Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1649. poslije dvadesetodnevnog otpora turske vojske, Mlečani su uz pomoć Crnogoraca i posebno Peraštana, koji su napadali s kopna, oslobodili Risan. Istovremeno, Nikšićani, Banjani i Drobnjaci oslobodili su Grahovo.

 

1847 – Rođen je američki pronalazač Tomas Edison. Registrovao je više od hiljadu patenata, uključujući sijalicu s ugljenim vlaknom, fonograf odnosno gramofon, mikrofon, megafon, fonometar.

 

1868 – Umro je francuski fizičar Žan Bernar Fuko, koji je s Armanom Fizoom izmjerio brzinu svjetlosti. Ogledom s klatnom (Fukoov eksperiment) dokazao je obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop i usavršio teleskop.

 

1919 – Radničke organizacije u Kotoru obilježile su godišnjicu strijeljanja mornara, koje su austrijske vlasti osudile na smrt zbog učešća u poznatoj pobuni na ratnim brodovima u Boki Kotorskoj.

 

1921 – U Beogradu je počelo suđenje jednom od najpoznatijih crnogorskih vojskovođa, generalu Radomiru Vešoviću, osumnjičenom za pokušaj pobune u Crnoj Gori . Pošto su mu oduzeti penzija i imanje, general Vešović je 26. novembra 1919. odveden u zatvor gdje je proveo 15 mjeseci. Usljed nedostatka dokaza o krivici pušten je na slobodu, s tim da za povraćaj imovine i penzije može povesti građansku parnicu.

 

1929 – Sporazumom u Luteranu između Italije i Svete stolice stvorena je nezavisna papska država Vatikan. Time je riješeno Rimsko pitanje, spor italijanske države i Svete stolice, nastao 1870. poslije priključenja Italiji papske države i grada Rima.

 

1967 – Umro je crnogorski slikar Milo Milunović. Rođen je na Cetinju 1897. Školovao se u rodnom gradu, u Italiji i Francuskoj. Bio je jedan   od osnivača i prvih nastavnika Akademije likovnih umjetnosti  u Beogradu, a poslije Drugog svjetskog rata organizovao je s Petrom Lubardom Umjetničku školu na Cetinju. Stvorio je kompleksno djelo u kojem se spajaju klasično i savremeno.

 

1980 –  U Nikšiću je osnovan Monteks, spoljnotrgovinsko preduzeće koje je u svoj razvojni program ugradilo principe modernog tržišnog poslovanja sa svijetom, principe razvoja male privrede i turizma, program proizvodnje zdrave hrane, elektronike, građevinarstva, drvne industrije, metaloprerade, zastupanje velikih inostranih firmi, investicione radove u inostranstvu, kooperaciju i ulaganje u kvalitetnu kadrovsku osnovu. Za prvih deset godina Monteksova spoljna trgovina porasla je s početnih 15, na više od 600 miliona američkih dolara. Monteks je osnovao poznati crnogorski biznismen Stanislav Ćano Koprivica.

2007 – Američki ministar odbrane Robert Gejts odgovorio je na napad ruskog predsjednika Vladimira Putina na spoljnu politiku Sjedinjenih Američkih Država, rekavši da je “jedan Hladni rat sasvim dovoljan”. Gejts je najavio i posjetu Moskvi kako bi pokušao da umanji tenzije, prouzrokovane Putinovim optužbama Vašingtona da pokušava da nametne svoju volju svijetu, izrečenim dva dana ranije na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu.

2009 – U Ministarstvu odbrane Crne Gore otvorena je Kancelarija za bilateralnu saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.

2010 – Vlada Crne Gore utvrdila je Nacrt izmijenjenog i dopunjenog Krivičnog zakonika, kojim je omogućena primjena instituta oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom, kao i one za koju osumnjičeni ne može da dokaže da je zakonito stekao. Nacrtom izmijenjenog i dopunjenog Krivičnog zakonika, za novinare je eliminisana zatvorska kazna za klevetu, kao i novčana, ukoliko novinar postupa prema etičkim i profesionalnim standardima. U suprotnom, za učinjeno djelo klevete, odnosno kršenje novinarske etike, ili za zlu namjeru, predviđena je novčana kazna od pet do 14.000 eura i objavljivanje sudske presude u sopstvenom glasilu.

 

2011 – Pod pritiskom žestokih protesta širom Egipta, predsjednik te zemlje Hosni Mubarak podnio je ostavku nakon 30-godišnje vladavine.

 

2011 – Agencija Frans pres objavila je da je francuski predsjednik Nikola Sarkozi u telefonskom intervjuu potvrdio stavove britanskog premijera Dejvida Kamerona i njemačke kancelarke Angele Merkel da zapadni koncept multikulturalizma nije uspio i da je zapravo promašaj. „Naravno, svi moramo poštovati različitosti, ali ne želimo društvo u kome zajednice koegzistiraju jedna pored druge“ – kazao je Sarkozi.

 

2012 – Četrdesetosmogodišnja američka pop pjevačica Vitni Hjuston pronađena je mrtva u sobi hotela „Hilton“ na Beverli Hilsu. Bila je jedna od najcjenjenijih i najnagrađivanijih pjevačica svih vremena. Tokom 25-godišnje karijere osvojila je šest Gremija i  više od 400 drugih nagrada. Publika je posebno pamti po hitu „I will always love you“ (Uvijek ću te voljeti) iz filma „Tjelohranitelj“, u kojem je 1992. igrala uz Kevina Kostnera. Posljednjih godina borila se sa zavisnošću od droge i alkohola, a pretpostavlja se da je do smrti došlo zbog predoziranja tabletama.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1971 – Predstavnici 63 zemlje potpisali su sporazum o zabrani skladištenja nuklearnog oružja na dnu mora i okeana.

1990 – Lider afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mandela pušten je na slobodu nakon 27 godina provedenih u južnoafričkim zatvorima.

2006 – U Kotoru je održana prva Međunarodna veslačka regata skutera. U regati je učestvovalo 12 ekipa pomorskih institucija iz zemlje i inostranstva. Prvo mjesto osvojila je ekipa Srednje pomorske škole iz Kotora, drugo italijanski tim “Sebastiano Venjer” iz Venecije, a treće Srednja pomorska škola iz Portoroža.

2007 – U Turkmenistanu su prvi put održani izbori za predsjednika države na kojima je učestvovalo više kandidata.

2012 – Savjet za odbranu i bezbjednost proglasio je zbog vremenskih nepogoda vanredno stanje na teritoriji Crne Gore.

ZBOG KORONAVIRUSA

Kompanija Airbnb saopštila je da je obustavila rezervacije smještaja u Pekingu do kraja februara, dok broj umrlih i zaraženih od koronavirusa u Kini raste.

“U kontekstu širenja koronavirusa i uputstava lokalnih vlasti za industriju kratkoročnog rentiranja smještaja tokom vanredne situacije po javno zdravlje, rezervacije svih oglašenih kapaciteta u Pekingu od 7. do 20. februara su obustavljene”, saopštili su iz Airbnb-a.

Portparol ogranka kompanije za Kinu kazao je da ta odluka važi samo za Peking.

On je dodao da u Airbnb-u analiziraju situaciju i rade prema uputstvu lokalnih vlasti.

Iz kompanije su naveli i da će putnicima koji su već uplatili, novac biti vraćen.

ZBOG KORONAVIRUSA

Kompanija Airbnb saopštila je da je obustavila rezervacije smještaja u Pekingu do kraja februara, dok broj umrlih i zaraženih od koronavirusa u Kini raste.

“U kontekstu širenja koronavirusa i uputstava lokalnih vlasti za industriju kratkoročnog rentiranja smještaja tokom vanredne situacije po javno zdravlje, rezervacije svih oglašenih kapaciteta u Pekingu od 7. do 20. februara su obustavljene”, saopštili su iz Airbnb-a.

Portparol ogranka kompanije za Kinu kazao je da ta odluka važi samo za Peking.

On je dodao da u Airbnb-u analiziraju situaciju i rade prema uputstvu lokalnih vlasti.

Iz kompanije su naveli i da će putnicima koji su već uplatili, novac biti vraćen.

BRITANIJA UPOZORAVA

Britanska vlada upozorila je danas kompanije koje izvoze u Evropsku uniju da treba da se pripreme, poslije prelaznog perioda posle izlaska Britanije iz Unije, na to da je “neizbežno” vraćanje carinskih kontrola na granicama.

London planira ponovo da uvede kontrole za uzvoz robe porijeklom iz EU na granicama poslije prelaznog perioda koji se završava 31. decembra, navodi se u saopštenju britanske vlade.

Velika Britanija će od 2021. biti “izvan jedinstvenog tržišta i carinske unije i treba da bude spremna za carinske procedure i kontrole koje neizbježno slijede”, rekao je Majkl Gouv, jedan od ministara u vladi premijera Borisa Džonsona.

Britanija se obavezala da će primjenjivati pravila Unije tokom prelaznog perioda od 11 mjeseci do kraja godine poslije zvaničnog izlaska iz EU 31. januara. U tom periodu dvije strane treba da postignu dogovor o budućim odnosima, posebno trgovinskim.

Uvoz i izvoz iz EU neće imati preferencijalni tretman već će biti potvrgnut istim kontrolama kao za robu iz ostatka svijeta, dodao je Gouv.

On je dodao da EU takođe vrši kontrole robe koja ulazi na njenu teritoriju.

Ekonomisti većinom predviđaju vrlo negativan uticaj na britansku privrednu aktivnost ukoliko se izlazak iz EU ne završi zadovoljavajućim sporazumom o slobodnoj trgovini, i bude de fakto takozvani tvrdi Bregzit, bez sporazuma.

BRITANIJA UPOZORAVA

Britanska vlada upozorila je danas kompanije koje izvoze u Evropsku uniju da treba da se pripreme, poslije prelaznog perioda posle izlaska Britanije iz Unije, na to da je “neizbežno” vraćanje carinskih kontrola na granicama.

London planira ponovo da uvede kontrole za uzvoz robe porijeklom iz EU na granicama poslije prelaznog perioda koji se završava 31. decembra, navodi se u saopštenju britanske vlade.

Velika Britanija će od 2021. biti “izvan jedinstvenog tržišta i carinske unije i treba da bude spremna za carinske procedure i kontrole koje neizbježno slijede”, rekao je Majkl Gouv, jedan od ministara u vladi premijera Borisa Džonsona.

Britanija se obavezala da će primjenjivati pravila Unije tokom prelaznog perioda od 11 mjeseci do kraja godine poslije zvaničnog izlaska iz EU 31. januara. U tom periodu dvije strane treba da postignu dogovor o budućim odnosima, posebno trgovinskim.

Uvoz i izvoz iz EU neće imati preferencijalni tretman već će biti potvrgnut istim kontrolama kao za robu iz ostatka svijeta, dodao je Gouv.

On je dodao da EU takođe vrši kontrole robe koja ulazi na njenu teritoriju.

Ekonomisti većinom predviđaju vrlo negativan uticaj na britansku privrednu aktivnost ukoliko se izlazak iz EU ne završi zadovoljavajućim sporazumom o slobodnoj trgovini, i bude de fakto takozvani tvrdi Bregzit, bez sporazuma.

U SAD-U

Gledanost prenosa 92. ceremonije Oskara pala je na najniži nivo od kada se organizuje, i znatno je pala u odnosu na prošlu godinu na samo 23,6 miliona gledalaca u SAD, javila je televizija EJ-Bi-Si (ABC).

U 2019. godini, veče dodjele Oskara, najprestižnije filmske nagrade u Holivudu privuklo je 29,6 miliona gledalaca, poslije jednog istorijskog minimuma od 26,5 miliona prethodne godine.

Ceremonija 2020. godine će ostati zapamćena po tome što je južnokorejski film Parazit osvojio četiri Oskara uključujući glavnu nagradu za najbolji film, prvi put da je jedan film na jeziku koji nije engleski osvojio tu nagradu.

Međutim, kritičari se slažu da ceremonija koja je trajala više od tri i po sata nije bila posebno upečatljiva.

Drugu godinu zaredom veče nije imalo voditelja, u nadi da će se ponoviti uspjeh iz 2019. godine ali nastupi zvijezda koje su se smjenjivale na sceni da se našale i otvaraju koverte sa nagradama uglavnom su bili razočaravajući.

Gledanost Oskara koja je prelazila 43 miliona 2014. godine neprestano pada posljednjih godina u SAD, poput drugih ceremonija dodjele nagrada kao što su Zlatni globus, Gremi i druge.

Ponovo je ove godine stiglo puno kritika na dodjelu Oskara, mnogi su zamjerali zbog nedostatka etničkog i kulturnog diverziteta u nominacijama kao i nedostatku žena u nominaciji za kategoriju reditelja. Neki su čak preko društvenih mreža pozivali da se bojkotuje ceremonija. Ipak, od 39 dodijeljenih zlatnih statueta 2020. trećina je pripala ženama.

U SAD-U

Gledanost prenosa 92. ceremonije Oskara pala je na najniži nivo od kada se organizuje, i znatno je pala u odnosu na prošlu godinu na samo 23,6 miliona gledalaca u SAD, javila je televizija EJ-Bi-Si (ABC).

U 2019. godini, veče dodjele Oskara, najprestižnije filmske nagrade u Holivudu privuklo je 29,6 miliona gledalaca, poslije jednog istorijskog minimuma od 26,5 miliona prethodne godine.

Ceremonija 2020. godine će ostati zapamćena po tome što je južnokorejski film Parazit osvojio četiri Oskara uključujući glavnu nagradu za najbolji film, prvi put da je jedan film na jeziku koji nije engleski osvojio tu nagradu.

Međutim, kritičari se slažu da ceremonija koja je trajala više od tri i po sata nije bila posebno upečatljiva.

Drugu godinu zaredom veče nije imalo voditelja, u nadi da će se ponoviti uspjeh iz 2019. godine ali nastupi zvijezda koje su se smjenjivale na sceni da se našale i otvaraju koverte sa nagradama uglavnom su bili razočaravajući.

Gledanost Oskara koja je prelazila 43 miliona 2014. godine neprestano pada posljednjih godina u SAD, poput drugih ceremonija dodjele nagrada kao što su Zlatni globus, Gremi i druge.

Ponovo je ove godine stiglo puno kritika na dodjelu Oskara, mnogi su zamjerali zbog nedostatka etničkog i kulturnog diverziteta u nominacijama kao i nedostatku žena u nominaciji za kategoriju reditelja. Neki su čak preko društvenih mreža pozivali da se bojkotuje ceremonija. Ipak, od 39 dodijeljenih zlatnih statueta 2020. trećina je pripala ženama.

PROTESTNA NOTA SKOPLJU

Grčka je uložila protestnu notu Sjevernoj Makedoniji zbog kršenja Prespanskog sporazuma, a nakon što je ministarka za rad Rašela Mizrahi koristila stari naziv države, izjavio je sjevernomakedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov.

On je na konferenciji za novinare objasnio da je Mizrahi, inače iz opozicionog VMRO-DPMNE koji se protivio dogovoru sa Grčkom o promjeni imena, na tabli svog ministarstva postavila tablu sa natpisom “Republika Makedonija” umjesto novog imena “Republika Sjeverna Makedonija”.

Dimitrov je rekao da je time pogazila Ustav i prekršila Prespanski dogovor i zakone u vezi sa tim, prenosi MIA.

“Mizrahi je problematizovala odnose sa Grčkom i napravila probleme u realizaciji dva strateška cilja Sjeverne Makedonije – članstvo u EU i NATO”, rekao je on i dodao da država to neće dozvoliti.

Ujedno je od Mizrahi zatražio da skine tablu sa spornim nazivom, jer ministarstvo na čijem je čelu kao ministarka u tehničkom mandatu “nije njen privatan stan”.

Ako to ne učini, dodao je, zatražiće od premijera njenu smjenu.

PROTESTNA NOTA SKOPLJU

Grčka je uložila protestnu notu Sjevernoj Makedoniji zbog kršenja Prespanskog sporazuma, a nakon što je ministarka za rad Rašela Mizrahi koristila stari naziv države, izjavio je sjevernomakedonski ministar spoljnih poslova Nikola Dimitrov.

On je na konferenciji za novinare objasnio da je Mizrahi, inače iz opozicionog VMRO-DPMNE koji se protivio dogovoru sa Grčkom o promjeni imena, na tabli svog ministarstva postavila tablu sa natpisom “Republika Makedonija” umjesto novog imena “Republika Sjeverna Makedonija”.

Dimitrov je rekao da je time pogazila Ustav i prekršila Prespanski dogovor i zakone u vezi sa tim, prenosi MIA.

“Mizrahi je problematizovala odnose sa Grčkom i napravila probleme u realizaciji dva strateška cilja Sjeverne Makedonije – članstvo u EU i NATO”, rekao je on i dodao da država to neće dozvoliti.

Ujedno je od Mizrahi zatražio da skine tablu sa spornim nazivom, jer ministarstvo na čijem je čelu kao ministarka u tehničkom mandatu “nije njen privatan stan”.

Ako to ne učini, dodao je, zatražiće od premijera njenu smjenu.

OLIČENJE EKOLOŠKIH POKRETA

BBC Studio će biti producent dokumentarne televizijske serije o mladoj švedskoj ekološkoj aktivistkinji Greti Tunberg, saopštila je danas ta britanska kompanija.

Program će pratiti međunarodno zalaganje mlade aktivistkinje za očuvanje životne okoline i njene sastanke sa istaknutim naučnicima i političkim vođama, ali će takođe pratiti njen put odrastanja, navodi se u saopštenju.

U seriji će biti prikazani i neki trenuci mira kada ona piše svoje oštre govore, koji se sada šire i analiziraju širom svijeta, navodi se u saopštenju BBC Studija.

Sedamnestogodišnjakinja, čiji lik je postao prepoznatljiv širom svijeta, postala je portparol generacije zabrinute zbog klimatske krize od kada je počela da organizuje proteste ispred svjetskog parlamenta u avgustu 2018. godine sa natpisom “Školski štrajk za klimu”.

Ona je postala oličenje ekoloških briga mladih i manje mladih i podstakla milione ljujdi da se angažuju, i pozvana je da govori na samitu UN o klimi.

“Klimatske promjene su vjerovatno najvažnija tema naših života. I stoga izgleda prikladno napraviti seriju koja istražuje naučne podatke iza te kompleksne teme”, rekao je izvršni direktor BBC Studija Rob Lidel.

“Moći to uraditi sa Gretom je izuzetna privilegija” dodao je Lidel koji se raduje ideji da vidi izbliza šta znači biti svjetska ikona i jedno od najpoznatijih lica na planeti.

Za sada nije određen naslov serije, broj epizoda ni datum emitovanja.

  • Vuković: Crna Gora napreduje, Moody’s unaprijedio kreditni rejting na Ba2
    on 25/09/2026 at 21:47

    Agencija za kreditni rejting Moody’s podigla je kreditni rejting Crne Gore sa Ba3 na Ba2, uz zadržavanje pozitivnog izgleda za dalje poboljšanje, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. Prema njegovim riječima, ova odluka predstavlja snažnu potvrdu rezultata koje Crna Gora ostvaruje kroz sprovođenje reformi, jačanje institucija i ubrzavanje evropskog puta.

  • Spajić - Euro model investicija u građane i njihovu budućnost, kreirao ga je tim koji pobjeđuje
    on 25/09/2026 at 19:05

    Euro Model je održiv i to je pokazala svaka analiza, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić u emisiji "Okvir". Razumije, kaže, izjavu ministra finansija da mu treba vremena za konačan stav imajući u vidu na koje sve sektore model ima uticaja. Spajić smatra da je program investicija u budućnost Crne Gore i svih njenih građana koji su, kako navodi, godinama živjeli u prošlosti i podjelama, dok su životni standard i položaj radnika bili zapostavljeni.

  • Vuković sa Svjetskom bankom o novoj fazi reformi javnih finansija: Fokus na poreze, državna preduzeća i javne prihode
    on 25/09/2026 at 17:09

    Reforme u oblasti javnih finansija i upravljanja državnim resursima bile su tema sastanka ministra finansija Novice Vukovića i njegovog tima sa predstavnicima Svjetske banke, uz učešće v.d. direktora Poreske uprave Save Laketića. Razgovarano je o narednim koracima, sa fokusom na modernizaciju poreskog sistema, digitalizaciju, efikasnije upravljanje državnim preduzećima i javnim investicijama, kao i dalje jačanje naplate javnih prihoda.

  • Evropska integracija donosi konkretne koristi građanima i privredi
    on 25/09/2026 at 16:05

    Cilj Centralne banke je da evropska integracija ne ostane apstraktan institucionalni proces, već da bude vidljiva u svakodnevnom životu, kroz niže troškove, brže i sigurnije transakcije i kvalitetnije finansijske usluge za građane i privredu, saopštila je guvernerka Irena Radović.

  • ASP: Odbiti strane investitore koji nemaju transparentnu vlasničku strukturu
    on 25/09/2026 at 15:01

    Novim zakonom o provjeri stranih investicija treba da bude jasno propisano da će sva strana ulaganja, za koja se ne dostave potpuni podaci o stvarnim krajnjim vlasnicima, biti u startu odbijena, preporučila je Akcija za socijalnu pravdu (ASP) u okviru konsultativne javne rasprave za izradu ovog značajnog propisa.

  • Dodijeljena Zelena nagrada CBCG i predstavljene jubilarne kovanice petrolamium crnojevicii
    on 25/09/2026 at 14:52

    Centralna banka (CBCG) obilježila je 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom dodjelom Zelene nagrade CBCG i predstavljanjem jubilarnih kovanica Petrolamium crnojevicii, posvećenih jedinstvenom naučnom otkriću.

  • MJR: Raspisan tender za izgradnju Doma zdravlja u City kvartu
    on 25/09/2026 at 13:58

    Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, raspisalo je tender za izvođenje radova na izgradnji Doma zdravlja u City kvartu, čime je, kako kažu, napravljen važan korak ka realizaciji ovog značajnog projekta u jednom od najnaseljenijih djelova Podgorice.

  • Monstat: BDP u prošloj godini rastao 3,3%
    on 25/09/2026 at 12:10

    Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore je u prošloj godini zabilježio realni rast od 3,3 odsto, pokazuju podaci Monstata.

  • Keković: Ne odustajemo od povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta, "Euro model" mora biti održiv
    on 25/09/2026 at 10:00

    Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković kazao je da sindikati ne odustaju od povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK) sa 90 na 100 eura i da očekuju da se to primijeni na oktobarske zarade. Gostujući u emisiji "Link" Radija Crne Gore (RCG), upozorio je da od 30. aprila nema Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), dok najavljeni "Euro model", kako je naveo, mora biti održiv, ne smije dovesti do uravnilovke i mora biti praćen mjerama koje će spriječiti rast cijena.

  • Bez "Euro modela" u programu reformi do 2031.
    on 25/09/2026 at 09:02

    Vlada je usvojila je program reforme upravljanja javnim finansijama za period od naredne do 2031. godine, u kojem nema najavljenog Euro modela, koji predviđa povećanje minimalnih zarada od januara, ukidanje doprinosa i povećanje poreza na dobit.