POMOGLA ŠVAJCARSKA FIRMA

Njemačka obavještajna služba (BND) i američka CIA su decenijama špijunirale više stotina zemalja, a među njima je i Austrija, prenose austrijski mediji.

Uz pomoć švajcarske firme za tehnologiju šifrovanja uspjeli su da državama prodaju manipulisanu tehnologiju i tako prisluškuju navodno sigurnu komunikaciju.

Njemačka televizija ZDF uz pomoć američkih i švajcarskih medija imala je uvud u do sada neobjavljene dokumente koji obuhvataju operacije BND i CIA u periodu od 1970. do 1993. godine.

“Diplomatska i vojna komunikacija brojnih zemalja Trećeg svijeta, ali i evropskih država mogla je biti praćena”, navodi se u toj dokumentaciji, i operacija “Rubikon” se u njoj ocjenjuje kao jedan od najuspješnijih obavještajnih poduhvata u poslijeratnom periodu.

BND i CIA su od 1970. godine bili vlasnici švajcarske firme “Kripto AG”, koja proizvodi tehniku za navodno bezbjednu komunikaciju, a klijenti nijesu znali da su dvije obavještajne službe manipulisale proizvod koji je prodavala ova kompanija.

Najveći korisnik manipulisane tehnologije za šifrovanje komunikacije bila je Saudijska Arabija, ali i Iran.

Decenijama su BND I CIA mogli da “prisluškuju” komunikaciju iranskog rukovodstva, tako i za vrijeme talačke krize u američkoj ambasadi u Teheranu 1979. godine.

Dokumenti pokazuju da su BND i CIA veoma rano bili informisani o svrgavanju nekadašnjeg predsjednika Čilea Salvadora Alijendea, kao i o kršenju ljudskih prava vojne vlasti u Argentini.

Prosleđivanje komunikacije argentinske mornarice su 1982. pomogle Velikoj Britaniji u brzoj pobjedi u ratu oko Foklandskih ostrva.

BND nije želio da se izjasni na upit ZDF o novim saznanjima, a raniji ministar nadležan za obavještajnu službu Bernd Šmidbauer potvrdio je ovu obavještajnu operaciju.

“Operacija Rubikon je sigurno doprinijela da svijet bude bezbjedniji”, kazao je on.

PALA ULAGANJA

Britanska ekonomija stagnirala je u posljednja tri mjeseca prošle godine u očekivanju raspleta političkih nesuglasica u vezi sa Bregzitom.

Službeni podaci pokazali su da su aktivnosti u četvrtom tromjesečju stagnirale u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su porasle 0,5 odsto.

Na godišnjem nivou britanski bruto domaći proizvod (BDP) u posljednja tri mjeseca prošle godine porastao je 1,1 odsto, prenosi HRportfolio.

Potrošnja domaćinstava, glavni pokretač ekonomskih aktivnosti u većem dijelu postreferendumskog perioda, rasla je najsporije u četiri godine i povećala se za slabih 0,1 odsto.

Poslovna ulaganja pala su jedan odsto, najsnažnije od kraja 2016. godine.

Industrijska proizvodnja smanjila se na godišnjem nivou 2,5 odsto, što je njen najveći pad od trećeg tromjesečja 2013. godine.

Podatak odražava obustavu rada u fabrikama automobila u novembru, kada se Britanija suočila sa mogućnošću Brexita bez sporazuma.

U cijeloj prošloj godini britanska ekonomija ipak je blago ubrzala, na 1,4 odsto.

U 2018. godini porasla je 1,3 odsto.

OPŠTINA ROŽAJE

Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspisala je konkurs za dodjelu sredstava iz budžeta Opštine Rožaje opredijeljenih za podršku preduzetnicama.

Konkurs je namijenjen preduzetnicama i preduzećima u kojima su žene nosioci biznisa, sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Opštine Rožaje, koji na njega treba da se prijave do 27. marta.

Sredstva predviđena budžetom rožajske Opštine za ovu godinu raspodjeljuju se za bisnis planove koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima lokalne samouprave.

„Njima se na naročito podstiče ekonomski razvoj opštine, poljoprivrede i ruralnog područja i organske poljoprivredne proizvodnje, stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, kao i lova i ribolova, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti, razvoj fizičke kulture i sporta i doprinosi očuvanju životne sredine i održivog razvoja“, navodi se u pozivu.

Za te podsticaje u ovoj godini je predviđeno ukupno desest hiljada eura.

Maksimalna visina podrške u okviru jednog biznis plana ne može iznositi više od 20 odsto ukupnog iznosa predviđenog budžetom za podršku ženskom preduzetništvu. Preduzeće ili preduzetnica, kako je objašnjeno, može konkurisati za ukupan iznos ili dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz biznis plana.

Preduzetnice koje žele da počnu sopstveni biznis treba da, između ostalog, prilože prijavu za dodjelu bespovratnih sredstva, izrađen biznis plan, ovjerenu kopiju lične karte ili pasoša, original ili ovjerenu kopiju potvrde o neosuđivanosti za krivična djela protiv privrede i imovine.

Preduzetnice koje planiraju razvoj poslovanja pored navedenog treba da dostave i rješenje o upisu krajnjeg korisnika u sudski registar i o registraciji za porez na dodatu vrijednost (PDV), potvrdu Poreske uprave o urednom izmirivanju poreza i doprinosa, komplet obrazaca za godišnje račune za prethodnu godinu i odgovarajući obrazac za poslednji mjesec uplate poreza i doprinosa za zaposlene.

Iz Komisije su objasnili da se neće podržati biznis planovi koji podrazumijevaju aktivnosti u nadležnosti Vlade, kojima se traži novac za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći i koji se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena i časopisa, ukoliko njihova objava nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti.

Neće se podržati ni biznis planovi koji se odnose na nezakonite i aktivnost štetne po okolinu i ljudsko zdravlje, kao i nemoralne i nelegalne aktivnosti.

PKCG

Strategija za cjeloživotno učenje od ove do 2024. godine daje najznačajnije uporište u razvoju preduzetničke misli u Crnoj Gori, pri čemu je potrebno motivisati pojedince da budu preduzetniji, ocijenjeno je na okruglom stolu u Privrednoj komori (PKCG).

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima, Radosav Babić, kazao je da strategija ne tangira samo formalno, već i neformalno obrazovanje.

“Smatram da ova strategija daje najznačajnije uporište kada je u pitanju razvoj preduzetničke misli u Crnoj Gori. Praktično od najmlađeg uzrasta pokušava da preduzetništvo, kao nastavni i međunastavni predmet uvede u školstvo i utiče na pozitivnu promjenu i mladih i drugih generacija kada je u pitanju preduzetništvo”, rekao je Babić.

On je na okruglom stolu u okviru javne rasprave o nacrtu teksta Strategije za cjeloživotno učenje za period od ove do 2024. godine, naveo da se pri njegovoj izradi vodilo računa o usklađenosti sa ključnim nacionalnim, EU strateškim dokumentima i preporukama koje u sebi prepoznaju politiku razvoja malih i srednjih preduzeća, održivog inkluzivnog razvoja, obrazovanja, zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa.

“Definisana su tri strateška cilja strategije, koji se odnose na unapređenje razvoja preduzetničke kompetencije na svim nivoima formalnog obrazovanja, unapređenje realizacije preduzetničkog učenja u okviru neformalnog obrazovanja, kao i povećanje efikasnosti funkcionisanja sistema preduzetničkog učenja”, naveo je Babić.

Poseban fokus u samom dokumentu je stavljen na jačanju uloge i značaju Nacionalnog partnerstva za preduzetničko učenje, odnosno na njegovoj institucionalizaciji i nastojanjima u sagledavanju mogućnosti za njegovo prerastanje u Savjet za preduzetničko učenje.

“Ukupan finansijski okvir predložen je na nivou od 908,95 hiljada EUR, odnosno 423 hiljade za ovu godinu, a 485 hiljada za 2021. godinu”, precizirao je Babić.

Radnu grupu koja je izradila nacrt dokumenta činilo je više od 30 predstavnika državnih institucija, biznis asocijacija, akademske zajednice, nevladinog sektora i međunarodnih institucija u Crnoj Gori, a poziv za učešće u radu bio je otvoren za sve zainteresovane subjekte.

Javna rasprava traje do subote.

Babić je podsjetio da je broj preduzeća u prošloj godini povećan deset odsto u odnosu na 2018, a u odnosu na 2011. za preko 50 odsto.

“Prošle godine smo podržali preko 300 preduzeća sa dosta skromnim budžetom od 1,6 miliona EUR”, dodao je Babić.

Direktor sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore, Mladen Perazić, smatra da Crna Gora ima jasno usmjerenje ka sveobuhvatnoj primjeni preduzetničkog učenja u obrazovnom sistemu.

“To usmjerenje se odnosi na motivisanje pojedinaca da budu preduzetniji, inovativniji i prilagodljiviji savremenom poslovnom okruženju, razvijajući preduzetničke osobine koje su neophodne za produktivno radno mjesto”, rekao je Perazić.

Strategijom se, kako je naveo, nastoje identifikovati načini kako upravljati i razvijati obrazovne institucije, kako osavremeniti nastavničku profesiju i proces učenja, promovišući preduzetništvo unutar svake komponente sistema učenja gdje je to objektivno moguće.

“Preduzetničke vještine treba da se uče, praktikuju i koriste svaki dan, u svakom segmentu obrazovnog procesa, stvarajući jednake šanse kako bi svaka mlada osoba mogla da postigne svoje najbolje”, smatra Perazić.

On je ocijenio da preduzetništvo mora da se razvija od vrtića.

“Preduzetništvo nije samo to što će neko pokrenuti biznis, već kako se mi ponašamo. Samo onaj ko razmišlja na pravi način će pokrenuti sopstveni biznis, što nije u tradiciji naše poslovne kulture”, rekao je Perazić.

Eksterni konsultant na izradi strategije, Igor Brkanović, kazao je da ta tema nije nova za Crnu Goru, koja je 2008. godine kao lider u regionu krenula da mijenja paradigmu kada je u pitanju razvoj ekenomije koji je zasnovan na novom znanju i viđenju preduzetničkog obrazovanja u sve strukture.

Tu se, kako je kazao, govori o formalnom i neformalnom obrazovanju.

Brkanović je naveo da preduzetništvo kao predmet koji je uveden u osnovno i srednje obrazovanje već daje određene kvalitetne rezultate, gdje je Crna Gora napravila ogroman iskorak.

“Što se tiče visokog obrazovanja, tu je više nego očigledno da je neophodno okrenuti se onim fakultetima neekonomske struke koji treba da podstiču razvoj preduzetničkog učenja”, smatra Brkanović.

Kada je riječ o neformalnom obrazovanju, postojale su ad hoc inicijative, a ne sistemski pristup u trening analizi kako zaposlenih tako i menadžera u malim i srednjim preduzećima.

Brkanović je kazao da ljudi koji rade u ovom poslu imaju fantastičnu komunikaciju, i sve što Crna Gora radi je zasnovano više na kvalitetima i entuzijazmu pojedinaca nego što je to rezultat sistemskog pristupa.

“Formiranjem nacionalnog partnerstva koje treba da se desi kao posljedica unapređenja pravnog okvira i njegova institucionalizacija korak su ka tome da više ništa ne bude zasnovano na ad hoc inicijativi i entuzijazmu pojedinaca, nego da implementacija tog akcionog plana bude rezultat aktivnosti i upravljanja tog nacionalnog partnerstva”, objasnio je Brkanović.

On je naveo da bi rezultat trebalo da bude završetak procesa u izgradnji preduzetničke generacije na nivou individua, a na nivou preduzeća kreiranje razvoja konkurentne i održive ekonomije zasnovane na znanju.

Ljiljana Garić iz Centra za stručno obrazovanje kazala je da se u tom dokumentu ne pominje Strategija obrazovanja odraslih za period od 2015. do 2025. godine, što je dobar i značajan dokument koji se ne može zapostaviti.

“Pošto se radi o cjeloživotnom učenju i fokus je na formalnom obrazovanju, ne smijemo zanemariti jedan veći dio života koji obuhvata neformalno obrazovanje”, rekla je Garić.

Prema njenim riječima, trenutno postoji samo jedan program za sticanje znanja i vještina osnovi preduzetničkog učenja i bilo bi lijepo da sve to počiva na programima za značajne vještine.

SNP CG

U Crnoj Gori se moraju preduzeti konkretne aktivnosti kako bi se zaustavila bijela kuga koja sve više prijeti cijeloj državi, smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP).

 Iz te partije su naveli da najnoviji podaci Zavoda za statistiku MONSTAT pokazuju da se prirodni priraštaj u Crnoj Gori od 2016. godine smanjio skoro duplo.

„Statistika ukazuje na zabrinjavajući trend o kome se mora povesti računa: broj opština u kojima je evidentiran negativan prirodni priraštaj u prošloj godini porastao je na 16“, kazali su iz SNP-a.

U tim tendencijama, kako su naveli, prednjače opštine u sjevernom regionu, ali njihovu sudbinu sve više dijele i pojedini gradovi u južnoj i centralnoj regiji – Nikšić, Cetinje, Herceg Novi, Ulcinj.

„Očekivano, i dalje je situacija najgora u Pljevljima, gdje je razlika između umrlih i novorođenih bila 213“, kaže se u saopštenju SNP-a.

Prema njihovim riječima, u čak 14 opština broj stanovnika se smanjio, a statistika pokazuje da najviše građana odlazi iz Bijelog Polja, Nikšića i Pljevalja.

„Iako se predsjednik Vlade svojevremeno hvalio da je njegova administracija uložila milijardu EUR u sjever, i da je taj region „jedno veliko gradilište“, čini se da te napore i ulaganja stanovnici sjevernih opština ne vide i ne osjećaju nikakav boljitak, zbog čega se i odlučuju za napuštanje svojih rodnih mjesta“, kazali su iz SNP-a.

Kako su naveli, loša ekonomska situacija, nedostatak radnih mjesta, propale fabrike koje su nekada zapošljavale hiljade radnika, korupcija i partijsko zapošljavanje, kratak su opis stanja u kojem se nalaze gradovi na sjeveru.

„Umjesto bacanja prašine u oči javnosti, moraju se preduzeti konkretni koraci kako bi se zaustavila bijela kuga koja sve više prijeti cijeloj zemlji“, naglasili su iz SNP-a.

U toj partiji smatraju da su otvaranje novih radnih mjesta, stimulisanje mladih parova na ulazak u brak putem obezbjeđivanja beskamatnih stambenih kredita, dodjela novčane pomoći za veći broj djece, vraćanje dječijeg dodatka i slično, ključne mjere koje treba preduzeti.

„Naravno, za preduzimanje ovakvih poteza potrebna je odgovorna vlast kojoj će prioritet biti dobro građana, a ne bogaćenje vladajuće elite i sa njom povezanih pojedinaca“, zaključuje se u saopštenju SNP-a.