STAV LAJENBERGERA

Za izbor vrhovnog državnog tužioca u Crnoj Gori neophodan je određeni nivo demokratske zrelosti, zato opozicija i vladajuća većina moraju biti sposobne da ostave po strani njihove političke borbe i nađu zajedničko rješenje koje će biti dobro po državu. To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio Stefan Lajenberger, član Antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope (GRECO).

GRECO je prošle nedjelje objavio izvještaj o stanju u crnogorskom pravosuđu u kojem je navedeno da je “alarmantno što ne postoji napredak kada su u pitanju sastav i nezavisnost Sudskog savjeta, kao ni u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije”.

Zabrinutost

U tom kontekstu, GRECO je naročito iskazao zabrinutost zbog odluke koju je donio Sudski savjet da ponovo imenuje pet predsjednika suda za najmanje treći mandat, među njima i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, što, kako su naveli, nije u skladu sa njihovim preporukama.

Lajenberger, jedan od autora izvještaja, kazao je da u Crnoj Gori, kada je u pitanju sudstvo, postoji određeni napredak, koji je primijećen od strane GRECO, ali navodi da je na zemlji da riješi “alarmantna pitanja” koja se odnose na nezavisnost Sudskog savjeta. To je, kako kaže, najproblematičnije pitanje koje mora biti riješeno.

“Mi zaista možemo da primijetimo da se radi na određenim pitanjima i postoje stvari koje su urađene kako bi se poboljšao sistem. Moramo priznati da postoji poboljšanje. Ali, zbog ovih zabrinjavajućih stvari, EU će sigurno nastaviti pažljivo da prati situaciju u vašoj zemlji, čitajući izvještaje GRECO koje u Briselu veoma cijene. Ono što mi možemo da uradimo je da snažno ohrabrimo vlasti u Crnoj Gori da dobro razmotre pitanja koja do sada nisu riješili, kako bi ubrzale dalji napredak na putu ka EU”, rekao je Lajenberger.

Govoreći o v.d.stanju u Vrhovnom državnom tužilaštvu, Lajenberger kaže da je izbor VDT ključno pitanje za državu, a dvotrećinska podrška poslanika demokratski iskorak, na koji bi država morala biti spremna.

Papir

“Rekao bih da je na papiru to pozitivna preporuka, da se VDT izabere dvotrećinakom većinom poslanika u Skupštini, koji su predstavnici naroda. To obezbjeđuje da kvalifikovana većina bira VDT. To je nešto što je u skladu sa demokratijom, i to je nešto što je odraz demokratije. Ali, očigledno, kada se ovakav sistem primjenjuje, neophodan je određeni nivo demokratske zrelosti”, ocijenio je Lajenberger.

Opozicija i većina u parlamentu, dodaje sagovornik Pobjede, moraju biti sposobne da ostave po strani njihove političke borbe i traže zajednički interes države što, ističe, nije uvijek lako.

“Problem je kada nema kandidata koji može da doprinese konsenzusu ili kada opozicija i većina imaju samo na umu blokiranje jedni drugih. Onda očigledno ovakav zahtjev, koji je, opet kažem demokratski zahtjev, može da bude put do blokiranja sistema što je jako loše. Država bez VDT ne može imati normalno funkcionisanje sudskog sistema”, istakao je Lajenberger

Ključ je u političkom dijalogu, dodaje on.

“Mislim da bi bilo loše vratiti se na neka druga rješenja. Važno je da političke partije ostave po strani njihove borbe i traže zajednički interes za državu”, navodi on.

STATISTIKA

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, 8.000 djece uzrasta od tri do pet godina nije primilo obaveznu MMR vakcinu. U protekle dvije godine Uprava za inspekcijske poslove podnijela je preko 177 prekršajnih prijava protiv roditelja koji nijesu vakcinisali djecu prema kalendaru obavezne imunizacije, dok su sudovi izrekli 150 novčanih kazni vrijednosti 15.000 eura, a ostalih 27 su dobili opomenu.

Iz Instituta za javno zdravlje i Doma zdravlja Podgorica ističu da roditelji svakog trećeg djeteta uzrasta od tri godine i dalje odbijaju da ih vakcinišu MMR vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, zbog toga što nemaju povjerenja u tu vrstu imunološkog lijeka, iako iz zdravstvenih institucija upozoravaju da to može dovesti do pojave opasnih malih boginja.

Iz Inspekcije navode da je od januara do septembra 2019. godine iz domova zdravlja dostavljeno 80 obavještenja Odsjeku za zdravstveno-sanitarnu inspekciju Uprave za inspekcijske poslove da roditelji nijesu omogućili djeci predškolskog uzrasta vakcinaciju protiv određenih zaraznih bolesti, uključujući i MMR vakcinu.

Postupajući po dostavljenim obavještenjima inspektori su podnijeli 73 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, protiv roditelja zbog odbijanja obavezne imunoprofilakse djece kod određenih zaraznih bolesti.

“Od navedenih zahtjeva u 71 slučaju radilo se o djeci koja nijesu vakcinisana MMR vakcinom i tou Herceg Novom 34, po devet u Kotoru i Ulcinju, osam u Baru, šest na Cetinju, tri u Bijelom Polju i dva u Podgorici. Po sedam obavještenja nije postupljeno i to po dva zbog nepotpune dokumentacije i po pet zbog nepoznate adrese roditelja (nalaze se u inostranstvu), a obavještenja su se odnosila i na MMR vakcinu”, kazali su ranije iz Uprave za inspekcijske poslove.

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, preko 8.000 mališana uzrasta od tri do pet godina nije primilo MMR vakcinu.

Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznihbolesti, minimalna kazna za roditelje iznosi 100, a maksimalna 2.000 eura.

Direktorica NVO „Naše sunce” Milka Šćepanović ističe za „Dan” da veliki broj roditelja zahtjeva da vakcinacija ne bude obavezna i da djecu treba detaljno pregledati kako ne bi došlo do komplikacija.

“Prvo ću početi od toga da u 18 evropskih zemalja vakcinacija nije obavezna i po uzoru na njih imamo pravo da se borimo da tako bude i u našoj zemlji, uz dužno poštovanje onih koji ne dijele mišljenje sa roditeljima koji žele detaljne informacije o nekom lijeku vakcini. Svi bi trebalo da znaju da mališan ne smije da ima ni kijavicu, čak ni stomačne tegobe kako vakcina ne bi izazvala bolest. U Crnoj Gori, djeca prije vakcinacije ne prolaze temeljnu zdravstvenu provjeru. Isto tako, kao neko ko je zagovornik da roditelji moraju imati jasnu sliku pred očima, ne postoje jasni naučni dokazi da postoji bilo kakva veza između vakcinisanja i nekih teških stanja koja se dovode u vezu sa njima, ali isto tako nema ni dokaza da je vakcina potpuno bezbjedna, o bilo kojoj da se radi”, kaže Šćepanovićeva.

UTROŠENO OKO 250.000€

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) Crne Gore za tri godine, koliko se spoljna portabilna insulinska pumpa nalazi na Listi medicinsko-tehničkih pomagala, izdao je o trošku države 54 insulinske pumpe sa pripadajućim potrošnim materijalom, od čega 24 u 2019. godini.

To je Fond koštalo ukupno 249.373,79 eura, odnosno 132.328,13 eura u prošloj godini.

“Od uvršćivanja spoljne portabilne insulinske pumpe na Listu medicinsko-tehničkih pomagala, u januaru 2017, do sada prema evidencijama Fonda za zdravstveno osiguranje na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja izdato je i ugrađeno 54 insulinskih pumpi, od kojih je 24 ugrađeno u 2019. godini”, kazao je Dnevnim novinama direktor zdravstvene ustanove Sead Čirgić.

Osigurano lice kojem je odobrena spoljna portabilna insulinska pumpa, kako je rekao, ima pravo i na potrošni materijal u skladu sa Listom pomagala.

“U periodu od 2017. do kraja 2019. godine ugovorni isporučilac ovih pomagala isporučio je 17.742 pomagala (insulinska pumpa, pripadajući djelovi i potrošni materijal), i to 54 spoljnjih portabilnih insulinskih pumpi 24 u 2019. godini, 7.471 sistem za infuziju, igle i kateteri 4.531 u prošloj godini, 7.471 rezervoar za insulin 4.531 lani, 2.487 baterija za insulinsku pumpu 1.633 u 2019, 184 zaštitne navlake 108 u prethodnoj godini i 75 pojasa za struk, od čega 42 tokom prošle godine”, precizirao je Čirgić.

To je Fond ukupno koštalo skoro 250.000 eura.

“U periodu od januara 2017. do kraja 2019. godine za isporuku pomagala kod šećerne bolesti, 54 spoljne portabilne insulinske pumpe i pripadajući potrošni materijal, ugovorni isporučilac ovih pomagala je fakturisao 249.373,79 eura, od čega je u 2019. godini fakturisano 132.328,13 eura za 24 insulinske pumpe i pripadajući potrošni materijal”, pojasnio je Čirgić.

“Predlog za korišćenje insulinske pumpe, osiguranom licu daje konzilijum za insulinsku pumpu Kliničkog centra Crne Gore koji čine tri specijalista interne medicine endokrinologa i dva specijalista pedijatrije endokrinologa.

“Nakon ovog predloga, nalaz i mišljenje o opravdanosti korišćenja insulinske portabilne pumpe daje Prvostepena ljekarska komisija u nadležnoj područnoj filijali kod koje je osigurano lice prijavljeno na zdravstveno osiguranje, na osnovu kojeg nalaza i mišljenja Fond izdaje potvrdu o odobrenoj nabavci insulinske pumpe, uz izdavanje revers kartice”, istakao je Čirgić i naglasio da osigurno lice kojem je odobrena spoljna portabilna insulinska pumpa ima pravo na potrošni materijal u skladu sa Listom pomagala.