ODGOVOR MINISTARSTVU

Pljevaljski odbor za odbranu svetinja reagovao je na saopštenje Ministarstva kulture, iz kojeg su ranije danas saopštili kako optužba tog odbora nije utemeljena.

 

Reagovali su i na ocjene Ministarstva da je riječ o neformalnoj grupi, koja je, kako podsjećaju, dio “neformalne grupe od nekoliko stotina hiljada građana Crne Gore, koji u mirnim litijama širom države brane svoje svetinje od dušebrižnika, tipa (Aleksandra) Bogdanovića”.

“Dakle, ako smo mi ‘Odbor’, onda je i on ‘ministar'”, kazali su iz odbora.

Navode da su “‘probijanje glave sveca i skrnavljenje štukature’, kako stručno, a zapravo jezivo neuko tvrdi ‘ministar’, obavili njegovi ideološki prethodnici još 1946. godine, u pokušaju da namontiraju peć i ugriju se na partijskim sastancima koje su u hramu Božjem držali”, navodi se u saopštenju.

Da je tako, kako kažu, “svjedoči dokument koji smo u reagovanju predočili – dio izvještaja Svetog Sinoda Srpske Pravoslavne Crkve, nakon divljanja komunista na praznik Svete Trojice, juna mjeseca 1948. godine: Na dan duhova ove godine osam do deset omladinaca, pod rukovodstvom odraslih ljudi, a pod pokroviteljstvom organa vlasti, ušli su u hram u Manastir Sv. Trojice kod Pljevalja, Eparhija budimljanska–polimska. Ušli su pod kapama i cigaretama u zubima i igrali kolo pred samim oltarom”.

“Tom prilikom psovali su i hulili na Boga i Svetinje a onda počeli rušiti po crkvi, razbijati kandila, obarati svijećnjake, preturati pjevnice sa knjigama i dok je narod protestovao sa suzama ali im nije smio ništa jer su bili naoružani revolverima. Najposlije su polupali sve prozore na crkvi onda vršili nuždu uza samu crkvu, a potom izmetom izmazali ikonu Svete Trojice”, zaključuje se u reagovanju.

OI U TOKIJU

Košarkaš Los Anđeles Lejkersa Lebron Džejms jedan je od 44 kandidata za reprezentaciju SAD koja će ovog ljeta igrati na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Džejms je u tri navrata igrao na Igrama, 2004. 2008. i 2012. i osvojio dva olimpijska zlata, u Pekingu i u Londonu.

Od 44 kandidata, 19 igrača je osvojilo ukupno 31 zlatnu medalju na Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima, uključujući i devetoricu koji su osvojili zlato na prošlim Igrama u Rio de Žaneiru.

Džejms je odigrao 68 utakmica za reprezentaciju SAD, Igre u Riju propustio je iz brojnih razloga, ali je u više navrata rekao da razmišlja o još jednim Olimpijskim igrama.

Jedan od razloga što je odlučio da se vrati u tim je to što će moći da radi sa trenerom Gregom Popovićem.

“Moje ime je u šeširu. Nadam se da ću igrati dug plej-of NBA lige, a onda ću vidjeti kako ću se osjećati i šta će reći moja porodica. Ima mnogo faktora”, rekao je Džejms.

U prvoj polovini juna biće objavljena imena 12 igrača za olimpijski tim, a pripreme počinju dvije nedjelje od završetka finala NBA lige. Olimpijske igre počinju 24. jula u Tokiju.

“Želim da igram. Gledajući moju karijeru i sve ono što želim da postinem prije njenog kraja, osvajanje olimpijskog zlata jedan je od ciljeva. Srećan sam što sam među kandidatima, nadam se da ću biti dio tima”, rekao je košarkaš Portlanda Demjan Lilard.

Trener Greg Popović rekao je da se raduje što će biti trener reprezentacije.

“Uzbuđen sam zbog potencijala i mogućnosti koje ovaj tim ima”, dodao je on.

OI U TOKIJU

Košarkaš Los Anđeles Lejkersa Lebron Džejms jedan je od 44 kandidata za reprezentaciju SAD koja će ovog ljeta igrati na Olimpijskim igrama u Tokiju.

Džejms je u tri navrata igrao na Igrama, 2004. 2008. i 2012. i osvojio dva olimpijska zlata, u Pekingu i u Londonu.

Od 44 kandidata, 19 igrača je osvojilo ukupno 31 zlatnu medalju na Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima, uključujući i devetoricu koji su osvojili zlato na prošlim Igrama u Rio de Žaneiru.

Džejms je odigrao 68 utakmica za reprezentaciju SAD, Igre u Riju propustio je iz brojnih razloga, ali je u više navrata rekao da razmišlja o još jednim Olimpijskim igrama.

Jedan od razloga što je odlučio da se vrati u tim je to što će moći da radi sa trenerom Gregom Popovićem.

“Moje ime je u šeširu. Nadam se da ću igrati dug plej-of NBA lige, a onda ću vidjeti kako ću se osjećati i šta će reći moja porodica. Ima mnogo faktora”, rekao je Džejms.

U prvoj polovini juna biće objavljena imena 12 igrača za olimpijski tim, a pripreme počinju dvije nedjelje od završetka finala NBA lige. Olimpijske igre počinju 24. jula u Tokiju.

“Želim da igram. Gledajući moju karijeru i sve ono što želim da postinem prije njenog kraja, osvajanje olimpijskog zlata jedan je od ciljeva. Srećan sam što sam među kandidatima, nadam se da ću biti dio tima”, rekao je košarkaš Portlanda Demjan Lilard.

Trener Greg Popović rekao je da se raduje što će biti trener reprezentacije.

“Uzbuđen sam zbog potencijala i mogućnosti koje ovaj tim ima”, dodao je on.

OEBS-OV IZVJEŠTAJ POKAZAO

Uspostavljanje centra za obuku novinara i istraživanje u Crnoj Gori koristilo bi i studentima i iskusnim novinarima, zaključeno je na prezentaciji koju je danas u Podgorici organizovala Misija OEBS-a u Crnoj Gori.

Predstavnicima 12 ambasada i Ministarstva vanjskih poslova predstavljen je sveobuhvatan izvještaj sa procjenama pod nazivom “Modeli medijskih obuka za praktično orijentisano novinarstvo u Crnoj Gori”.

Kako se navodi u saopštenju OEBS-a, Izvještaj, koji je Misija naručila 2019. godine, a sprovele su ga dvije nezavisne ekspertkinje, identifikuje nedostatke u trenutnom obrazovnom sistemu za novinare, kao i potrebe za obukom medijskih kuća u državi.

Zaključeno je da će za uspostavljanje bilo koje vrste centra za obuku biti potrebna podrška i uključenost više zainteresovanih strana, što podrazumijeva univerzitete, medije, nevladine organizacije, međunarodnu zajednicu i druga relevantna tijela.

Jedna od ekspertkinja koja je pripremila izvještaj Isabela Kurkovski, istakla je potrebu za novom institucijom koja bi mogla da izgradi povjerenje svih zainteresovanih strana.

“Otvoreni i inkluzivni dijalog je ključan za pronalaženje rješenja za probleme identifikovane u izvještaju o procjeni potreba. Izvještaj je zasnovan na nizu sastanaka i razgovora sa novinarima, menadžerima u medijima, predstavnicima NVO-a, studentima, diplomatama i vladinim institucijama o tome kako ojačati ustaljeni pristup obuci novinara koji će biti koherentan i održiv”, kazala je Kurkovski.

Prema njenim riječima, u oktobru i novembru 2019. godine obavljeno je 45 intervjua s relevantnim stručnjacima, sa preko 200 odgovora na upitnike.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davie, naglasila je da će na osnovu nalaza ovog izvještaja Misija podržavati samo onaj centar za obuku koji neće biti kreiran jednostrano, već uz široko uključivanje više zainteresovanih strana, uključujući univerzitet, medije, NVO, međunarodnu zajednicu itd.

“Stvaranje bilo kog centra za obuku koji nije rezultat otvorenog i inkluzivnog dijaloga, odnosno uključivanja više zainteresovanih strana u diskusije i planiranje tokom dužeg perioda, neće pružiti rješenje problema identifikovanih u izvještaju o procjeni potreba”, kazala je Davie.

Kako je istaknuto u saopštenju OEBS-a, tokom 2020. godine, Misija planira da sarađuje sa Univerzitetom Crne Gore, kao centralnom institucijom za obuku novinara u zemlji, kao i sa ostalim akterima, i to po pitanju: prikupljanja više informacija o medijskim centrima za obuku u inostranstvu, planiranja i razvijanja nastavnog plana i programa za studije novinarstva.

OEBS-OV IZVJEŠTAJ POKAZAO

Uspostavljanje centra za obuku novinara i istraživanje u Crnoj Gori koristilo bi i studentima i iskusnim novinarima, zaključeno je na prezentaciji koju je danas u Podgorici organizovala Misija OEBS-a u Crnoj Gori.

Predstavnicima 12 ambasada i Ministarstva vanjskih poslova predstavljen je sveobuhvatan izvještaj sa procjenama pod nazivom “Modeli medijskih obuka za praktično orijentisano novinarstvo u Crnoj Gori”.

Kako se navodi u saopštenju OEBS-a, Izvještaj, koji je Misija naručila 2019. godine, a sprovele su ga dvije nezavisne ekspertkinje, identifikuje nedostatke u trenutnom obrazovnom sistemu za novinare, kao i potrebe za obukom medijskih kuća u državi.

Zaključeno je da će za uspostavljanje bilo koje vrste centra za obuku biti potrebna podrška i uključenost više zainteresovanih strana, što podrazumijeva univerzitete, medije, nevladine organizacije, međunarodnu zajednicu i druga relevantna tijela.

Jedna od ekspertkinja koja je pripremila izvještaj Isabela Kurkovski, istakla je potrebu za novom institucijom koja bi mogla da izgradi povjerenje svih zainteresovanih strana.

“Otvoreni i inkluzivni dijalog je ključan za pronalaženje rješenja za probleme identifikovane u izvještaju o procjeni potreba. Izvještaj je zasnovan na nizu sastanaka i razgovora sa novinarima, menadžerima u medijima, predstavnicima NVO-a, studentima, diplomatama i vladinim institucijama o tome kako ojačati ustaljeni pristup obuci novinara koji će biti koherentan i održiv”, kazala je Kurkovski.

Prema njenim riječima, u oktobru i novembru 2019. godine obavljeno je 45 intervjua s relevantnim stručnjacima, sa preko 200 odgovora na upitnike.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davie, naglasila je da će na osnovu nalaza ovog izvještaja Misija podržavati samo onaj centar za obuku koji neće biti kreiran jednostrano, već uz široko uključivanje više zainteresovanih strana, uključujući univerzitet, medije, NVO, međunarodnu zajednicu itd.

“Stvaranje bilo kog centra za obuku koji nije rezultat otvorenog i inkluzivnog dijaloga, odnosno uključivanja više zainteresovanih strana u diskusije i planiranje tokom dužeg perioda, neće pružiti rješenje problema identifikovanih u izvještaju o procjeni potreba”, kazala je Davie.

Kako je istaknuto u saopštenju OEBS-a, tokom 2020. godine, Misija planira da sarađuje sa Univerzitetom Crne Gore, kao centralnom institucijom za obuku novinara u zemlji, kao i sa ostalim akterima, i to po pitanju: prikupljanja više informacija o medijskim centrima za obuku u inostranstvu, planiranja i razvijanja nastavnog plana i programa za studije novinarstva.

STOLTENBERG UPOZORIO

Hibridne prijetnje postaju sve više opasnost, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, navodeći da su u Crnoj Gori u novemberu prošle godine, na zahtjev crnogorske Vlade, boravili NATO kontra hibridni timovi.

 

Stolteberg je to kazao na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara odbrane zemalja članica NATO-a, koji će sjutra početi u Briselu.

“Na Samitu NATO 2018. složili smo se da formiramo tim za podršku u borbi protiv hibridnih prijetnji i da pomognemo saveznicima da odgovore na hibridne prijetnje, zato što smo vidjeli da one sve više i više postaju realnost za sve više NATO saveznike”, kazao je Stoltenberg.

Upitan da prokomentariše situaciju u Sjevernoj Makedoniji gdje se vodi debata kako uvrstiti član 5 Ugovora u Zakon kao i što za to ne postoji podrška u parlamentu, Stoltenber je odgovorio da taj član moraju da imaju i poštuju sve potpisnice.

“Kad sve članice ratifikuju protokol, i Sjeverna Makedonija će morati da uvrsti član 5 u svoje zakonodavstvo,” kazao je Stoltenberg.

On je rekao da će se na sastanku naredna dva dana razgovarati o tome šta bi NATO mogao više da učini za izgradnju bezbjednosti i stabilnosti na Bliskom Istoku, oko podrške Avganistanu i izazovima koji predstavljaju ruski raketni sistemi.

Stoltenberg je rekao da je Moskva prekršila INF sporazum, koji se odnosi na nuklearne projektile srednjeg dometa.

“Zbog toga što nas ne može braniti sporazum koji poštuje samo jedna strana, dogovorili smo balansiran i koordinisan paket odbrambenih mjera,” kazao je Stoltenberg.

On je naveo da su NATO i njegovi partneri postigli izuzetan napredak u borbi protiv ISIS-a. 

“Milioni ljudi oslobođeni su ugnjetavanja. A ISIS više ne kontroliše nijednu teritoriju. Ali možemo i više”, poručio je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, ministri će razgovarati o budućnosti misije u Iraku. 

“NATO u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Iraka. Zato se blisko konsultujemo sa iračkom vladom dok gledamo u budućnost”, rekao je Stoltnberg.

On je kazao da će ministarski sastanak biti zaključen sastankom sa svim nacijama koje doprinose misiji za obuku u Avganistanu. 

Stolteberg je rekao da će se ministri odbrane sastati sa ukrajinskim kolegom kako bi pregledali reforme zemlje i podršku NATO-a.

STOLTENBERG UPOZORIO

Hibridne prijetnje postaju sve više opasnost, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, navodeći da su u Crnoj Gori u novemberu prošle godine, na zahtjev crnogorske Vlade, boravili NATO kontra hibridni timovi.

 

Stolteberg je to kazao na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara odbrane zemalja članica NATO-a, koji će sjutra početi u Briselu.

“Na Samitu NATO 2018. složili smo se da formiramo tim za podršku u borbi protiv hibridnih prijetnji i da pomognemo saveznicima da odgovore na hibridne prijetnje, zato što smo vidjeli da one sve više i više postaju realnost za sve više NATO saveznike”, kazao je Stoltenberg.

Upitan da prokomentariše situaciju u Sjevernoj Makedoniji gdje se vodi debata kako uvrstiti član 5 Ugovora u Zakon kao i što za to ne postoji podrška u parlamentu, Stoltenber je odgovorio da taj član moraju da imaju i poštuju sve potpisnice.

“Kad sve članice ratifikuju protokol, i Sjeverna Makedonija će morati da uvrsti član 5 u svoje zakonodavstvo,” kazao je Stoltenberg.

On je rekao da će se na sastanku naredna dva dana razgovarati o tome šta bi NATO mogao više da učini za izgradnju bezbjednosti i stabilnosti na Bliskom Istoku, oko podrške Avganistanu i izazovima koji predstavljaju ruski raketni sistemi.

Stoltenberg je rekao da je Moskva prekršila INF sporazum, koji se odnosi na nuklearne projektile srednjeg dometa.

“Zbog toga što nas ne može braniti sporazum koji poštuje samo jedna strana, dogovorili smo balansiran i koordinisan paket odbrambenih mjera,” kazao je Stoltenberg.

On je naveo da su NATO i njegovi partneri postigli izuzetan napredak u borbi protiv ISIS-a. 

“Milioni ljudi oslobođeni su ugnjetavanja. A ISIS više ne kontroliše nijednu teritoriju. Ali možemo i više”, poručio je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, ministri će razgovarati o budućnosti misije u Iraku. 

“NATO u potpunosti poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Iraka. Zato se blisko konsultujemo sa iračkom vladom dok gledamo u budućnost”, rekao je Stoltnberg.

On je kazao da će ministarski sastanak biti zaključen sastankom sa svim nacijama koje doprinose misiji za obuku u Avganistanu. 

Stolteberg je rekao da će se ministri odbrane sastati sa ukrajinskim kolegom kako bi pregledali reforme zemlje i podršku NATO-a.

OZON, WWF ADRIA I ASP TRAŽILI

Građanski pokret URA podržava inicijativu povlačenja Nacrta lokalne studije lokacije “Štitarička rijeka”, koju je javnosti i nadležnima u ovom trenutku uputio NVO “Ozon”, “WWF Adria” i Akcija za socijalnu pravdu, kazao je danas predsjednik odbora te partije u Mojkovcu Ivan Ašanin.

Ekološki pokret “Ozon”, WWF Adria i Akcija za socijalnu pravdu (ASP) smatraju neprihvatljivim izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SPU) za male hidroelektrane (mHE) koji je urađen za potrebe Nacrta lokalne studije lokacije “Štitarička rijeka”, koji je trenutno na javnoj raspravi. Te NVO, zatražile su i povlačenje tog dokumenta zbog, kako su kazali, pravne neutemeljenosti.

Ašanin je napomenuo da je istim povodom on kao predsjednik mojkovačke URE reagovao prije tri godine i tražio povlačenje ovog spornog nacrta i plana da se na štitaričkoj rijeci grade mini hidroelektrane.

“Tražimo od lokalne uprave Mojkovac a i od Ministarstva razvoja i turizma da povuku ovaj nacrt koji je već u fazi javne rasprave jer je on pravno neutemeljen i nema uporište ekonomskog značaja za razvoj Mojkovca i Crne Gore. Apelujem da dignu glas upravo Štitaričani. Ima u Štitarici vrsnih intelektualaca, bivših funkcionera i bilo je mnogo boraca za dobro Štitarice. Selo koje je možda i najorganizovanije bilo što se tiče gradnje sopstvenim akcijama i slogom. Nemoguće da su Štitaričani pognuli glave pred ovom katastrofom za Štitaricu”, poručuje Ašanin.

Kaže da izgradnja dvije male hidroelektrane na Štitaričkoj rijeci koja je planirana ovim nacrtom nema valjano uporište u zakonu jer se temelji na dokumentima koji su istekli i kao takvi više nemaju zakonsku valjanost.

“Zato je nesuvislo da se nadležni u nacrtu pozivaju na prostorno-plansku dokumentaciju koja nema nema pravnu valjanost kao ni na Strategiju razvoja malih hidroelektrana koja je usvojena 2006. godine i koja takođe nema pravno uporište i zastarjeli je dokument. Od gradnje tih mini hidroelektrana selo neće imati nikakve koristi, odnosno “taman koliko sada od asfaltne baze”. Hitno treba preispitati dodjelu koncesije za ove mini hidroelektrane”, naglašava Ašanin.

On ističe da trenutna lokalna i državna vlast ne reaguju, kao da su dužnici poznatim koncesionarima i žmure pred posljedicama, koje će se desiti ako se projekat gradnje mini hidroelektrana ne obustavi.

“Građanima je već savršeno jasno da profite od malih hidroelektrana imaju samo pojedinci ne i društvo i da takve investicije nemaju značaj za ekonomiju kako na lokalnom tako i na državnom nivou. Osim toga izgradnjom takvih postrojenja narušava se prirodno stanište mnogih vrsta i trajno devastira priroda Crne Gore”, pojašnjava Ašanin.

Apeluje i poziva Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Opštinu Mojkovac da povuku sa javne rasprave ovaj Nacrt i tako spriječe njegovo usvajanje kako se ne bi ponavljali scenariji, kako ističe Ašanin, već viđeni širom Crne Gore gdje lokalno stanovništvo brani svoje rijeke i ustavno pravo na ekološku državu Crnu Goru.

“Štitarica ne može biti ista sa rijekom i bez nje i to posebno ljeti i Štitaričani i Mojkovčani, ukoliko se država ogluši od zahtjeva za stopiranje gradnje hidroelektrana, treba da dignu svoj glas protiv vođa devastacije koji su sve upropastili u Mojkovcu”, zaključuje Ašanin na kraju saopštenja.

OZON, WWF ADRIA I ASP TRAŽILI

Građanski pokret URA podržava inicijativu povlačenja Nacrta lokalne studije lokacije “Štitarička rijeka”, koju je javnosti i nadležnima u ovom trenutku uputio NVO “Ozon”, “WWF Adria” i Akcija za socijalnu pravdu, kazao je danas predsjednik odbora te partije u Mojkovcu Ivan Ašanin.

Ekološki pokret “Ozon”, WWF Adria i Akcija za socijalnu pravdu (ASP) smatraju neprihvatljivim izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SPU) za male hidroelektrane (mHE) koji je urađen za potrebe Nacrta lokalne studije lokacije “Štitarička rijeka”, koji je trenutno na javnoj raspravi. Te NVO, zatražile su i povlačenje tog dokumenta zbog, kako su kazali, pravne neutemeljenosti.

Ašanin je napomenuo da je istim povodom on kao predsjednik mojkovačke URE reagovao prije tri godine i tražio povlačenje ovog spornog nacrta i plana da se na štitaričkoj rijeci grade mini hidroelektrane.

“Tražimo od lokalne uprave Mojkovac a i od Ministarstva razvoja i turizma da povuku ovaj nacrt koji je već u fazi javne rasprave jer je on pravno neutemeljen i nema uporište ekonomskog značaja za razvoj Mojkovca i Crne Gore. Apelujem da dignu glas upravo Štitaričani. Ima u Štitarici vrsnih intelektualaca, bivših funkcionera i bilo je mnogo boraca za dobro Štitarice. Selo koje je možda i najorganizovanije bilo što se tiče gradnje sopstvenim akcijama i slogom. Nemoguće da su Štitaričani pognuli glave pred ovom katastrofom za Štitaricu”, poručuje Ašanin.

Kaže da izgradnja dvije male hidroelektrane na Štitaričkoj rijeci koja je planirana ovim nacrtom nema valjano uporište u zakonu jer se temelji na dokumentima koji su istekli i kao takvi više nemaju zakonsku valjanost.

“Zato je nesuvislo da se nadležni u nacrtu pozivaju na prostorno-plansku dokumentaciju koja nema nema pravnu valjanost kao ni na Strategiju razvoja malih hidroelektrana koja je usvojena 2006. godine i koja takođe nema pravno uporište i zastarjeli je dokument. Od gradnje tih mini hidroelektrana selo neće imati nikakve koristi, odnosno “taman koliko sada od asfaltne baze”. Hitno treba preispitati dodjelu koncesije za ove mini hidroelektrane”, naglašava Ašanin.

On ističe da trenutna lokalna i državna vlast ne reaguju, kao da su dužnici poznatim koncesionarima i žmure pred posljedicama, koje će se desiti ako se projekat gradnje mini hidroelektrana ne obustavi.

“Građanima je već savršeno jasno da profite od malih hidroelektrana imaju samo pojedinci ne i društvo i da takve investicije nemaju značaj za ekonomiju kako na lokalnom tako i na državnom nivou. Osim toga izgradnjom takvih postrojenja narušava se prirodno stanište mnogih vrsta i trajno devastira priroda Crne Gore”, pojašnjava Ašanin.

Apeluje i poziva Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Opštinu Mojkovac da povuku sa javne rasprave ovaj Nacrt i tako spriječe njegovo usvajanje kako se ne bi ponavljali scenariji, kako ističe Ašanin, već viđeni širom Crne Gore gdje lokalno stanovništvo brani svoje rijeke i ustavno pravo na ekološku državu Crnu Goru.

“Štitarica ne može biti ista sa rijekom i bez nje i to posebno ljeti i Štitaričani i Mojkovčani, ukoliko se država ogluši od zahtjeva za stopiranje gradnje hidroelektrana, treba da dignu svoj glas protiv vođa devastacije koji su sve upropastili u Mojkovcu”, zaključuje Ašanin na kraju saopštenja.

DO KRAJA SEZONE

Košarkaški klub Crvena zvezda poslao je svoje igrače Filipa Čovića i Ognjena Kuzmića u FMP do kraja sezone.

Kako se navodi u današnjem saopštenju na klupskom sajtu, Kuzmić će u FMP-u pokušati da se vrati u formu, poslije povrede koju je zadobio u saobraćajnoj nesreći, pošto zbog teškog rasporeda u Zvezdi i čestih putovanja to nije mogao.

“On je doživio tešku povredu prošlog ljeta i u ekipi FMP-a kroz kontinuirani trening i ritam oporavka koji nije mogao da se obezbijedi u vrlo napornom kalendaru, uz igranje utakmica u četiri takmičenja i stalna putovanja, pokušaće da se vrati u prepoznatljivu formu koja ga je krasila prethodnih godina i učinila jednim od najboljih centara u Evropi”, piše u saopštenju.

Kuzmić ima važeći ugovor sa Zvezdom i za takmičarsku sezonu 2020/2021.

Plejmejker Filip Čović takođe je promijenio sredinu i do kraja sezone nosiće dres FMP-a.

Čović i Kuzmić mogli bi da debituju za FMP na predstojećem Kupu Radivoja Koraća u Nišu.