleksibilnost i kreativnost. On je takođe potvrdio namjeru SAD-a da pojača podršku Crnoj Gori u borbi protiv dezinformacija.

Prilog: Dijana Drašković

NASTAVIĆE RAZGOVORE

Razgovor Vlade i Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori biće nastavljeni na ekspertskom nivou, saopšteno je nakon sastanka premijera Duška Markovića i mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.

Podsjetimo, na poziv predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića danas je obavljen razgovor o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica između Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

“Današnji sastanak okončan je u duhu međusobnog uvažavanja uz ocjenu obiju strana da je protekao u konstruktivnoj i otvorenoj atmosferi. Obje strane su u potpunosti iskazale svoje stavove u pogledu otvorenih pitanja vezanih za Zakon. Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni jer po mišljenju Crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima”, navodi se u  zajedničkom saopštenju MCP i Vlade.

Predstavnici Episkopskog savjeta SPC, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem (Radovićem), predali su Vladi predlog koji podrazumijeva izmjene odredaba koje Crkva vidi kao sporne.

Vlada je primila k znanju ovu inicijativu ocijenivši da je za odgovor na to pitanje potrebno sveobuhvatno sagledavanje ne samo ovog Zakona nego i drugih mogućnosti koje nudi pravni sistem.

Dogovoreno je da razgovori budu nastavljeni na ekspertskom nivou.

Podsjetimo, to je njihov prvi sastanak na inicijativu Markovića, nakon stupanja na snagu tog pravnog akta.

Marković je 28. januara pozvao Amfilohija na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, navodeći da je taj pravni akt stupio na snagu i da rokovi za njegovu primjenu teku.

On je tada, u pismu upućenom Amfilohiju, naveo da je Vlada spremna da još jednom zajednički sagledaju najbolja rješenja za primjenu članova 62, 63 i 64 Zakona i da dijalogom i mogućno konsenzusom otklone svaku dilemu i sumnju oko korišćenja crkava, hramova i manastira, odnosno njihove buduće namjene.

Zbog neslaganja sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti u više crnogorskih gradova održavaju se litije četvrtkom i nedjeljom.

UEFA SAOPŠTILA

Evropska fudbalska unija (Uefa) saopštila je danas da je primila oko 28,3 miliona zahtjeva za 2,5 miliona dostupnih ulaznica za ovogodišnje Evropsko prvenstvo.

Za finale koje će se igrati na Vembliju 12. jula poslato je 714.000 zahtjeva za ulaznice, što je gotovo osam puta više od kapaciteta stadiona.

Samo četiri hiljade manje zahtjeva pristiglo je za meč između Francuske i Njemačke koji će se igrati u Minhenu 16. juna.

EURO će se održati od 12. juna do 12. jula u 12 zemalja, a Uefa je navela da je 64 odsto prijava za ulaznice stiglo iz zemalja domaćina.

UEFA SAOPŠTILA

Evropska fudbalska unija (Uefa) saopštila je danas da je primila oko 28,3 miliona zahtjeva za 2,5 miliona dostupnih ulaznica za ovogodišnje Evropsko prvenstvo.

Za finale koje će se igrati na Vembliju 12. jula poslato je 714.000 zahtjeva za ulaznice, što je gotovo osam puta više od kapaciteta stadiona.

Samo četiri hiljade manje zahtjeva pristiglo je za meč između Francuske i Njemačke koji će se igrati u Minhenu 16. juna.

EURO će se održati od 12. juna do 12. jula u 12 zemalja, a Uefa je navela da je 64 odsto prijava za ulaznice stiglo iz zemalja domaćina.

CG I LITVANIJA

Crna Gora i Litvanija će nastaviti da razvijaju odbrambenu bilateralnu saradnju, saopštio je državni sekretar Slobodan Filipović koji boravi u posjeti Ministarstvu nacionalne odbrane Republike Litvanije.

Filipović se sastao sa zamjenikom ministra nacionalne odbrane Litvanije Vitautasom Umbrasasom. 

Filipović je istakao značaj saradnje dvije zemlje u oblasti odbrane i kazao da je zajednički rad sa savezničkim državama jedan od ključnih spoljnopolitičkih prioriteta. Tokom razgovora kazao je kako očekuje da će dvije zemlje u predstojećem periodu nastaviti da razvijaju odbrambenu bilateralnu saradnju, u čemu vidi dvostruke benefite u vidu jačanja nacionalnih odbrambenih sistema i doprinosa sistemu kolektivne bezbjednosti.

Govoreći o integracionom procesu Crne Gore, Filipović je naglasio da naša zemlja, nakon što je u julu prošle godine zvanično okončala proces integracije nacionalnog u kolektivni sistem odbrane, nastavlja odlučno da sprovodi politiku Alijanse. U tom kontekstu poručio je da će Crna Gora nastaviti sa aktivnostima na planu jačanja odbrane, odvraćanja, kao i projektovanja stabilnosti, uz naglasak na potrebu jačanja regionalne odbrambene saradnje, kroz pružanje podrške zemljama aspirantima na putu ka evroatlantskoj porodici. 

Državni sekretar informisao je sagovornika i o aktuelnim projektima u pogledu modernizacije odbrambenog sistema, uz poseban osvrt na učešće pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim misijama, čime kontinuirano pokazujemo kredibilitet i spremnost da damo doprinos očuvanju mira i stabilnosti. 

Zamjenik ministra Umbrasas poručio je da naša zemlja predstavlja primjer uspješnog spoljnopolitičkog djelovanja i naglasio da kvalitet i kontinuitet sprovedenih reformskih procesa preporučuju našu državu kao kvalitetnog i pouzdanog partnera. Takođe, Umbrasas je izrazio zadovoljstvo zbog istaknutih težnji obje strane da saradnju u oblasti odbrane dodatno unaprjeđuju i potvrdio spremnost za učešće u svim aktivnostima, kako bilateralnog, tako i multilateralnog karaktera.

Na kraju, sagovornici su istakli obostrano zadovoljstvo susretom i izrazili očekivanje da će dinamična odbrambena saradnja dvije zemlje u periodu pred nama biti u službi bezbjednosti, sigurnosti i stabilnosti, i to ne samo našeg kontinenta, nego i šire. 

Tokom posjete Ministarstvu nacionalne odbrane Republike Litvanije, Filipović je posjetio i Nacionalni centar za sajber odbranu, gdje se sastao sa direktorom Centra Ritisom Rainisom, kao i Vojnu Akademiju „General Jonas Žemaitis“, i tom prilikom razgovarao sa komandantom Akademije, pukovnikom Juozasom Kačergiusom.