AMFILOHIJE ODGOVORIO

Predstavnici Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) spremni su da se sastanu sa premijerom Duškom Markovićem sa nadom da je Vlada iskreno opredijeljena za konačno otvaranje suštinskog i ljudskog razgovora u cilju da se, u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, ukloni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili sve diskriminatorne odredbe u njemu.

Na sajtu MCP objavljen je odgovor mitropolita crnogorsko primorskog Amfilohija na Markovićev poziv na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

“Spremni smo da se, imajući u vidu odluke Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crpke (SPC) i Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori, i poštujući Ustav, sastanemo sa Vama sa nadom da ste iskreno opredijeljeni za konačno otvaranje suštinskog i ljudskog razgovora sa ciljem da se, u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, ukloni zakon ili sve diskriminatorne odredbe u njemu”, navodi se u pismu.

Amfilohije je poručio da se isključivo poslije rješenja tog ključnog problema današnje Crne Gore, može i treba otvoriti dijalog radi rješavanja drugih, veoma složenih pitanja.

“Kao što je povraćaj (restitucija) imovine koju je komunistički režim poslije Drugog svjetskog rata bespravno i besudno oduzeo od Pravoslavne crkve, Rimokatoličke crkve, Islamske zajednice i građana, a što je međunarodna i zakonska
obaveza Crne Gore”, rekao je Amfilohije.

On je kazao da se poslije rješenja ključnog problema, može otvoriti i dijalog za pripremu i zaključivanje Temeljnog ugovora između SPC i Crne Gore.

“I ovih dana smo napomenuli da i najbolji ugovor između Crkve i države uz postojanje ovakvog zakona ne bi imao nikakvog smisla i značaja”, naveo je Amfilohije.

Kako se navodi u pismu, Amfilohije očekuje da MArković, ukoliko želi istinsko rješenje problema, zakaže sastanak kojem bi, osim njega, prisustvovali i vladike budimljansko-nikšićki Joanikije, mileševski Atanasije i zahumsko-hercegovački Dimitrije.

GENERALNI SEKRETAR

Bojkot Skupštine nije naveden kao razlog opravdanog odsustva poslanika sa sjednica parlamenta i odbora. Poslanici su, u skladu sa Poslovnikom, obavezni da učestvuju u radu Skupštine i njenih odbora. Oni su javni funkcioneri i imaju status zaposlenog u javnom sektoru,kaže za Pobjedu Aleksandar Jovićević, generalni sekretar Skupštine.

To znači da će poslanici Demokrata, kao i Dritan Abazović iz Ure, biti ubuduće novčano kažnjavani, shodno Odluci o kriterijumima za utvrđivanje opravdanog odsustva poslanika sa sjednica Skupštine i odbora, koju je usvojio Administrativni odbor.

Po toj odluci, svaki poslanik obavezan je da predsjedniku parlamenta Ivanu Brajoviću dostavi dokaz da je opravdano izostao sa zasjedanja, kako ne bi bio kažnjen.

Opravdano će biti odsutan poslanik koji je bolestan i donese dokaz od ljekara, ako koristi roditeljsko odsustvo, ako je najavio aktivnosti u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije uz saglasnost Kolegijuma predsjednika Skupštine, zatim ako je spriječen zbog nepredviđenih okolnosti poput “više sile”, saobraćajne nezgode i slično.

Opravdani su i razlozi za odsustvo predviđeni opštim propisima koji uređuju radne odnose i prava zaposlenih, kao što su odsustvo zbog sklapanja braka, smrtnog slučaja u porodici i slično.

“Ne sporim da je bojkot vid političkog djelovanja, ali je nesporno i da građani poslanike biraju da rade u parlamentu. Niko u kampanji nije pominjao da će svoje političko djelovanje sprovoditi bojkotom parlamenta. Način političkog djelovanja koji sprovode poslanici koji bojkotuju parlament, sprovode i partije koje nemaju parlamentarni status, ali one svoje glasače i poreske obveznike ne koštaju ništa. Za takvo političko djelovanje nije ni potrebno učešće na izborima”, kaže Jovićević.

Na pitanje kada će predložiti kazne za poslanike Demokrata koji ne dolaze zbog bojkota u parlament, Jovićević je rekao da on ne predlaže kazne, već dostavlja informacije Administrativnom odboru o odsustvu poslanika.

“Generalni sekretar Skupštine ne predlaže novčane kazne, već Administrativnom odboru dostavlja informacije – spisak poslanika koji nijesu opravdali odsustvo, a odluku o kazni, saglasno članu 6 Odluke, donosi Odbor. Iznos kazne je utvrđen Poslovnikom, i to 40 odsto od plate za odsustvo sa jedne sjednice, odnosno 50 odsto za odsustvo sa dvije ili više sjednica. Konkretan iznos zavisi od plate pojedinog poslanika – orijentaciono to je od 600 do 700 eura”, objasnio je Jovićević.

Rekao je da će spiskove za sve poslanike koji budu odsustvovali sa sjednica dostavljati u skladu sa odlukom, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.

“Kako odluka stupa na snagu osmog dana od objavljivanja, to se ne može primjenjivati unazad, pa odgovor na pitanje zavisi od poslanika koje ste pomenuli. Ako budu učestvovali u radu Skupštine, sigurno neće biti kažnjeni. Ako budu odsustvovali, a odsustvo ne opravdaju, sigurno će biti kažnjeni”, kaže Jovićević.

Na pitanje kako će se tretirati odsustvo poslanika koji su profesori Univerziteta ako zbog tih obaveza ne dođu na zasijedanje, Jovićević je odgovorio da angažman kod drugog poslodavca nije naveden kao razlog za opravdanje odsustva.

“Ne vidim tu ozbiljan problem, jer malo je profesora koji nikada nijesu odgodili neko predavanje, a u konkretnom slučaju to može biti samo za nekoliko sati. Ti poslanici mogu doći na sjednicu Skupštine i poslije obaveza na Univerzitetu (ili prije, ako su u nastavi angažovani poslije podne), tako da te obaveze nije teško uskladiti, i siguran sam da u praksi neće biti problema te vrste”, objasnio je Jovićević.

On je, na pitanje da li će biti kažnjen poslanik koji zbog bolesti ne dođe na zasijedanje, a pritom ne donese dokaz od ljekara jer nije bio na pregledu, odgovorio da su „rijetke su sjednice koje traju samo jedan dan, kao što su rijetki i ljudi koji u slučaju višednevne bolesti ne odu kod ljekara“.

“Da li će biti kažnjen u slučaju koji ste naveli, kao i u svakom drugom slučaju, odlučiće Odbor. Napominjem da institut izabranog doktora ima i mogućnost kućne posjete”, rekao je Jovićević.

Poručio je da se Odluka ne može primjenjivati retroaktivno.

MILIĆ UPOZORAVA

Crna Gora je dodatno izložena hibridnim operacijama: geografski i demografski je mala, nedavno postala članica NATO, ima specifičnu istoriju nastanka sa složenom etničkom strukturom i specifičnim odnosima sa Srbijom – ali dobro je što su NATO sajber timovi u Crnoj Gori, smatra Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlanske studije.

Ona smatra da je dobro što se Crna Gora priprema da se odbrani od sajber napada i što su timovi NATO u Crnoj Gori, ali napominje da u našoj državi postoje prokremaljske strukture koje su akteri političkog života koje se zalažu za demokratiju moskovskog tipa.

“U Crnoj Gori postoje prokremaljske strukture koje su akteri političkog života koje se zalažu za demokratiju moskovskog tipa. Dio hibridnih operacija koji se sada sprovodi u Crnoj Gori pod formom demonstracija protiv „lošeg zakona“ dolazi od prokremaljskih struktura”, kaže Milić u intervjuu Pobjedi.

Ona kaže da ni jedna zemlja nije sigurna kada je u pitanju hibridni rat bez obzira što je članica NATO.

“Bili smo svjedoci pokušaja puča od strane Rusije u Crnoj Gori. Ne treba zaboraviti da je NATO sajber usvojio početak i domen rata. Dakle, napad u vodi, kopnu i vazduhu zemlje članice mogao je da izazove pozivanje na član 5. kolektivne reakcije – jer napad na jednu zemlju članicu je napad na sve zemlje NATO. Sada to pravilo važi i za napad u sajber prostoru, a dio hibridnih operacija se obavlja i u sajber prostoru”, navodi Milić i dodaje da je naravno i Crna Gora izložena tim napadima.

“Idu joj izbori, ali i mnogo veće zemlje su bile izložene operacijama u sajber prostoru koje su dolazile od državnih i ne državnih aktera. Imate i vrstu napada koja je slična onoj u Srbiji: institucije sistema i oni koji sprovode zakone pozivaju se da arbitrarno djeluju prema demonstrantima i onima koji treba da sprovedu zakon, na osnovu toga da li se demonstranti, prema njihovim kriterijumima, zalažu za dobru i časnu stvar ili ne. To je opasan presedan na koji mora da se pazi”, ističe Milić.

Ona kaže i da demokratska kontrola oružanih snaga u Crnoj Gori možda još nije savršena, ali igrati na etničke podjele i koristiti sistem oružanih snaga da reaguje arbitrarno je poziv na puč i poziv na odbijanje komandnog lanca koji postoji sa legitimnim institucijama i zakonima Crne Gore.

“To smo čuli od srpskih lidera sad nedavno tokom ovih vrlo složenih i opasnih dešavanja u Crnoj Gori oko demonstracija zbog Zakona o slobodi vjeroispovesti. Dolazimo do ključne teme: Vi morate i sami da pazite da se ne namjestite da budete žrtva hibridnih operacija i da im ne dajete tako lako upliv”, zaključila je Milić.

VUJOVIĆ PORUČIO

“Sve dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori ima snažnu podršku zvaničnog Beograda i Moskve, uz tako visok stepen homogenosti srpskog biračkog korpusa u Crnoj Gori, teško da se možemo nadati nekom kompromisu“, ocijenio je za Portal Analitika predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović.

„Ključni akteri koji kontrolišu protestne litije nijesu u Crnoj Gori, već van nje, a njihov interes je prerastanje protesta u sukobe“, rekao je Vujović.

Kako je dodao, posebno je primjetno kako se državni aparat Srbije stavio u funkciju podrške protestima SPC.

“Naravno, uz sve ovo moramo imati u vidu ogroman priliv gotovine o kojoj se ne vodi zvanična evidencija”, istakao je on.

Vujović je naveo da je problem Demokratske partije socijalista (DPS) i državnih struktura što imaju problem da otvoreno ukažu na one koji u najvećoj mjeri kontrolišu proteste, a to je, prema njegovom mišljenju, srpski predsjednik Aleksandar Vučić.

“Označavanje srpskog predsjednika trebalo bi da prate konkretne diplomatske reakcije. Ovako se stiče utisak da ih je strah da to učine, a strah podstiče njihove protivnike da budu agresivniji”, smatra Vujović.