KURTI SAOPŠTIO

Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je sinoć da o dijalogu sa Srbijom treba da razgovara sa kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem.

“Trbalo bi da bude sastanak na kojem ćemo postaviti ove stvari, jer ne možemo dozvoliti da država Kosovo, koja je toliko napadnuta, ima neusklađene glasove”, kazao je Kurti u emisiji Rubikon na KTV.

“Pošto se do sada nijesmo sreli, pozivam predsjednika da se sastanemo da bismo se dogovorili o svim međunarodnim procesima. Na kraju krajeva, čak i pismo (predsjednika SAD Donalda) Trampa Tačiju zahtijeva jedinstven glas”, rekao je Kurti, prenosi Kosovo Onlajn.

Kurti tvrdi da će on kao premijer voditi kosovsku stranu u razgovorima sa Srbijom, u nastojanju da se postigne konačni mirovni sporazum.

Izrazio je spremnost da razgovara sa srpskim zvanicnicima, bez obzira da li se zvanični Beograd, kako navodi, izvinjava “za genocid na Kosovu” ili ne.

Kurti je rekao da treba sagledati okvir u kome će se odvijati dijalog i ocijenio da aktuelna srpska vlada nema legitimitet za ponovno pokretanje dijaloga: “Istinski dijalog za rješavanje problema ne vidim da može biti sproveden bez legitimiteta Vlade Srbije, jer će tamo tek biti izbori”.

Kaže da je prihvatio trenutnu zastavu Kosova, ali da nije krio želju da je promijeni.

Kurti napominje da je još 2006. upozoravao da Kosovu ne treba nezavisnost samo na papiru.

“Rekao sam da i Vojvodina ima zastavu, ali to ne znači da ste država. Kada je postavljena kosovska zastava, vodjeni su bili idejom veće nezavisnosti od Albanije nego od Srbije. Tokom našeg mandata postojaće državna komisija koja će održavati sastanke u Prištini i u Tirani. Ne isključujemo referendum, ako se jednoga dana približimo”, zaključio je Kurti.

IJZ TVRDI

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je MMR vakcina protiv morbila (malih boginja) sigurna i učinkovita i da su rijetke neželjene reakcije, kao što su ozbiljna alergija, crvenilo ili kratkotrajna povišena temperatura, piše Dan.

 

Iz Instituta ističu da se primjenom vakcine uz adekvatan imunološki odgovor ostvaruje zaštitni nivo antitijela kod 95 odsto djece koja su vakcinisana jednom dozom sa navršenih 12 mjeseci života i gotovo kod 99 odsto djece koja su primila dvije doze vakcine.

“Tokom višedecenijskog praćenja upotrebe ove vakcine i nakon stotina miliona doza datih djeci širom svijeta jasno su utvrđene njene osobine i precizno se znaju neželjene reakcije koje mogu nastati jer kao i svi drugi ljekovi i vakcina protiv malih boginja može dovesti do pojave neželjenih reakcija”, ističu u Institutu.

Navode da je posebno bitno da se neželjene reakcije neće javiti kod svih vakcinisanih, već naprotiv – javiće se rijetko i samo kod pojedinih osoba.

“Ozbiljna alergija, kao najteža neželjena reakcija, može se javiti jednom na 100.000 datih doza ili čak i rjeđe, što s obzirom na broj datih doza u Crnoj Gori znači da će se takva reakcija vidjeti otprilike jednom u deset godina, a ne postoje podaci da je dosad zabilježena kod nas. Druga neželjena dejstva po pravilu su moguća i obuhvataju: bol i crvenilo na mjestu primjene vakcine, kratkotrajno povišenu tjelesnu temperaturu, otok na mjestu primjene, blagi prolazni osip, pojačanu sekreciju iz nosa ili kijanje, otok pljuvačnih žlijezda lica i vrata, prolazni pad broja trombocita, bol u mišićima i zglobovima”, navode iz Instituta.

Objašnjavaju da su gotovo sva nabrojana neželjena dejstva češća kod starije djece koja kasne sa primanjem prve doze vakcine, kao i kod odraslih, kratkog su trajanja i prolaze sama od sebe te najčešće ne zahtijevaju intenzivno praćenje od strane medicinskog osoblja.

“Rizik od razvoja komplikacija nakon infekcije virusom morbila je za određene entitete nekoliko desetina puta veći nego nakon primanja vakcine”, kažu iz Instituta.

RASTODER SAOPŠTIO

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku (BSCG) Esad Rastoder saopštio je da je Rusija glavni koordinator za destabilizaciju područja Balkana.

 

On podsjeća da se posljednjih dana sprovodi najveća propaganda protiv Crne Gore, te da tako nešto nije zabilježeno u najnovijoj istoriji Balkana.

“Pakleni plan koji sprovodi Milorad Dodik u BiH, DF i SPC po zadatku Rusije došao je u završnu fazu. Svima je jasno ko stoji iza pobuna u Crnoj Gori i u BIH”, kazao je Rastoder.

“Ovih dana po Crnoj Gori, kao nikada do sada, se vršlja i prijeti, proklinje, izbacije iz religije. No mi vjerujemo da će se na kraju njima to sve obiti o glavu. Manjine se ucjenjuju, poneki musliman pod strahom i pritiskom hoda sa njima i poneki hodža se, nažalost, svrstava tobože sa njima, sa istim onim koji nas ne priznaju, koji nam nazivaju vjeru lažnom, a nas izmišljenom nacijom, naše svetinje ismijavaju, naše muslimansko groblje u Beranama uzimaju čelnici DF-a u Beranama, na Sahat kulu u Podgorici stavljaju krst. I pored toga traže našu podršku”, poručio je on.

Bošnjaci, kako je rekao, i svi patriote sa progresivnim snagama trebalo bi da ostanu vjerni i da brane Crnu Goru do zadnjeg: “Da budu spremni 24 sata, da ne dozvole da im se isto dogodi što se dogodilo devedesetih”.

IZVJEŠTAJ POKAZAO

Kasni otplata 181,1 milion eura kredita ili 3,81 odsto ukupnih, navodi se u drugom prilogu Izvještaju EK o Crnoj Gori za period novembar 2019 kraj januara tekuće godine, piše Pobjeda.

 

Ukupni krediti privrede i stanovništva, iznose 3,06 milijardi.

Bankarski sistem, kako se ocjenjuje, karakteriše stabilnost, adekvatna kapitalizovanost i zadovoljavajuća likvidnost.

U odnosu na decembar 2018. loši krediti su pali za 80 miliona eura ili 30,64 odsto, a u ukupnoj aktivi učestvuju sa 5,67 odsto.

Podaci pokazuju da je najveći iznos kredita čija otplata kasni preko mjesec dana.

“Bruto krediti i potraživanja koji kasne s otplatom preko 30 dana na kraju decembra 2019. iznosili su 115,3 miliona eura i čine 3,77 odsto ukupnih. Njihovo učešće na kraju decembra 2018. u ukupnim bruto kreditima je iznosilo 6,24 odsto što predstavlja pad od 2,47 procentna poena”, navedeno je u ovom izvještaju koji je Vlada usvojila na prošloj sjednici.

Manji je iznos kredita čija otplata kasni preko tri mjeseca.

“Bruto krediti i potraživanja koji kasne s otplatom preko 90 dana su na kraju decembra 2019. iznosili 75 miliona eura i bili su 2,45 odsto ukupnih. Njihovo učešće u ukupnim bruto kreditima i potraživanjima u decembru prethodne godine je bilo nepovoljnije i iznosilo je 4,64 odsto”, pojašnjeno je u ovom Vladinom dokumentu.

Bruto nekvalitetni krediti i potraživanja, koji obuhvataju kredite od banaka i klijenata, sredstva i depozite kod banaka, faktoring i forfeting, potraživanja banke po neizmirenim akceptima, garancijama i mjenicama na kraju decembra 2019. su iznosila 144,6 miliona eura i predstavljaju 4,72 odsto ukupnih i ostvaruju pad, jer su u decembru 2018. oni su predstavljali 6,72 odsto ukupnih kredita.

Likvidna sredstva u decembru 2019. zabilježila su rast u odnosu na decembar 2018. za 80,1 milion eura, ili za 8,39 odsto.

“Sredstva u zemlji su povećana za 52 miliona eura, ili za 7,42 odsto, a u inostranstvu za 28,1 milion eura, ili za 11,07 odsto. Likvidna aktiva banaka na kraju prošle godine iznosila je 956,9 miliona eura. Učešće likvidne aktive u ukupnoj aktivi na nivou sistema je iznosilo 20,79 odsto, i u odnosu na decembar 2018. ostvarilo pad od 1,78 procentnih poena”, kaže se u izvještaju.

Ukupan kapital banaka na kraju decembra prošle godine iznosio je 600,3 miliona eura, što je rast od 17,02 odsto na godišnjem nivou.

Na kraju trećeg kvartala 2019. koeficijent solventnosti je kod svih 13 banaka iznad zakonom propisanog minimuma od 10 odsto.

Na agregatnom 23 nivou koeficijent solventnosti je 17,71 odsto, a na nivou pojedinačnih banaka se kreće u rasponu od 13,01 do 37,01 odsto ističe se u analizi u bankarskom sektoru.

Kamatne stope, kako je navedeno, postepeno padaju, iako i građani i privreda uporno ocjenjuju da su visoke.

Na kraju decembra 20,19. prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila je 6,01 odsto, dok je u decembru 2018. bila 6,36 odsto.

U decembru 2019. kamata na štednju pala je na 0,40 odsto sa 0,56 odsto u decembru 2018.

2019.

U protekloj godini pokrenute su finansijske istrage u 15 predmeta protiv 207 osoba i 152 preduzeća, a privremeno je blokirana imovina vrijedna više od 3.730.000 eura, piše Pobjeda.

 

“Radi očuvanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i radi mogućeg naknadnog oduzimanja te imovinske koristi, Specijalno državno tužilaštvo je podnijelo Višem sudu u Podgorici predloge za određivanje privremene mjere obezbjeđenja zabrane raspolaganja, korišćenja nepokretnosti i privremeno oduzimanje pokretne imovine (zapljenu) u 6 predmeta”, navodi se u godišnjem izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva.

Blokirana imovina

Ovi predlozi su usvojeni od suda, a odnose se na stambene prostore, hotele, poslovne prostore, dvorište, podrum, garaže, zemljište 121.434 m2 , hartije od vrijednosti odnosno 138.719.016 akcija. Privremeno je blokirano 3.536.492 eura na računima firmi, dok je blokirano 198.000 eura na računima više osoba.

U postupku pred sudom trajno je oduzet stan Miloša Marovića površine 193 metra kvadratna, čija vrijednost iznosi oko 300.000 eura.

U izvještaju je navedeno da je Specijalno drzavno tužilastvo podiglo optužnice protiv 148 osoba od kojih se 91 tereti za krivična djela organizovanog kriminala, 37 za djela visoke korupcije, devet za pranje novca i 10 osoba za ostala krivična djela, dok je protiv jedne osobe podignut optužni predlog zbog krivičnog djela visoke korupcije (zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 KZ CG).

“Uz neriješena optuženja iz ranijeg perioda protiv 184 izvršioca krivičnih djela (104 za organizovani kriminal, 53 za visoku korupciju, 12 za pranje novca, jedni za krivicno djelo ratni zločin, pet za krivično djelo terorizma i 9 za ostala krivična djela), u izvještajnom periodu je kod suda bilo u radu optuženja protiv ukupno 332 osoba”, navodi se u izvještaju.

Pojašnjavaju da je u odnosu na 2018. godinu kada je bilo 250 optuženja, zabilježen rast optuženja od 32,80 odsto.

“U postupku kontrole i potvrđivanja optužnice, sud je donio rješenja kojim se optužnice protiv 110 učinilaca krivičnih djela potvrđuju, dok je protiv 37 osoba vratio na dopunu istrage ili otklanjanje nedostataka, koje su specijalni tužioci nakon sprovedenog postupka dostavili sudu na dalji postupak”, navodi se u izještaju ovog tužilaštva.

 

PESKOV SAOPŠTIO

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije ponudio bjeloruskom kolegi Aleksandru Lukašenku da formiraju “super državu” sastavljenu od Rusije i Bjelorusije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

 

On je time negirao pisanje pojedinih medija da je Putin to ponudio Lukašenku.

“Ne, to nije tačno”, rekao je Peskov agenciji TASS.

Kako se navodi, Lukašenko je ranije glasine o ujedinjavanju dvije države nazvao beznačajnim pričama, navodeći da nikada nije postojala ideja da se to učini, dok je Putin rekao da takvi planovi nijesu postojali ni u prošlosti, niti će ih biti u budućnosti.

RAONIĆ ZA PORTAL

Vlada, pola godine pred izbore, ne smije sebi da priušti da pokaže slabost dok MCP želi da trajno kapitalizuje masovnost protesta, u toj situaciji rješenje je Ustavni sud, smatra predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić. Raonić za Portal RTCG kaže da se kompromis može naći samo u ljudima od dokazanog integriteta i profesionalnosti, kojih kako ističe, ipak, ima mnogo, iako se kreira dugačija slika.

Raonić kaže i da su reakcije, političara i javnosti u Srbiji na situaciju koja je nastala u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, očekivane te da predstavljaju nastavak trodecenijskog modela bavljenja politikom na prostorima bivše Jugoslavije.  

Nažalost, taj model je i dalje dominantan jer, kako kaže, građani ne uviđaju njegovu pogubnost. 

Smatra da je političarima najlakše da mobilišu glasače na etničkom principu, na strahu i ugroženosti od drugog, a da pri tome vjerovatno i nijesu pogledali rješenja iz Zakona ili uporednu praksu.

“Osim političara, naravno istu matricu ponašanja su preuzeli pojedini mediji pod kontrolom političkih struktura koje vode tu kampanju, što je dodatano pogoršalo odnose dvije države,” kaže Raonić.

Iako smatra da je poziv na dijalog odgovoran potez Vlade, kaže da je mogao doći i ranije, ali da je svakako bolje da je do njega došlo, nego da se društvo iscrpljuje u ovako, kako kaže, tragično podijeljenim pozicijama.

“Brine što su mnogi iskoristili poziv za poruke koje mogu slati svakodnevno, kako bi onda mogli reći ono: “Kako mu ga rekoh!”. Vlada svojim radom daje prostora za kritiku, ali ako treba da se sjedne za sto i dogovore stvari od zajedničkog intersa, onda to nije trenutak. Pred nama je izborna kampanja, pa će u pola godine biti sasvim dovoljno prilike za te stvari”, smatra Raonić.

Raonić kaže da za neka pitanja jeste kasno, jer za njih osim usvajanja Zakona treba i vremena za implementaciju rješenja, odluke, izbore…

“No, ipak je veliki broj tema za koje se može naći brzo rješenje, ukoliko bi se u dijalog ušlo iskreno i bez uslovljavanja. Brine što zbog višegodišnjeg stavljanja pod tepih, sada tema nije samo izborno zakonodavstvo, već i situacija u sudstvu, tužilaštvu, Ustavnom sudu, statusu vjerskih zajednica…”

Na pitanje šta je zajednički imenitelj za postizanje političkog kompromisa u ovom trenutku, Raonić kaže da je najvažnije pitanje Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Objašnjava da su pozicije takve da Vlada ne smije pola godine pred izbore sebi da priušti da pokaže slabost, dok MCP želi da trajno kapitalizuje masovnost protesta.

“U toj situaciji rješenje je na trećoj strani, a to je Ustavni sud, koji će kao nebrojeno puta do sada uraditi ono što se od njih očekuje. Stavljanjem te teme ad acta, ostaju da se riješe pitanja blokade institucija i tu se kompromis može naći samo u ljudima od dokazanog integriteta i profesionalnosti. A njih, ipak, ima mnogo, iako se kreira slika da nema, ali su samo zbog ukupne situacije odlučili da sačuvaju svoj dignitet i bili su van javnih dešavanja”, navodi Raonić.

Bojkot nemoguć jer nije moguće jedinstvo opozicije

Čujemo uslovljavanje opozicije, i zahtjev da se povuče Zakon, koliko je bojkot moguć scenario i šta ukoliko da toga dođe?

“Bojkot je nemoguć, jer je nemoguće jedinstvo opozicije, a i postoji mnogo načina koje vlast ima da delegitimiše ideju bojkota, poput onoga što gledamo u Srbiji, jer je veliki broj malih, retorički opozicionih subjekata, koji su spremni na simuliranje izbornog procesa. Vidjeli smo recimo samo koliko je maski “nezavisnih” intelektualaca palo kada se pojavila potreba od strane sistema za podršku Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Zato opozicija treba da iskoristi momenat i izbori se za maksimum fer izbora i na talasu vjerskog i socijalnog nezadovoljstva i loših kadrovskih rješenja vlasti, pokuša da ostvari cilj”.

Raonić smatra da je bez učešća međunarodne zajednice veoma teško očekivati uspješan proces.

“Tu prvenstveno mislim na SAD, Veliku Britaniju, ali i neke moćne članice EU. Sama Delegacija EU u Crnoj Gori, je kroz prethodne pokušaje pokazala da je nedorasla izazovu koji je prihvatila i nažalost, njen mandat će ostati obilježen neuspjesima, jer nijesu ostvarili niti jedan opipljiv rezultat u mandatu koji se završava na ljeto”, naveo je on. 

Zato ovog puta, smatra Raonić, međunarodna zajednica treba mnogo bolje da mapira situaciju i uđe u proces odlučnije i sa jasnijim ciljem.

Milica Mandić

ZVANIČNI PODACI

Na listama čekanja u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) trenutno je 187 pacijenta, što je 14 više nego u januaru.

 

Prema podacima koji su dostupni na zvaničnom sajtu KCCG, najviše je pacijenata na čekanju na Klinici za bolesti srca, gdje na procedure u Centru za kardiohirurgiju čeka 26 pacijenata, isto kao u januaru, a u Centru za kardiologiju 121 pacijenata, 14 više nego prethodnog mjeseca.

U Centru za kardiologiju najviše pacijenata čeka na EF i RF ablacije u Centru za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca 65, što j e za šest više nego u januaru, pišu Dnevne novine.

Na 3D ablacije čeka 14 pacijenata, šest više nego prošlog mjeseca, na CRT-D čeka četiri pacijenta, dva više nego u decembru 2019. godine, a na CRT deset pacijenata, isto kao prošlog mjeseca.

Na implantacije ICD čeka 15 pacijenata, što je za šest više nego u januaru, dok na ugradnju pej smejkera čeka 13 pacijenata, šest manje nego prethodnog mjeseca.

Na Klinici za očne bolesti i Klinici za onkologiju i radioterapiju nema lista čekanja, dok na procedure na Klinici za ortopediju trenutno čekaju 40 pacijenata, 36 više nego u januaru.

  • Dragaš: EPCG kroz snažan investicioni ciklus predvodi energetsku tranziciju Crne Gore
    on 24/06/2026 at 13:48

    Elektroprivreda (EPCG) realizuje najdinamičniji investicioni ciklus u svojoj istoriji, usmjeren na razvoj obnovljivih izvora energije, modernizaciju elektroenergetskog sistema i jačanje energetske sigurnosti zemlje, saopštio je izvršni direktor te kompanije, Zdravko Dragaš.

  • U petak početak pripremnih radova na dionici auto-puta Mateševo–Andrijevica
    on 24/06/2026 at 13:36

    Ceremonija povodom početka pripremnih radova na izgradnji druge dionice auto-puta Bar–Boljare, od Mateševa do Andrijevice, biće održana u petak u Mateševu, sa početkom u 18 sati.

  • Keković: Vlada planira da poveća zarade pred izbore
    on 24/06/2026 at 12:35

    Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće sjutra protest ispred zgrade Vlade, u cilju radikalizacije borbe za preko 100 hiljada radnika koji su ostali bez osnovnih prava koja je garantovao Opšti kolektivni ugovor (OKU), saopštili su predstavnici te sindikalne organizacije.

  • Crnogorske organizacije dio sedam LIFE projekata vrijednih gotovo milion eura
    on 24/06/2026 at 11:43

    Kroz LIFE program Evropske unije za životnu sredinu i klimatske akcije obezbijeđeno je gotovo milion eura za sedam projekata u kojima učestvuju crnogorske organizacije. Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saopštilo je da rezultati potvrđuju sve veće kapacitete domaćih institucija i organizacija za učešće u konkurentnim evropskim programima.

  • Miholjska prevlaka dobila sportski teren i dječije igralište
    on 24/06/2026 at 08:50

    Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore završilo je radove na izgradnji sportskog terena i dječijeg igrališta na Miholjskoj prevlaci (Ostrvu cvijeća), vrijedne oko 80.000 eura, čime su građani Tivta dobili nove sadržaje za rekreaciju, igru i druženje.

  • Udruženje prevoznika: Problemi u carini ugrožavaju poslovanje, moguća obustava rada
    on 24/06/2026 at 08:28

    Udruženje prevoznika Crne Gore upozorilo je da dugotrajni problemi u radu Uprave carina, uključujući kvarove informacionih sistema, spore procedure i nedostatak službenika, ozbiljno ugrožavaju poslovanje domaćih prevoznika. Posebno ukazuju na zastoje na graničnom prelazu Debeli Brijeg i traže hitne mjere, uz najavu mogućnosti obustave rada ukoliko ne dođe do rješavanja problema.

  • MMF završio misiju u Crnoj Gori: Preporuke za jačanje fiskalne stabilnosti i budžetskog okvira
    on 24/06/2026 at 08:08

    Ministar finansija Novica Vuković sa saradnicima održao je završni sastanak sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), čime je okončana jednonedjeljna ekspertska misija posvećena analizi fiskalnih pravila i pripremi preporuka za dalje jačanje fiskalnog okvira Crne Gore.

  • Pregovori sa Spajićem oko novog OKU-a nijesu održani
    on 24/06/2026 at 07:35

    Vanredna sjednica Socijalnog savjeta, koja je trebalo da se održi u ponedjeljak, odložena je zbog službenog odsustva ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić i članova Vlade, saopštio je predsjednik Socijalnog savjeta, Željko Burić.

  • Slobodan petak jednom mjesečno: Dobitak ili gubitak?
    on 24/06/2026 at 05:30

    Predlog dopuna Zakona o radu, koje podrazumijevaju da posljednji petak u mjesecu bude neradan, imao bi benefite i za zaposlene i za poslodavce, poručuje ispred predlagača poslanik Demokratske Crne Gore Duško Stjepović. I dok se sindikati i poslodavci ne oglašavaju, ekonomski analitičar Davor Dokić za RTCG kaže da bi takvo rješenje bilo udar, naročito na privatni sektor.

  • Striković: Ako primirje potraje 60 dana, gorivo bi moglo dodatno da pojeftini
    on 23/06/2026 at 19:09

    Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Draško Striković kaže da se može očekivati postepeno snižavanje cijena goriva do nivoa koji je prethodio ratu SAD-a, Izraela i Irana, ukoliko primirje potraje najmanje dva mjeseca.