DO 17. FEBRUARA

Potpredsjednik Crnogorske Ivica Kaluđerovići vodiće tu stranku do kongresa koji će biti održan 17. februara, saopštio je funkcioner te partije Dragan Ivančević.

Dosadašnji predsjednik Vladimir Pavićević, podnio je ostavku na tu funkciju.

Ivančević je agenciji Mina kazao da će u Budvi biti održan redovni kongres Crnogorske partije, na kome će biti izabrano novo rukovodstvo i potvrđena politička orijentacija stranke.

Ivančević je kazao da je orijentacija Crnogorske utvrđena na prvom kongresu kada je usvojen temeljni politički dokument “Cetinjska rezolucija” u kojoj je sadržan projekat zasnivanja Crne Gore na ustavnom patriotizmu.

„Danas ćemo imati poslednju sjednicu organizacionog odbora na kojoj ćemo prihavtiti ostavku našeg dosadašnjeg predsjednika i dati ovlašćenje Kaluđeroviću da vodi partiju i predsjedava Kongresom“, rekao je Ivančević.

On je najavio da će na kongresu izabrati novo rukovodstvo od mladih, obrazovanih ljudi koji smatraju Crnu Goru svojom jedinom domovinom.

“Ovaj elemenat držatvornosi Crnogorske biće osnažen na kongresu. Biće osnažen građanski karakter stranke i težnja za promjenama koje će Crnu Goru jačati, izgrađivati njene istitucije a ne razgrađivati”, kazao je Ivančević.

On je naveo da Crnogorska kao građanska alternativa želi da razvija svoje kapacitete.

Ivančević je naveo da je sada potpuno otvoren put Crnogorskoj da realizuju sva programska načela u skladu sa rezolucijom.

„Rezolucijom o liberalnom demokratskom kontinuitetu, o ekonomiji i nizu drugih dokumenata i programskih rješenja koje će biti garancija da čvrsto idemo na putu postavljanja građanske partije koja nosi ponosno i časno ime svoje države“, rekao je Ivančević.

Kako je objasnio, na tom putu žele da okupe partnere iz drugih partija, nevladinog sektora.

“Koji su građanski orijentisani, koji Crnu Goru doživljavaju kao jedinu domovinu i koje su spremni da mijenjaju državu na bolje”, kazao je Ivančević.

Ivančević je rekao da su prihvatili ostavke predsjednika u Nikšiću i Podgorici i Herceg Novom, koji je najavio da čitav odbor u Herceg Novom prelazi u Demokrate.

„Na našu veliku sreću to nije istina, prelazi on, to je njegovo lično pravo. Želimo mu sve najbolje i njemu i njegovoj partiji kao i što želimo sve najbolje našem dosadašnjem predsjedniku“, kazao je Ivančević.

OD VDT-A

Demokratski front (DF) zatražio je da vršilac dužnost vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković sazove hitnu sjednicu Tužilačkog savjeta i da zatraže informacije u vezi sa dokumentom koji je navodno dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević, na konferenciji za novinare, kazao je da su saznali da je prije nekoliko sedmica na ime glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u SDT stigao zvaničan dokument koji obara presudu za državni udar.

“Pravo je pitanje zbog čega Katnić već nekoliko sedmica krije taj dokument i zbog čega ga nije uputio ka Višem sudu i strankama u postupku“, rekao je Knežević.

Kako je naveo, Stanković na sjednicu Tužilačkog savjeta treba da pozove Katnića kako bi pred tom tužilačkom organizacijom i cjelom crnogorskom javnošću obznanio kakav je to dokument dobio od zvaničnih organa Srbije.

Upitan da li znaju o kakvom dokumentu se tačno radi, Knežević je odgovorio da imaju nezvanične informacije i da upravo zbog toga što su nezvanične pozivaju Katnića da objavi taj dokument.

“Ukoliko to ne bude uradio u narednih nekoliko dana, mi ćemo putem međunarodne pravne pomoći zatražiti informacije od nadležnih organa Srbije. Radi se o dokumentu koji u potpunosti obara presudu za državni udar i oslobađa crnogorske i srpske državljane od kazni koje je izreklo vijeće sudije Suzane Mugoše“, kazao je Knežević.

Upitan da li smatra da može doći do dijaloga sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, Knežević je odgovorio da je SPC jasno odgovorila na poziv premijera Duška Markovića, da prvo traže povlačenje Zakona, pa da tek onda može da otpočne dijalog o tom pravnom aktu i temeljnom ugovoru. 

Knežević je kazao da DF podržava stav mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da neće pregovarati sa Vladom ukoliko ne dođe do povlačenja Zakona.

Kako je dodao, svakom u Crnoj Gori je jasno da je dijalog sa Markovićem i predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem skoro nemoguć.

Knežević je kazao da ustavna nadležnost Đukanovića nije dogovor oko crkve, niti oko pitanja koja u ovom trenutku, kako je naveo, razdiru Crnu Goru.

Ta pitanja su, kako je rekao, u ustavnoj nadležnosti Markovića.

Komentarišući određene navode Đukanovića u emisiji Teleskopija, Knežević je istakao da nezavisnost Crne Gore nije ugrožena od DF-a, Srbije, niti od SPC.

“Nemamo namjeru da mijenjamo državno-pravni status Crne Gore. Nezavisnost Crne Gore isključivo je ugrožena od Đukanovića i ove oligarhije koja se nalazi na vlasti“, rekao je Knežević.

On je zaključio da je dijalog u Crnoj Gori gotovo nemoguć kad predsjednik države polazi sa pozicija „možemo da razgovaramo, ali samo onako kako ja želim“ .

PUT KA EU

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je u Briselu da je Kolegijum komesara Evropske unije (EU) danas usvojio novu metodologiju procesa pristupanja EU čija je svrha da se ponovo uspostavi vjerodostojna perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU.

Na konferenciji za novinare poslije sastanka Kolegijuma, Varhelji je rekao da bi zemlje članice EU trebalo da odobre novu metodologiju prije majskog Samita EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu, parlalelno sa pokretanjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Revidirana metodologija jedan je od tri kolosjeka na kojima ćemo raditi. Uoči samita u Zagrebu, parlalelno ćemo raditi na otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevrenom Makedonijom i Albanijom i izaći sa planom za ekonomski razvoj i ulaganja na Zapadnom Balkanu”, kazao je Varhelji.

Varhelji je rekao da se revidirana metodologija pristupnih pregovora sa EU kao “prvi element nove strategije koji je predstavila nova Evropska komisija” zasniva na četiri osnovna prinicpa: kredibilitetu, jačem političkom vođstvu, dinamici i predvidivosti.

“To su načela kojima želimo da osiguramo da proces bude vjerodostojniji, dinamičniji i snažnije politički vođen”, kazao je Varhelji i dodao da je novu metodologiju “možda bolje zvati procedurom ili postupkom”.

On je rekao da dokument predviđa da jačanje dinamike pregovaračkog procesa bude postignuto tematskim grupisanjem pregovaračkih poglavlja i dodao da će biti šest takvih grupa poglavlja.

Grupa sa najvažnijim, fundamentalnim poglavljima imaće ključnu ulogu, biće prva otvorena, a poslednja zatvorena.

U slučaju završetka važnih reformi, vremenski okvir od otvaranja grupe do zatvaranja poglavlja trebalo bi da bude ograničen, poželjno na godinu dana, dodao je.

Varhelji je rekao da nova metodlogija predviđa snažnije podsticaje od EU u slučaju napretka kandidata, ali i negativne posljedice ako napredak izostane.

“Dokument predviđa mogućnost da se okrene tok pregovora, da možemo da vratimo proces priustupanja korak unazad ako države ne učine ono što se od njih traži”, naveo je Varheji.

On je rekao da je “suspenzija fondova jedna od mogućnosti” i da će EU posegnuti za njom “ako bude potrebno”.

“Treba biti proporcionalan i voditi računa o nivou nedovoljnog napretka. Možemo da prekinumo pregovore samo za neka poglavlja koja su bila otvorena, a možemo i u potpunosti da obustavimo pregovore ako zemlja načini veliki korak nazad”, dodao je.

Varhelji je kazao i da je potrebno veće uključivanje država članica EU u postupak praćenja napretka zemalja kandidata i dodao da postoji plan da stručnjaci EK zajedno sa stručnjacima članica Unije “idu na teren” i procjenjuju postignuća određene zemlje.

On je rekao da su stabilnost i mir na Zapadnom Balkanu među glavnim prioritetima Unije, i da je zbog toga proširenje jedan od njenih ključnih projekata.

“Želimo da te države postanu punopravne članice EU. Zato smo razmotrili kako možemo da poboljšamo njihove izglede da postanu članice Unije i došli do toga da je potrebno da one sprovedu reforme koje će funkcionisati i biti trajne, koje će stvoriti i osjećaj slobode za ljude u tim zemljama i snažnije ekonomije”, rekao je evropski komesar.

On je kazao da dokument jasno ukazuje da Srbija i Crna Gora imaju mogućnost da prihvate novu metodologiju, ali da je njima prepušteno da li će to učiniti ili ne.

“Vidim više razloga ‘za’ (prelaz Srbije i Crne Gore na novu metodlogiju), ali to će biti njihova odluka”, naveo je.

Na Sjevernu Makedoniju i Albaniju primjenjivaće se nova metodologija, a EU se nada da će sa njima uskoro otvoriti pristupne pregovore, rekao je Varhelji.

Novu metodologiju procesa pristupanja EU Varhelji bi sjutra trebalo da predstavi i zvaničnicima u Beogradu koji će, prema ranijim najavama, posetiti zajedno sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimirom Bilčikom i evroposlanicom Tanjom Fajon.

Evropska komisija sačinila je novu metodologiju proširenja EU nakon francuskog non-pejpera o reformi procesa proširenja u novembru 2019. i drugog non-pejpera devet država članica u decembru.