OZON, WWF ADRIA I ASP TRAŽE

Ekološki pokret “Ozon”, WWF Adria i Akcija za socijalnu pravdu (ASP) smatraju neprihvatljivim izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (SPU) za male hidroelektrane (mHE) koji je urađen za potrebe Nacrta lokalne studije lokacije “Štitarička rijeka”, koji je trenutno na javnoj raspravi. Kako navode u ovim NVO, tražili su i povlačenje pomenutog dokumenta zbog pravne neutemeljenosti.

Za potrebe izrade Izvještaja o SPU nijesu sprovođena terenska biodiverzitetska istraživanja koja su neophodna za adekvatnu procjenu, bez čega se suština procedure obesmišljava.

“Obrađivač se koristio podacima sa šireg predmetnog područja, a imajući u vidu značajne negativne uticaje mHE neophodna su detaljna istraživanja, kako bi se procijenili stvarni uticaji planiranih malih hidroelektrana”, ističu u saopštenju NVO.

Kako dodaju, u Izvještaju o SPU nema kvantitativnih podataka o količini vode koju koristi stanovništvo koje gravitira Štitaričkoj rijeci za vodosnabdijevanje, navodnjavanje, napajanje stoke, za potrebe ribnjaka i druge potrebe, a koje predstavljaju osnove uslove egzistencije stanovništva.

Nije procijenjeno, kako ističu, da li bi stanovništvo, ukoliko bi se izgradile mHE, ostalo bez dovoljnih količina vode za svoje osnovne životne potrebe, a posebno imajući u vidu da u Štitarici, naselju u kome se nalaze objekti najbliži planiranim mHE i postojećem pogonu privrednog društva “Crnagoraput”, prema popisu iz 2011. godine bilo je 233 stanovnika, 81 domaćinstvo i 120 stanova. Takođe, uz vodotok su registrovana dva ribnjaka, dok u naselju postoji jedan lokalni i više individualnih vodovoda.

“Snabdijevanje stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe i napajanje stoke ima prioritet nad korišćenjem voda za ostale namjene. Bez ove vrste istraživanja ne smije se pristupiti gradnji projekata mHE”, ističe se u saopštenju.

Obrađivač nigdje ne pominje plavne talase koji se moraju odrediti u skladu sa važećim Pravilnikom o ekološki prihvatljivom protoku (EPP) i zajedno sa EPP-om predstavljaju jednu od najznačajnih mjera mitigacije negativnih uticaja u toku eksploatacije malih hidroelektrana.

“Obrađivač Izvještaja o SPU neispravno konstatuje i ocjenjuje da je uticaj planiranih objekata na pejzaž neznatan. Kako se planiraju mHE tirolskog tipa, što predviđa pregrađivanje rijeke, postavljanje cijevi kroz koje teče većina vode iz rijeke, te mašinska zgrada nizvodno, tvrdnja da neće biti uticaja na pejzaž sama po sebi je kontradiktorna. Opšte poznata stvar i situacija kojoj svjedoče već izgrađene mHE na crnogorskim rijekama je da izgradnjom mHE dolazi do trajne devastacije rijeka, gubitka slobodnog toka i narušavanja pejzažnih i ambijentalnih vrijednosti predmetnog područja izgradnje. O tome svjedoči zabilježeno stanje na terenu već izgrađenih mHE”, ističu u NVO.

Dosadašanja istraživanja WWF Adrije, kako naglašavaju, su pokazala da je način na koji su projektni mHE do sada razvijani i raelizovani bio jedan veliki promašaj koji je nanio ogromne štete društvu. Dalji razvoj mHE na ovaj način mogao bi dovesti do još većih šteta.

“Ovakav Izvještaj nije u cilju pravilnog informisanja javnosti. Strateška procjena uticaja na životu sredinu je i mora biti instrument zaštite životne sredine, a ne pravno formalan proces za odobravanje projekata i mora se prvenstveno baviti procjenom uticaja na životnu sredinu. Zbog svega navedenog smatramo da planski dokument treba povući sa javne rasprave i obustaviti projekat izgradnje dvije mHE na Štitaričkoj rijeci u opštini Mojkovac”, ističu u ove tri NVO.

MILOJKO PANTIĆ

Crna Gora pobijediti mora, koji se u specijalnom ratu protiv te nezavisne i suverene države vodi i spolja i iznutra, poruka je dugogodišnjeg srpskog novinara Milojka Pantića.

Crna Gora, kako je rekao, pobijediti mora i zbog sporta na ovim prostorima.

U video poruci objavljenom na YouTube-u Pantić kaže da Srpska pravoslavna crkva (SPC) nedjeljama na litijama i molebanima, okuplja vjernike koji demonstriraju zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Zbog tih litija i molebana čak nije održana ni košarkaška utakmica, derbi regionalne ABA lige Budućnost-Crvena zvezda. I svaki put poslije takvih demostracija, u gradovima Crne Gore osvanu poruke koje nemaju veze sa hrišćanskom vjerom i pravoslavljem, a koje otkrivaju pozadinu crkvenih protesta. Grafiti na kojima piše ‘Ovo je Srbija’ ili ‘Smrt Crnogorcima’ samo potvrđuju ono što mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović često ističe. Crnu Goru je po njemu stvorila SPC i to je srpska država, a Crnogorce kao naciju izmislio je komunistički vođa Broz”, navodi Pantić.

On je pitao i šta bi bila reakcija da se u Beogradu pojave grafiti “Smrt Srbima” ili “Srbe na vrbe”, kao što se ispisuje u Podgorici “Smrt Crnogorcima”.

“Jasno je kao dan da se u Crnoj Gori ne brane nikave svetinje, već se vodi specijalni rat da bi se ta nezavisna država zajedno sa Srbijom pretvorila u pravoslavnu džamahiriju. I zato u tom ratu i za dobro Srbije i za dobro sporta na ovim prostorima Crna Gora pobijediti mora”, poruka je Pantića.

MILOJKO PANTIĆ

Crna Gora pobijediti mora, koji se u specijalnom ratu protiv te nezavisne i suverene države vodi i spolja i iznutra, poruka je dugogodišnjeg srpskog novinara Milojka Pantića.

Crna Gora, kako je rekao, pobijediti mora i zbog sporta na ovim prostorima.

U video poruci objavljenom na YouTube-u Pantić kaže da Srpska pravoslavna crkva (SPC) nedjeljama na litijama i molebanima, okuplja vjernike koji demonstriraju zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Zbog tih litija i molebana čak nije održana ni košarkaška utakmica, derbi regionalne ABA lige Budućnost-Crvena zvezda. I svaki put poslije takvih demostracija, u gradovima Crne Gore osvanu poruke koje nemaju veze sa hrišćanskom vjerom i pravoslavljem, a koje otkrivaju pozadinu crkvenih protesta. Grafiti na kojima piše ‘Ovo je Srbija’ ili ‘Smrt Crnogorcima’ samo potvrđuju ono što mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović često ističe. Crnu Goru je po njemu stvorila SPC i to je srpska država, a Crnogorce kao naciju izmislio je komunistički vođa Broz”, navodi Pantić.

On je pitao i šta bi bila reakcija da se u Beogradu pojave grafiti “Smrt Srbima” ili “Srbe na vrbe”, kao što se ispisuje u Podgorici “Smrt Crnogorcima”.

“Jasno je kao dan da se u Crnoj Gori ne brane nikave svetinje, već se vodi specijalni rat da bi se ta nezavisna država zajedno sa Srbijom pretvorila u pravoslavnu džamahiriju. I zato u tom ratu i za dobro Srbije i za dobro sporta na ovim prostorima Crna Gora pobijediti mora”, poruka je Pantića.

URA

Državni dug Crne Gore, sa ustaljenom ekonomskom politikom Vlade i tendencijom dodatnih zaduživanja, vrlo lako i brzo može probiti granicu od 80 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozorio je član Glavnog odbora Građanskog pokreta URA, Eldin Dobardžić.

On je, kako se navodi u saopštenju, reagovao na zvanične podatke i statistiku koji govore da je državni dug Crne Gore, na kraju prošle godine, iznosio 3,71 milijardu eura, odnosno 77,2 odsto BDP-a, od čega spoljni dug oko 3,14 milijardi eura, a unutrašnji oko 568,9 miliona eura.

Dobardžić je ocjenio da se takva negativna statistika u crnogorskoj ekonomiji stvorila zahvaljujući lošoj ekonomskoj politici vlada kontinuiteta Demokratske partije socijalista (DPS).

“Neugovaranje valutnih terminskih ugovora koji imaju za cilj neutralizaciju valutnih oscilacija, takozvano hedžovanje, po osnovu ugovorenog kredita za auto-put već sada poreske obaveznike po važećem kursu košta dodatnih 119 miliona eura“, rekao je Dobardžić.

Ako se tome, kako je saopštio, dodaju neplanirane radove u vrijednosti od oko 90 miliona eura, dolazi se do cifre od skoro 950 miliona eura, što je 200 miliona veći iznos u odnosu na tada ugovorenih 743 miliona eura kredita plus kamata.

“Uz 15 odsto troškova koje finansira država, a koji se opet najvećim dijelom finansiraju iz nekih drugih kredita, sve ukupno dionica auto-puta po sadašnjem kursu eurao/dolar premašuje iznos od milijardu eura“, dodao je Dobardžić.

On je ocijenio da trenutna dešavanja na globalnom tržištu svjetskih valuta Crnoj Gori nikako ne idu u prilog jer, kako je objasnio, američki dolar konstanto jača u odnosu na ostale svjetske valute i eurao.

“S obzirom da je Vlada ispustila priliku da još 2014. godine, pod tada znatno povoljnijim uslovima, ugovori valutnu zaštitu i da se sa novcem poreskih obveznika ne kocka, sada kada se period vraćanja kredita veoma približio, samo ugovoranje takvog posla je značajno skuplje u odnosu na 2014. godinu“, kazao je Dobardžić.

On je upozorio da grejs period ističe naredne godine što znači da se od jula naredne godine počinje sa otplatom glavnice kredita prema Exim banci uvećanog za iznos kamate.

Dobardžić je podsjetio i da je Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvještaju početkom septembra prošle godine upozorio na rast troškova za auto-put, zbog kursnih razlika i nepreuzimanja mjera Vlade da to spriječi, u vidu osiguranja od valutnog rizika.

On je saopštio i da je u ovogodišnjem Zakonu o budžetu, koji je vrijedan 2,64 milijarde eura, skoro petina tog iznosa predviđena za otplatu duga.

“Pored toga Vlada je u Zakonom o budžetu predvidjela i nove kreditne aranžmane do iznosa od 257 miliona eura. Nedostajuća sredstva za finansiranje ovogodišnjeg budžeta iznose skoro 600 miliona eura“, zaključio je Dobardžić.

URA

Državni dug Crne Gore, sa ustaljenom ekonomskom politikom Vlade i tendencijom dodatnih zaduživanja, vrlo lako i brzo može probiti granicu od 80 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozorio je član Glavnog odbora Građanskog pokreta URA, Eldin Dobardžić.

On je, kako se navodi u saopštenju, reagovao na zvanične podatke i statistiku koji govore da je državni dug Crne Gore, na kraju prošle godine, iznosio 3,71 milijardu eura, odnosno 77,2 odsto BDP-a, od čega spoljni dug oko 3,14 milijardi eura, a unutrašnji oko 568,9 miliona eura.

Dobardžić je ocjenio da se takva negativna statistika u crnogorskoj ekonomiji stvorila zahvaljujući lošoj ekonomskoj politici vlada kontinuiteta Demokratske partije socijalista (DPS).

“Neugovaranje valutnih terminskih ugovora koji imaju za cilj neutralizaciju valutnih oscilacija, takozvano hedžovanje, po osnovu ugovorenog kredita za auto-put već sada poreske obaveznike po važećem kursu košta dodatnih 119 miliona eura“, rekao je Dobardžić.

Ako se tome, kako je saopštio, dodaju neplanirane radove u vrijednosti od oko 90 miliona eura, dolazi se do cifre od skoro 950 miliona eura, što je 200 miliona veći iznos u odnosu na tada ugovorenih 743 miliona eura kredita plus kamata.

“Uz 15 odsto troškova koje finansira država, a koji se opet najvećim dijelom finansiraju iz nekih drugih kredita, sve ukupno dionica auto-puta po sadašnjem kursu eurao/dolar premašuje iznos od milijardu eura“, dodao je Dobardžić.

On je ocijenio da trenutna dešavanja na globalnom tržištu svjetskih valuta Crnoj Gori nikako ne idu u prilog jer, kako je objasnio, američki dolar konstanto jača u odnosu na ostale svjetske valute i eurao.

“S obzirom da je Vlada ispustila priliku da još 2014. godine, pod tada znatno povoljnijim uslovima, ugovori valutnu zaštitu i da se sa novcem poreskih obveznika ne kocka, sada kada se period vraćanja kredita veoma približio, samo ugovoranje takvog posla je značajno skuplje u odnosu na 2014. godinu“, kazao je Dobardžić.

On je upozorio da grejs period ističe naredne godine što znači da se od jula naredne godine počinje sa otplatom glavnice kredita prema Exim banci uvećanog za iznos kamate.

Dobardžić je podsjetio i da je Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvještaju početkom septembra prošle godine upozorio na rast troškova za auto-put, zbog kursnih razlika i nepreuzimanja mjera Vlade da to spriječi, u vidu osiguranja od valutnog rizika.

On je saopštio i da je u ovogodišnjem Zakonu o budžetu, koji je vrijedan 2,64 milijarde eura, skoro petina tog iznosa predviđena za otplatu duga.

“Pored toga Vlada je u Zakonom o budžetu predvidjela i nove kreditne aranžmane do iznosa od 257 miliona eura. Nedostajuća sredstva za finansiranje ovogodišnjeg budžeta iznose skoro 600 miliona eura“, zaključio je Dobardžić.

LP U SKOPLJU

U Crnoj Gori vodi se snažna antikampanja protiv evropskih vrijednosti, ali se Crna Gora i njena vlast sa Liberalnom partijom i partnerima uspješno odupire pritiscima “nacionalističkih, konzervativnih i klerikalnih krugova”, kazao je generalni sekretar LP Esad Šainović na regionalnoj konferenciji liberalnih i lijevih progresvinih partija u Skoplju.

Konferencija u Skoplju u kojoj je učestvovala delegacija LP okupila je premijere, ministre, lidere i poslanike partija država regiona i Evrope koji su razgovarli o budućnosti evropskih integracija Zapadnog Balkana.

Iz LP su saopštili da prijatelji iz EU i regiona prate dešavanja u Crnoj Gori I, kako se navodi, cijene ogroman napredak koji je naša država ostvarila, a koji je bio nezamisliv prije samo deceniju.

“Uprkos snažnim pritiscima i antikampanji Crna Gora ostaje čvrsto na evropskom i demokratskom putu kao lider regiona i imaće stalnu podršku naših saveznika i Evropske unije”, kazali su iz LP.

Generalni sekretar LP Šainović, govoreći na panelu o benifitima članstva u EU kazao je da bi EU morala da integriše region što prije i na taj način podstakne razvoj kao što je to uradila sa drugim državama bivšeg istočnog bloka kako bi spriječila pogubne uticaje drugih velikih sila na region.

“On je kazao i da se u Crnoj Gori vodi snažna antikampanja protiv evropskih vrijednosti ali da se Crna Gora i njena vlast sa LP i partnerima uspješno odupire tim pritiscima nacionalističkih, konzervativnih i klerikalnih krugova”, navodi se u saopštenju.

Šainović i portparol LP, Ammar Borančić susreli su se na marginama Konferencije sa evropskim poslanikom i glavnim izvjestiocem EU za Crnu Goru Toninom Piculom sa kojim su razgovarali o aktuelnoj situaciji i daljim reformama u državi kojim je iskazana snažna podrška.

 Oni su se susreli i sa premijerom Makedonije Zoranom Zaevim, liderom LIBSEEN mreže Romanom Jakičem i drugim liderima regiona i poslanicima Evropskog Parlamenta.

“Liberalni i socijaldemokratski lideri, poslanici, ministri i premijeri koji su se okupili u Skoplju poručili su da je proširenje ponovo glavna tema u EU i da Zapadni Balkan ne može i ne smije da čeka dok se EU ne reformiše već to moraju biti paralelni procesi”, zaključuje se u saopštenju LP.

SVJETSKA LIGA

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće večeras u Ovijedu sa Španijom utakmicu trećeg kola D grupe prelimininarne runde Svjetske lige.

Pobjednik tog duela osvojiće prvo mjesto u grupi i u četvrtfinalu igraće kao domaćin sa selekcijom Hrvatske, dok će poraženi u četvrtfinalu gostovati Srbiji.

U četvrtfinalu igra se samo jedan meč.

Crnogorski vaterpolisti na startu savladali su u Nikšiću selekciju Ukrajine 23:3, dok je Španija bila bolja od istog rivala 20:8.

Utakmicu u Ovijedu, koja će početi u 19 sati.

SVJETSKA LIGA

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće večeras u Ovijedu sa Španijom utakmicu trećeg kola D grupe prelimininarne runde Svjetske lige.

Pobjednik tog duela osvojiće prvo mjesto u grupi i u četvrtfinalu igraće kao domaćin sa selekcijom Hrvatske, dok će poraženi u četvrtfinalu gostovati Srbiji.

U četvrtfinalu igra se samo jedan meč.

Crnogorski vaterpolisti na startu savladali su u Nikšiću selekciju Ukrajine 23:3, dok je Španija bila bolja od istog rivala 20:8.

Utakmicu u Ovijedu, koja će početi u 19 sati.

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

Predsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović-Stanković ocijenila je da je otvaranje suštinskog dijaloga o vitalnim problemima crnogorskog društva tema koja zaslužuje razgovor, ako je zamišljen kao iskren i odgovoran.

Podsjećamo, premijer Duško Marković uputio je prošle sedmice svim društveno-političkim subjektima poziv na razgovor o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele.

“Otvaranje suštinskog dijaloga o vitalnim problemima našeg društva i postizanje konsenzusa o ključnim pitanjima procesa evropskih integracija i stvaranje uslova za održavanje fer i slobodnih izbora svakako su teme koje zaslužuju razgovor, ako je on zamišljen kao iskren i odgovoran. Dijalog o najboljem modelu implementacije dogovorenog izbornog zakonodavstva, kao i onih zakona koji će poboljšati izborni ambijent, depolitizacija ključnih izbornih institucija i kadrovske promjene na njihovom čelu, kao i vraćanje pune slobode javnom servisu, ali i održavanje lokalnih i državnih izbora u jednom danu, svakako su teme oko kojih želimo da otvorimo istinski dijalog”, navodi se u pismu Vuksanović-Stanković.

Konsenzus o ovim pitanjima, kako je istakla, pokazao bi da Crna Gora ima odgovornu političku elitu.

“Konsenzus u evropskom poimanju politike znači snagu i jedinstvo društva, a ona nam je potrebna ako mislimo da stvaramo bolje uslove za život naših građana. Crnoj Gori i njenim građanima je dosta podjela, korupcije, privilegovanih tajkuna, neodgovornih političara. Svima nama treba zajedništvo, stabilnost, više pravde i otvorenog dijaloga. Građani su omorni od balkanskog manira politike, oni žele da pristojno žive od svoga rada”, istakla je predsjednica SDP-a.

SDP je, kako navodi, partija koja se u kontinuitetu “pune tri decenije zalaže za evropski sistem vrijednosti koji podrazumijeva suštinske društvene i političke reforme u cilju dostizanja konačnog evropskog cilja – članstva Crne Gore u EU”.

“Na tragu takvog pristupa, podsjećam Vas da smo na našem Kongresu održanom 29. juna prošle godine uputili Javni poziv svim relevantnim društvenim i političkim akterima za otpočinjenjem sveobuhvatnog političkog dijaloga, upravo u cilju rješavanja brojnih političkih i institucionalnih izazova, na koje i Vi u Vašem pismu skrećete pažnju. Za očekivati je bilo da ste i vi iz vlasti mnogo ranije uvidjeli dubinu političke i institucionalne krize u koju ste uveli državu i spoznali neophodnost širokog društvenog dijaloga, i bez dodatnog pritiska. To bi pokazalo državničku odgovornost umjesto povlađivanjima sitnim ili krupnijim partijskim interesima što ste, nažalost, praktikovali do sada. Možda je Vaša partija imala neku korist ali je na gubitku bila Crna Gora i njeni građani”, piše u pismu.

Očekuje, kako je istakla, da će “deklarativnu promjenu pristupa demonstrirati i prilikom razgovora, pokazati da ne tražite izgovore za suštinski dijalog i dogovor, svjesni izazova i institucionalne i ukupne krize u društvu”.

“Svaki drugaciji pristup, koji ne podrazumijeva svijest o dosadašnjim greškama i jasnu riješenost da se društvo i ponašanje mijenjaju, potkrijepljenu konkretnim potezima, bilo bi golo gubljenje vremena za kojim nema potrebe. Već duže vrijeme upozoravamo da se Crna Gora nalazi u stanju ozbiljne političke i institucionalne krize koja je dovela do toga da u izbornoj godini ne postoji minimum uslova za slobodne izbore, kao i da smo svjedoci da se mnogi djelovi sistema nalaze u institucionalno neredovnom stanju i, stoga, imaju deficit demokratskog legitimiteta. Zbog svega navedenog, konstatujemo da smo, nažalost, izgubili dragocjeno vrijeme da na pravi način započnemo rješavanje političke i institucionalne krize u zemlji na bazi sveobuhvatnog političkog dijaloga. Naravno, kao odgovoran politički subjekt koji svoju politiku temelji na interesima i potrebama građana, uvijek smo spremni da bez obzira na razlike, propuštene prilike i izgubljeno vrijeme, iskažemo otvorenost za ozbiljnim dijalogom”, navodi se u pismu.

Preduslov za otvoren i iskren dijalog je, kaže ona, postojanje snažne političke volje, prije svega na strani vlasti, da se kroz razgovor dođe do kompromisa i što je moguće šireg konsenzusa oko značajnih otvorenih pitanja, koji podstiču nestabilnost i nepotrebno dijele građane.

“SDP je, na tragu već pomenutih sopstvenih predloga i inicijativa, spreman da tu vrstu otvorenosti i postojanja političke volje testira učešćem u dijalogu sa relevantnim društvenim i političkim subjektima”, zaključila je Vuksanović Stanković.

BOGDANOVIĆ U BERLINU

Crna Gora i Njemačka dijele iste principe u pogledu razvoja kulture, na šta ukazuju rezultati brojnih projekata koje smo zajedno realizovali u prethodnom periodu, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović u Berlinu, na sastanku sa državnom ministarkom za kulturu i medije Monikom Griters.

Ministarka Griters poručila je da će skorašnje potpisivanje Sporazuma o kulturnoj, naučnoj i prosvetnoj saradnji između Crne Gore i Njemačke biti snažan podsticaj za još sadržajniju i dinamičniju komunikaciju između naših država.

“Tokom razgovora sa Griters ocijenjeno je i da kulturne i kreativne industrije predstavljaju snažan generator ekonomskog razvoja svakog društva. Kako je naglasio ministar Bogdanović, rezultati u ovoj oblasti u Crnoj Gori su ohrabrujući, o čemu najbolje svjedoči više nego uspješan program Kreativna Crna Gora“, navodi se u saopštenju.

Tim povodom, Bogdanović je uputio i poziv Griters da izabere tri umjetnika iz Njemačke za rezidencijalni boravak u prvom kreativnom habu u Crnoj Gori, koji će uskoro biti otvoren u Baru.

“Vjerujem da ćemo na taj način dodatno afirmisati i ojačati kulturnu, ali i sveukupnu saradnju između naših prijateljskih država”, kazao je ministar tokom zvanične posjete Saveznoj Republici Njemačkoj.

Griters je napomenula je da su kulturne i kreativne industrije izuzetno važan segment ekonomije i da ovaj sektor danas upošljava veliki broj mladih.

“Susret sa ministarkom Griters pokazao je da na istim temeljima treba definisati modalitete buduće saradnje kada je oblast medija u pitanju”, navodi se u saopštenju.

Ministar Bogdanović upoznao je ministarku Griters sa reformskim procesima koje u ovoj oblasti realizujemo u našoj zemlji, a koje za cilj imaju osnaživanje medijskih sloboda i podsticanje medijskog pluralizma.

“Ukazao je na to da je aktuelna reforma medijskog zakonodavstva u skladu sa najvišim evropskim standardima, te da će stupanje na snagu novog Zakona o medijima u svakom pogledu osnažiti i medijsku scenu u našoj zemlji”, saopštili su iz Ministarstva

Tokom posjete Saveznoj Republici Njemačkoj, Bogdanović je imao i  razgovor sa državnom ministarkom za međunarodnu kulturnu politiku u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Mišel Mintefering i portparolkom za kulturnu i medijsku politiku poslaničke frakcije CDU/CSU Elizabet Močman.

“U fokusu ovih susreta bile su smjernice buduće saradnje u oblasti kinematografije i kreativnih industrija. Ministarka Mintefering takođe je naglasila da su kreativne industrije pravi mostovi između ekonomije i kulture i ohrabrila umjetničke razmjene između Crne Gore i Njemačke u ovoj oblasti”, navodi se u saopštenju MKU.

Poslanica Močman ukazala je na značaj i potrebu razmjene kreativnih umjetničkih ideja i poručila da Njemačka i Crna Gora združenim snagama u oblasti kulture mogu postići mnogo. Zamajac tome, kako je naglasila, na najbolji način daće potpisivanje sporazuma o saradnji.

Tokom sastanaka bilo je riječi i o podršci Njemačke u valorizaciji naše kulturne baštine.

Kao posebno važan u tom kontekstu istakao se projekat turističke prezentacije arheološkog lokaliteta Brskovo u Mojkovcu, gdje su rudnik osnovali njemački rudari Sasi, uvodeći nove tehnike u rudarstvu XII vijeka.

“Imajući u vidu snagu velike njemačke kulture, cijenim da će projekti čije smo trase danas ucrtali dati dobre rezultate. Stoga, vjerujem da ćemo na ovaj način intenzivirati i dodatno osnažiti već dobro uhodane mehanizme saradnje dvije države”, kazao je ministar Bogdanović nakon posjete Saveznoj Republici Njemačkoj.

U delegaciji ministra Bogdanovića u Berlinu bila je i ambasadorka Crne Gore u Saveznoj Republici Njemačkoj Vera Kuliš.