OLIČENJE EKOLOŠKIH POKRETA

BBC Studio će biti producent dokumentarne televizijske serije o mladoj švedskoj ekološkoj aktivistkinji Greti Tunberg, saopštila je danas ta britanska kompanija.

Program će pratiti međunarodno zalaganje mlade aktivistkinje za očuvanje životne okoline i njene sastanke sa istaknutim naučnicima i političkim vođama, ali će takođe pratiti njen put odrastanja, navodi se u saopštenju.

U seriji će biti prikazani i neki trenuci mira kada ona piše svoje oštre govore, koji se sada šire i analiziraju širom svijeta, navodi se u saopštenju BBC Studija.

Sedamnestogodišnjakinja, čiji lik je postao prepoznatljiv širom svijeta, postala je portparol generacije zabrinute zbog klimatske krize od kada je počela da organizuje proteste ispred svjetskog parlamenta u avgustu 2018. godine sa natpisom “Školski štrajk za klimu”.

Ona je postala oličenje ekoloških briga mladih i manje mladih i podstakla milione ljujdi da se angažuju, i pozvana je da govori na samitu UN o klimi.

“Klimatske promjene su vjerovatno najvažnija tema naših života. I stoga izgleda prikladno napraviti seriju koja istražuje naučne podatke iza te kompleksne teme”, rekao je izvršni direktor BBC Studija Rob Lidel.

“Moći to uraditi sa Gretom je izuzetna privilegija” dodao je Lidel koji se raduje ideji da vidi izbliza šta znači biti svjetska ikona i jedno od najpoznatijih lica na planeti.

Za sada nije određen naslov serije, broj epizoda ni datum emitovanja.

FILM POBRAO SIMPATIJE

“Medenu zemlju”, priču o Hatidži koja živi u simbiozi s prirodom, Američka filmska akademija nominovala je u kategorijama najboljeg stranog filma i dokumentarca. Oskar, ipak, nije osvojen. Makedonski film pokazuje kako čovjek uporno uništava prirodu, zbog čega uslovi života na planeti postaju sve ekstremniji, a ljudi sve nesrećniji.

“Medena zemlja” ili “Honeyland” je prvi film u istoriji koji je istovremeno nominovan u kategorijama stranog i dokumentarnog filma. Donosi priču o životu Makedonke turskog porijekla Hatidži Muratovoj, koja živi od meda divljih pčela u ruralnim područjima Sjeverne Makedonije.

U selu Bekirlija nema električne energije i telefona i baš tamo se nalazi njena trošna kuća, u kojoj živi sa osamdesetpetogodišnjom majkom Nazife, koja je prikovana za krevet. Hatidža dane provodi u potrazi za medom divljih pčela čije košnice nerijetko bivaju formirane i u teško prohodnim stijenama, do kojih nas vodi hrabra pčelarica i kamera iza nje.

Priča je pobrala globalne simpatije, prije svega jer je priča ovog filma je hirurški precizna slika današnjeg svijeta čiji ekosistem uništava ljudska pohlepa, koja ne jenjava uprkos činjenici da joj se priroda sveti ostavljajući nemilosrdne posljedice po cjelokupno čovječanstvo.

Pokazuje kako je čovjek sam sebi najveći neprijatelj i kako nije više u stanju živjeti u harmoničnim odnosima s prirodom, prije svega zbog egoizma i nesvjesne i nepodnošljive eksploatacije njenih resursa. Hatidža je jednostavna žena koja je neizmejrno bogata, ne iz razloga što ima puno, nego zato jer joj za život treba vrlo malo. 

EVROPSKI PARLAMENT

Poslanici Evropskog parlamenta su danas u Strazburu podržali novu metodologiju za prijem zemalja Zapadnog Balkana u članstvo Evropske unije, koju je obrazložio evropski komesar Oliver Varheji.

On je istakao da, uz očekivanje da za pregovore “zeleno svjetlo” dobiju Skoplje i Tirana, treba da krene i plan EU za pomoć i investicije u ekonomski oporavak regiona, naglasivši da će reforme na Zapadnom Balkanu moći najbolje da se sprovedu ako budu utemeljene na ekonomskom napretku i boljitku, što će, pored ostalog, zaustaviti i odliv obrazovanih građana iz regiona.

Varheji je naglasio da se time obezbjeđuju mir i napredak u tom regionu i Evropi, a takođe potvrđuje vjerodostojnost EU, jer zemlje koje pregovaraju o članstvu moraju ostvariti na djelu ono što to zahtijeva, prije svega reforme vladavine prava, temeljne slobode i dostizanje ekonomske konkurentnosti za tržište EU, dok Unija treba da ispuni ono što je obećala kad to bude učinjeno.

Evropski komesar za proširenje je naveo da cio proces pregovora o članstvu treba da ubrza i grupisanje srodnih poglavlja, koja moraju da u pregovorima budu završena najduže za godinu dana.

Time će se ubrzati usklađivanje s politikama EU i, pored ostalog, uključivanje u transevropske infrastrukturne i druge mreže.

Varheji je objasnio da je cilj Evropske komisije da stavi na snagu novu metodologiju proširivanja, da se prije susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u maju u Zagrebu izdejstvuje odluka o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i da na samitu u Zagrebu bude pokrenut plan za brži i snažniji privredni razvoj regiona.

Evropski komesar za proširenje je istakao da politički vid mora biti u srži cijelog procesa proširenja i EU želi da se za taj cilj angažuje i kroz redovne susrete na vrhu sa partnerima sa Zapadnog Balkana, tako da zemlje tog regiona budu mnogo bolje uključene i mogu da prate cio postupak, dok EU tako želi da djelatno prati kako se tamo sprovode ključne reforme.

Mora se tačno znati šta će se dogoditi ako se reforme sprovedu, a šta ako to ne bude slučaj, dok građani tog regiona moraju opipljivo osjetiti učinak napretka u ispunjavanju uslova EU za otvaranje vrata članstvu, dodao je Varheji.

Praktično svi poslanici su u raspravi podržali predlog nove metodologije proširenja, a posebno je naglašeno da kandidati za članstvo EU moraju pokazati opipljive rezultate u sprovođenju na djelu vladavine prava, bitke protiv korupcije, a čula su se i pojedina mišljenja da u zemljama koje već pregovaraju ima nazadovanja kad je riječ o demokratiji.

EVROPSKI PARLAMENT

Poslanici Evropskog parlamenta su danas u Strazburu podržali novu metodologiju za prijem zemalja Zapadnog Balkana u članstvo Evropske unije, koju je obrazložio evropski komesar Oliver Varheji.

On je istakao da, uz očekivanje da za pregovore “zeleno svjetlo” dobiju Skoplje i Tirana, treba da krene i plan EU za pomoć i investicije u ekonomski oporavak regiona, naglasivši da će reforme na Zapadnom Balkanu moći najbolje da se sprovedu ako budu utemeljene na ekonomskom napretku i boljitku, što će, pored ostalog, zaustaviti i odliv obrazovanih građana iz regiona.

Varheji je naglasio da se time obezbjeđuju mir i napredak u tom regionu i Evropi, a takođe potvrđuje vjerodostojnost EU, jer zemlje koje pregovaraju o članstvu moraju ostvariti na djelu ono što to zahtijeva, prije svega reforme vladavine prava, temeljne slobode i dostizanje ekonomske konkurentnosti za tržište EU, dok Unija treba da ispuni ono što je obećala kad to bude učinjeno.

Evropski komesar za proširenje je naveo da cio proces pregovora o članstvu treba da ubrza i grupisanje srodnih poglavlja, koja moraju da u pregovorima budu završena najduže za godinu dana.

Time će se ubrzati usklađivanje s politikama EU i, pored ostalog, uključivanje u transevropske infrastrukturne i druge mreže.

Varheji je objasnio da je cilj Evropske komisije da stavi na snagu novu metodologiju proširivanja, da se prije susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u maju u Zagrebu izdejstvuje odluka o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i da na samitu u Zagrebu bude pokrenut plan za brži i snažniji privredni razvoj regiona.

Evropski komesar za proširenje je istakao da politički vid mora biti u srži cijelog procesa proširenja i EU želi da se za taj cilj angažuje i kroz redovne susrete na vrhu sa partnerima sa Zapadnog Balkana, tako da zemlje tog regiona budu mnogo bolje uključene i mogu da prate cio postupak, dok EU tako želi da djelatno prati kako se tamo sprovode ključne reforme.

Mora se tačno znati šta će se dogoditi ako se reforme sprovedu, a šta ako to ne bude slučaj, dok građani tog regiona moraju opipljivo osjetiti učinak napretka u ispunjavanju uslova EU za otvaranje vrata članstvu, dodao je Varheji.

Praktično svi poslanici su u raspravi podržali predlog nove metodologije proširenja, a posebno je naglašeno da kandidati za članstvo EU moraju pokazati opipljive rezultate u sprovođenju na djelu vladavine prava, bitke protiv korupcije, a čula su se i pojedina mišljenja da u zemljama koje već pregovaraju ima nazadovanja kad je riječ o demokratiji.

EVROPSKI PARLAMENT

Poslanici Evropskog parlamenta su danas u Strazburu podržali novu metodologiju za prijem zemalja Zapadnog Balkana u članstvo Evropske unije, koju je obrazložio evropski komesar Oliver Varheji.

On je istakao da, uz očekivanje da za pregovore “zeleno svjetlo” dobiju Skoplje i Tirana, treba da krene i plan EU za pomoć i investicije u ekonomski oporavak regiona, naglasivši da će reforme na Zapadnom Balkanu moći najbolje da se sprovedu ako budu utemeljene na ekonomskom napretku i boljitku, što će, pored ostalog, zaustaviti i odliv obrazovanih građana iz regiona.

Varheji je naglasio da se time obezbjeđuju mir i napredak u tom regionu i Evropi, a takođe potvrđuje vjerodostojnost EU, jer zemlje koje pregovaraju o članstvu moraju ostvariti na djelu ono što to zahtijeva, prije svega reforme vladavine prava, temeljne slobode i dostizanje ekonomske konkurentnosti za tržište EU, dok Unija treba da ispuni ono što je obećala kad to bude učinjeno.

Evropski komesar za proširenje je naveo da cio proces pregovora o članstvu treba da ubrza i grupisanje srodnih poglavlja, koja moraju da u pregovorima budu završena najduže za godinu dana.

Time će se ubrzati usklađivanje s politikama EU i, pored ostalog, uključivanje u transevropske infrastrukturne i druge mreže.

Varheji je objasnio da je cilj Evropske komisije da stavi na snagu novu metodologiju proširivanja, da se prije susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u maju u Zagrebu izdejstvuje odluka o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i da na samitu u Zagrebu bude pokrenut plan za brži i snažniji privredni razvoj regiona.

Evropski komesar za proširenje je istakao da politički vid mora biti u srži cijelog procesa proširenja i EU želi da se za taj cilj angažuje i kroz redovne susrete na vrhu sa partnerima sa Zapadnog Balkana, tako da zemlje tog regiona budu mnogo bolje uključene i mogu da prate cio postupak, dok EU tako želi da djelatno prati kako se tamo sprovode ključne reforme.

Mora se tačno znati šta će se dogoditi ako se reforme sprovedu, a šta ako to ne bude slučaj, dok građani tog regiona moraju opipljivo osjetiti učinak napretka u ispunjavanju uslova EU za otvaranje vrata članstvu, dodao je Varheji.

Praktično svi poslanici su u raspravi podržali predlog nove metodologije proširenja, a posebno je naglašeno da kandidati za članstvo EU moraju pokazati opipljive rezultate u sprovođenju na djelu vladavine prava, bitke protiv korupcije, a čula su se i pojedina mišljenja da u zemljama koje već pregovaraju ima nazadovanja kad je riječ o demokratiji.

ANKARA ODGOVORILA

Pet turskih vojnika je poginulo, a isto toliko ranjeno u napadu snaga Bašara el Asada u sjeverozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib.

Hurijet dejli njuz navodi da je napad na novoformiranu tursku bazu Tafatanaz u Idlibu dogodio se samo nedjelju dana poslije pogibije turskih vojnika i jednog civila pod ugovorom u bombardovanju sirijske vojske.

Ankara je saopštila da je odgovorila na posljednji napad ciljajući mete u regionu Idliba.

Tursko ministarstvo odbrane navodi je da su u odmazdi pogođena 101 od 115 meta, prenosi Rojters.

“Do sada 115 meta sirijskog režima je ciljano, a ‘101 element je neutralisan’ prema informacijama iz razliičtih izvora, ističe se u saopštenju.

Kako se dodaje, utvrđeno je da su uništena tri tenka i dva minobacačka položaja, a pogođen je i jedan helikopter.

ANKARA ODGOVORILA

Pet turskih vojnika je poginulo, a isto toliko ranjeno u napadu snaga Bašara el Asada u sjeverozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib.

Hurijet dejli njuz navodi da je napad na novoformiranu tursku bazu Tafatanaz u Idlibu dogodio se samo nedjelju dana poslije pogibije turskih vojnika i jednog civila pod ugovorom u bombardovanju sirijske vojske.

Ankara je saopštila da je odgovorila na posljednji napad ciljajući mete u regionu Idliba.

Tursko ministarstvo odbrane navodi je da su u odmazdi pogođena 101 od 115 meta, prenosi Rojters.

“Do sada 115 meta sirijskog režima je ciljano, a ‘101 element je neutralisan’ prema informacijama iz razliičtih izvora, ističe se u saopštenju.

Kako se dodaje, utvrđeno je da su uništena tri tenka i dva minobacačka položaja, a pogođen je i jedan helikopter.

16 DOGAĐAJA

Za ovu i prošlu godinu Vlada je opredijelila 522 hiljade eura za podršku marketinškim aktivnostima u turizmu, od kojih je već podijeljeno 520,33 hiljade eura. Od tog iznosa, samo za manifestacije u Boki i Budvi, dodijeljeno je preko 100 hiljada eura podrške, odnosno 102.890 eura za 16 manifestacija.

Kako se navodi u izvještaju o realizaciji programa Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije (NTO), za razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju turističku ponudu ukupna opredijeljena sredstva iznosila su 140 hiljada eura. Na javni poziv pristigao je 31 zahtjev, a među njima, podršku u iznosu od 3.200 eura dobio je Moric doo za uređenje staze – vidikovca u selu Klinci.

Za organizovanje manifestacija – oblast podrške za projekte čija ukupna predračunska vrijednost iznosi do 20.000 eura, bilo je opredijeljeno 35.490 eura.

Za projekte čija ukupna predračunska vrijednost iznosi do 100.000 eura, bilo je opredijeljeno 70 hiljada eura podrške.

Podrška za muzičke festivale čija ukupna predračunska vrijednost iznosi preko 100.000 eura, ukupno je iznosila 165 hiljada eura.

16 DOGAĐAJA

Za ovu i prošlu godinu Vlada je opredijelila 522 hiljade eura za podršku marketinškim aktivnostima u turizmu, od kojih je već podijeljeno 520,33 hiljade eura. Od tog iznosa, samo za manifestacije u Boki i Budvi, dodijeljeno je preko 100 hiljada eura podrške, odnosno 102.890 eura za 16 manifestacija.

Kako se navodi u izvještaju o realizaciji programa Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije (NTO), za razvoj inovativnih turističkih proizvoda koji obogaćuju turističku ponudu ukupna opredijeljena sredstva iznosila su 140 hiljada eura. Na javni poziv pristigao je 31 zahtjev, a među njima, podršku u iznosu od 3.200 eura dobio je Moric doo za uređenje staze – vidikovca u selu Klinci.

Za organizovanje manifestacija – oblast podrške za projekte čija ukupna predračunska vrijednost iznosi do 20.000 eura, bilo je opredijeljeno 35.490 eura.

Za projekte čija ukupna predračunska vrijednost iznosi do 100.000 eura, bilo je opredijeljeno 70 hiljada eura podrške.

Podrška za muzičke festivale čija ukupna predračunska vrijednost iznosi preko 100.000 eura, ukupno je iznosila 165 hiljada eura.

MEDICINSKI TRETMAN

Bivši predsjednik Bolivije Evo Morales, koji se nalazi u egzilu u Argentini, otputovao je na Kubu zbog medicinskog tretmana, saopštio je argentinski predsjednik Alberto Fernandez.

Alberto Fernandez je rekao da Moralesa ništa kao izbjeglicu ne sprečava da ide na Kubu, ali nije precizirao zbog kog medicinskog tretmana je otputovao na Kubu, prenosi AP.

Moralesu ovo nije prvi put da odlazi na liječenje na Kubu – 2017. i 2018. godine operisao je čvoriće na glasnim žicama.

Evo Morales, koji je skoro 14 godina predvodio Boliviju, podnio je ostavku u novembru prošle godine kada su mu vojska i policija uskratile pomoć nakon višenedjeljnih demonstracija zbog navodne prevare na oktobarskim izborima.

On je najprije otišao u Meksiko, a zatim u Argentinu gdje je dobio status izbjeglice.

  • Vuković: Crna Gora napreduje, Moody’s unaprijedio kreditni rejting na Ba2
    on 25/09/2026 at 21:47

    Agencija za kreditni rejting Moody’s podigla je kreditni rejting Crne Gore sa Ba3 na Ba2, uz zadržavanje pozitivnog izgleda za dalje poboljšanje, saopštio je ministar finansija Novica Vuković. Prema njegovim riječima, ova odluka predstavlja snažnu potvrdu rezultata koje Crna Gora ostvaruje kroz sprovođenje reformi, jačanje institucija i ubrzavanje evropskog puta.

  • Spajić - Euro model investicija u građane i njihovu budućnost, kreirao ga je tim koji pobjeđuje
    on 25/09/2026 at 19:05

    Euro Model je održiv i to je pokazala svaka analiza, kazao je predsjednik Vlade Milojko Spajić u emisiji "Okvir". Razumije, kaže, izjavu ministra finansija da mu treba vremena za konačan stav imajući u vidu na koje sve sektore model ima uticaja. Spajić smatra da je program investicija u budućnost Crne Gore i svih njenih građana koji su, kako navodi, godinama živjeli u prošlosti i podjelama, dok su životni standard i položaj radnika bili zapostavljeni.

  • Vuković sa Svjetskom bankom o novoj fazi reformi javnih finansija: Fokus na poreze, državna preduzeća i javne prihode
    on 25/09/2026 at 17:09

    Reforme u oblasti javnih finansija i upravljanja državnim resursima bile su tema sastanka ministra finansija Novice Vukovića i njegovog tima sa predstavnicima Svjetske banke, uz učešće v.d. direktora Poreske uprave Save Laketića. Razgovarano je o narednim koracima, sa fokusom na modernizaciju poreskog sistema, digitalizaciju, efikasnije upravljanje državnim preduzećima i javnim investicijama, kao i dalje jačanje naplate javnih prihoda.

  • Evropska integracija donosi konkretne koristi građanima i privredi
    on 25/09/2026 at 16:05

    Cilj Centralne banke je da evropska integracija ne ostane apstraktan institucionalni proces, već da bude vidljiva u svakodnevnom životu, kroz niže troškove, brže i sigurnije transakcije i kvalitetnije finansijske usluge za građane i privredu, saopštila je guvernerka Irena Radović.

  • ASP: Odbiti strane investitore koji nemaju transparentnu vlasničku strukturu
    on 25/09/2026 at 15:01

    Novim zakonom o provjeri stranih investicija treba da bude jasno propisano da će sva strana ulaganja, za koja se ne dostave potpuni podaci o stvarnim krajnjim vlasnicima, biti u startu odbijena, preporučila je Akcija za socijalnu pravdu (ASP) u okviru konsultativne javne rasprave za izradu ovog značajnog propisa.

  • Dodijeljena Zelena nagrada CBCG i predstavljene jubilarne kovanice petrolamium crnojevicii
    on 25/09/2026 at 14:52

    Centralna banka (CBCG) obilježila je 35 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom dodjelom Zelene nagrade CBCG i predstavljanjem jubilarnih kovanica Petrolamium crnojevicii, posvećenih jedinstvenom naučnom otkriću.

  • MJR: Raspisan tender za izgradnju Doma zdravlja u City kvartu
    on 25/09/2026 at 13:58

    Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, raspisalo je tender za izvođenje radova na izgradnji Doma zdravlja u City kvartu, čime je, kako kažu, napravljen važan korak ka realizaciji ovog značajnog projekta u jednom od najnaseljenijih djelova Podgorice.

  • Monstat: BDP u prošloj godini rastao 3,3%
    on 25/09/2026 at 12:10

    Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore je u prošloj godini zabilježio realni rast od 3,3 odsto, pokazuju podaci Monstata.

  • Keković: Ne odustajemo od povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta, "Euro model" mora biti održiv
    on 25/09/2026 at 10:00

    Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković kazao je da sindikati ne odustaju od povećanja obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK) sa 90 na 100 eura i da očekuju da se to primijeni na oktobarske zarade. Gostujući u emisiji "Link" Radija Crne Gore (RCG), upozorio je da od 30. aprila nema Opšteg kolektivnog ugovora (OKU), dok najavljeni "Euro model", kako je naveo, mora biti održiv, ne smije dovesti do uravnilovke i mora biti praćen mjerama koje će spriječiti rast cijena.

  • Bez "Euro modela" u programu reformi do 2031.
    on 25/09/2026 at 09:02

    Vlada je usvojila je program reforme upravljanja javnim finansijama za period od naredne do 2031. godine, u kojem nema najavljenog Euro modela, koji predviđa povećanje minimalnih zarada od januara, ukidanje doprinosa i povećanje poreza na dobit.