RAZGOVARAO SA ZELENSKIM

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan kritikovao je danas u Kijevu rusko pripajanje ukrajinskog poluostrva Krim i obećao da će podržati teritorijalni integritet Ukrajine.

Erdogan je rekao i da će Turska pomoći izgradnju smještaja za 500 porodica krimskih Tatara koji su se preselili u druge djelove Ukrajine poslije aneksije Krima.

Krimski Tatari su turkijska etnička grupa čiji su se mnogi pripadnici protivili ruskom pripajanju tog crnomorskog poluostrva.

Rusija je pripojila Krim 2014. godine, što najveći broj država ne priznaje, dok su zapadne zemlje zbog tog poteza uvele sankcije Moskvi.

Na konferenciji za medije posle razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Erdogan je rekao da “Turska ne priznaje nelegitimnu aneksiju Krima” i da “podržava teritorijalni integritet Ukrajine”.

Zelenski je kazao da Ukrajina računa na pomoć Turske po pitanju oslobađanja Krimskih Tatara uhapšenih na Krimu.
Ruske bezbednosne snage na Krimu uhapsile su desetine Krimskih Tatara, optuženih za pripadnost radikalnim islamističkim grupama. Aktivisti za ljudska prava te optužbe odbacuju kao lažne.

Zelenski je rekao da je s Erdoganom razgovarao i o mogućnosti isporuke prirodnog gasa u Ukrajinu preko Turske.

KINESKI DRŽAVNI VRH

Kineski državni vrh priznao je da je uočio “mane i nedostatke” u odgovoru zemlje na smrtonosnu epidemiju koronavirusa.

Stalni odbor Politbiroa naveo je da se nacionalni sistem upravljanja vanrednim situacijama mora poboljšati, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Naručeno je suzbijanje tržišta divljih životinja na kojem se virus pojavio.

U Kini je evidentirano više od 17.000 potvrđenih slučajeva koronavirusa, 361 smrtni slučaj i više od 150 u drugim državama, a na Filipinima prvi smrtni slučaj.

Broj smrtnih slučajeva u Kini, izuzev Hong Konga, sada prelazi 349 žrtava teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) koji je tu zemlju zadesio 2002-2003. godine.

Novi koronavirus uzrokuje tešku akutnu respiratornu infekciju, a simptomi obično počinju sa vrućicom, praćenom suhim kašljem.

Epidemija je uticala i na kineske dionice kada su finansijska tržišta ponovo otvorena 3. februara, nakon Kineske nove godine. Indeks Shanghai Composite bio je gotovo osam posto niži, što je njegov najveći dnevni pad tokom više od četiri godine.

LJUBLJANA

U Ljubljani je otvoren Islamski kulturni centar s prvom džamijom u Sloveniji.

Nakon više decenija napora da muslimani u Sloveniji dobiju svoj vjerski objekt, 2013. postavljen je kamen-temeljac za džamiju, prenosi Al Džazira.

Na 13.000 kvadratnih metara nalaze se upravna i stambena zgrada, sportska sala, restoran i obrazovni centar s bibliotekom.

Gradnja je koštala gotovo 34 miliona eura, a veći dio finansirala je država Katar.

Islamska zajednica u junu će organizovati i svečano otvorenje objekta, gdje očekuju više hiljada vjernika.

ISELJENICI PORUČILI

Crna Gora je usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti kako bi zaokružila puni suverenitet i ne treba da ga povuče, ocijenjeno je večeras u emisiji “Argumenti” TVCG.

Povjerenik Matice crnogorske za Srbiju Radonja Dubljević kaže da vjeruje da će se dijalog o primjeni zakona između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske pokrenuti, ali se osvrnuo na, kako navodi, “malu uslovljenost” koja postoji u riječima mitropolita Amfilohija.

“Nameće se da to još nije zrelo. Ako Amfilohije uslovljava dijalog sa povlačenjem Zakona onda dijalog pada u apsurd. Ako postoji tolerancija da sve što je u Zakonu manjkavo i što treba popraviti zašto se ne bi popravilo,” kaže Dubljević.

Advokat Dragan Marković kaže da je Zakon usvojen kako bi se zaokružio proces političkog obnavljanja punog suvereniteta Crne Gore.

“Zakon se ne smije povući jer time neće biti Crne Gore, a stav Amfilohija mislim da nije ispravan”, kazao je Marković.

Dubljević je ocijenio da su litije koje organizuje Mitropolija politički skupovi, dok Marković smatra da su organizovane iz Beograda, ali i iz Crne Gore.

“Sud u Strazburu je, na primjedbu da se ne primjenjuje ovaj Zakon, donio odluku da nema utemeljenja kako u međunarodnom, tako ni domaćem pravu, nego su primjedbe bile političkog i ideološkog karaktera. To sud ne rješava, a mislim da ni crkva, bez obzira čija je ne treba da radi”, ocijenio je Marković. On smatra da država ipak neće biti ugrožena, kao i da identitet ne može biti doveden u pitanje.

Marković je ocijenio da je medijska kampanja iz Srbije, nakon usvajanja zakona, tragična i da se mora prevazići.

“Da bi izašla iz ove situacije, Crna Gora mora da uradi što je Srbija u Crnoj Gori. Crna Gora mora u Beogradu da formira kulturni centar, mora da pomogne nama u dijaspori, samo da uradi 10 odsto što radi Srbija u Crnoj Gori, nama je dosta”, ocijenio je Marković.

Govoreći o odnosu Srbije prema sopstvenim građanima crnogorske nacionalnosti, Dubljević je podsjetio da je šef diplomatije Ivica Dačić izgovorio nešto što zvaničnik jedne demokratske zemlje ne bi smio da izgovori.

Podsjetimo, Dačić je pozvao Crnogorce koji žive u Srbiji, da se izjasne o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

“Onaj ko je sve što ima stekao u Srbiji ima obavezu da ne ćuti, a oni koji podržavaju crnogorski režim po pitanju borbe protiv srpskog naroda, mislim da je veliko pitanje da li i dalje treba da imaju srpsko državljanstvo”, izjavio je nedavno Dačić.

Dubljević smatra da Dačićeva izjava nije greška već osmišljena poruka, što su potvrdile i njegove kasnije izjave sa istim značenjem.

“Tako da se kod većine građana crnogorske zajednice u Srbiji mogao objektivno pojaviti nekakav strah”, ocijenio je Dubljević.

Književnik i novinar Živojin Rakočević smatra da je poziv mitropolije da se zakon povuče zapravo poziv građana.

“To je poziv građana koji se već mjesecima nalaze na ulicama. Oni odbijaju mogućnost da im svetinje budu oduzete. Nema ničeg novog u tome, to su jasni stavovi. Oni su suština onoga što se događalo u prošlosti”, ocijenio je Rakočević i dodao da su demokratske i mirne litije nešto najbolje što se dešavalo Crnoj Gori.

Rakočević tvrdi da litije nemaju veze sa politikom već su, kako kaže, refleks Crne Gore na totalitarizam.

“To je jedan potpuno građanski protest koji se, prvi put, od četrdesetih događa po oslobođenju od straha. A politikom se bavi onaj ko je pokrenuo ideju da se obnovi nezavisna pravoslavna crkva u Crnoj Gori, a to je sam vrh vlasti”, navodi Rakočević.

Dubljević je odgovorio da se crnogorska crkva ne obnavlja, ili osniva, već da ona traje vijekovima.

“Ona je sada jednostavno zaodenuta jednom drugom političkom mišlju i mi pokušavamo da tu misiju svedemo u neki okvir, da ona bude i naša. I zato crnogorska vlast ne donosi zakon da bi ne znam šta radila po Crnoj Gori, nego da bi Srpsku pravoslavnu crkvu uvela u sistem i da u tom sistemu crkva pronađe sebe u jevanđelju, a ne ratobornom pravoslavlju koje je istrgnuto iz istorijskog konteksta, pa se preko formule svetosavlja, a sada i srpstva okreće protiv Crnogoraca”, poručio je Dubljević.