EVROLIGA

Košarkaši Real Madrida pobijedili su Fenerbahče u Istanbulu sa 94:65, u 25. kolu Evrolige.

Madridski klub je predvodio Džejsi Kerol sa 20 poena, Valter Tavareš je postigao 16, a Trej Tompkins 14. Nando De Kolo je sa 21 bio najefikasniji u poraženom timu.

Real je vezao četiri pobjede i drugi je na tabeli sa 19 pobjeda i šest poraza. Fenerbahče ima skor 11/14 i zauzima osmo mjesto.

Olimpijakos je zabilježio 11. pobjedu, trijumfom sa 77:68 nad Asvelom u Pireju.

Alba je pobijedila Zenit u Sankt Peterburgu rezultatom 83:81.

Zenit je ostao posljednji na tabeli sa sedam pobjeda, koliko uz utakmicu manje ima Bajern Minhen, dok je Alba iznad njih sa skorom 9/16.

EVROLIGA

Košarkaši Real Madrida pobijedili su Fenerbahče u Istanbulu sa 94:65, u 25. kolu Evrolige.

Madridski klub je predvodio Džejsi Kerol sa 20 poena, Valter Tavareš je postigao 16, a Trej Tompkins 14. Nando De Kolo je sa 21 bio najefikasniji u poraženom timu.

Real je vezao četiri pobjede i drugi je na tabeli sa 19 pobjeda i šest poraza. Fenerbahče ima skor 11/14 i zauzima osmo mjesto.

Olimpijakos je zabilježio 11. pobjedu, trijumfom sa 77:68 nad Asvelom u Pireju.

Alba je pobijedila Zenit u Sankt Peterburgu rezultatom 83:81.

Zenit je ostao posljednji na tabeli sa sedam pobjeda, koliko uz utakmicu manje ima Bajern Minhen, dok je Alba iznad njih sa skorom 9/16.

TRAŽI SE KOMPROMIS

Evropski lideri okupili su se u Briselu kako bi pokušali da nađu kompromis o zajedničkom budžetu Evropske unije, koji obuhvata sedmogodišnji period. Očekuje se da će današnji samit biti dug i težak, budući da su razlike između zemalja članica duboke. Sedmogodišnji finansijski okvir projektovan je na oko hiljadu milijardi eura.

Kako postići višegodišnji finansijski okvir, uz zadovoljenje očekivanja svih zemalja članica? Predsjednik Savjeta Šarl Mišel koji je okupio evropske lidere kazao je da je svjestan da je ovo pitanje među najtežima sa kojima se Evropa trenutno suočava, ali i da ne gubi nadu u dogovor.

“Postoji mnogo različitih interesa, zabrinutosti. Svi su oni legitimni, ali ubijeđen sam da ćemo postići napredak u narednih nekoliko sati ili dana. Mnogo posla je urađeno kako bismo približili stavove. Posljednji koraci kako bi se postigao kompromis su najteži. Sve je na stolu”, kazao je Mišel.

Situaciju oko usvanjanja Budžeta dodatno komplikuje Bregzit, jer Brisel više ne može računati na doprinos Londona, koji bi tokom sedmogodišnjeg perioda bio između 60 i 75 milijadi eura. Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon Njemačke najviše je izdvajalo za budžet EU, tako da će sada Berlin povući najveći finansijski teret.

“Velike razlike moraju da se prevaziđu. Iz Njemačke perspektive nijesmo srećni ternutnim statusom u pregovorima, jer mislimo da nije postignut pravi balans”, navle je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Predsjendikca EK Ursula fon der Lajen ocjenjuje da je važno da novu budžet bude prije svega moderan i usmjeren ka digitalizacij i eklogiji.

“Važno je da budžet bude orjentisan ka našim najvažnijim prioritetima, kao što su Evropski zeleni sporazum, i da Evropa bude spremna za digitalno doba. Za nas je važno da najmanje 25 odsto bužeta bude preusmjereno na projekte koji su u okviru Evrposkog zelenog sporazuma”, kazala je ona.

Lideri nijesu saglasni ni oko toga kako raspodijeliti novac, jer je 60 odsto budžeta usmjereno na poljoprivredu i kohezionu politiku.

“Borimo se da imamo zajedničku poljoprivrednu politiku, koja bi nam omogućila da hranimo Evrpoljane. Naši farmeri nas hrane, i to je politika koju treba da poboljšamo, jer ne možemo da govorimo o klimatskoj politici biodiverziteta ukoliko ne reformišemo poljoprivredu” isztakao je predsjednik Francuske Emanuel Makron.

Što se tiče 15-ak zemalja na istoku i jugu, uključujući i Španiju, Poljsku i Grčku, koje su velike korisnice kohezionih fondova, one očekuju da praksa izdvajanja bogatijih zemalja za pomoć manje razvijenim ostane na istom nivou. Zemlje članice imaju i različite predloge koliko novca treba da uplacuju u zajedničku kasu. Komisija je preporučila izdvajanje od 1,11 procenata BDP-a, dok se one zemlje koje najviše odvajaju za zajednički budžet, kao što su Njemačka, Danska, Holandija i Švedska, zalažu se da nacionalni doprinosi EU ne budu veći od jedan odsto BDP. Predsjednik Mišel izašao je sa srednjim predlogom – 1,074 odsto, a bitka oko decimala je važna jer 0,01 odsto budžeta, predstavlja više od 10 milijadri eura.

TRAŽI SE KOMPROMIS

Evropski lideri okupili su se u Briselu kako bi pokušali da nađu kompromis o zajedničkom budžetu Evropske unije, koji obuhvata sedmogodišnji period. Očekuje se da će današnji samit biti dug i težak, budući da su razlike između zemalja članica duboke. Sedmogodišnji finansijski okvir projektovan je na oko hiljadu milijardi eura.

Kako postići višegodišnji finansijski okvir, uz zadovoljenje očekivanja svih zemalja članica? Predsjednik Savjeta Šarl Mišel koji je okupio evropske lidere kazao je da je svjestan da je ovo pitanje među najtežima sa kojima se Evropa trenutno suočava, ali i da ne gubi nadu u dogovor.

“Postoji mnogo različitih interesa, zabrinutosti. Svi su oni legitimni, ali ubijeđen sam da ćemo postići napredak u narednih nekoliko sati ili dana. Mnogo posla je urađeno kako bismo približili stavove. Posljednji koraci kako bi se postigao kompromis su najteži. Sve je na stolu”, kazao je Mišel.

Situaciju oko usvanjanja Budžeta dodatno komplikuje Bregzit, jer Brisel više ne može računati na doprinos Londona, koji bi tokom sedmogodišnjeg perioda bio između 60 i 75 milijadi eura. Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon Njemačke najviše je izdvajalo za budžet EU, tako da će sada Berlin povući najveći finansijski teret.

“Velike razlike moraju da se prevaziđu. Iz Njemačke perspektive nijesmo srećni ternutnim statusom u pregovorima, jer mislimo da nije postignut pravi balans”, navle je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Predsjendikca EK Ursula fon der Lajen ocjenjuje da je važno da novu budžet bude prije svega moderan i usmjeren ka digitalizacij i eklogiji.

“Važno je da budžet bude orjentisan ka našim najvažnijim prioritetima, kao što su Evropski zeleni sporazum, i da Evropa bude spremna za digitalno doba. Za nas je važno da najmanje 25 odsto bužeta bude preusmjereno na projekte koji su u okviru Evrposkog zelenog sporazuma”, kazala je ona.

Lideri nijesu saglasni ni oko toga kako raspodijeliti novac, jer je 60 odsto budžeta usmjereno na poljoprivredu i kohezionu politiku.

“Borimo se da imamo zajedničku poljoprivrednu politiku, koja bi nam omogućila da hranimo Evrpoljane. Naši farmeri nas hrane, i to je politika koju treba da poboljšamo, jer ne možemo da govorimo o klimatskoj politici biodiverziteta ukoliko ne reformišemo poljoprivredu” isztakao je predsjednik Francuske Emanuel Makron.

Što se tiče 15-ak zemalja na istoku i jugu, uključujući i Španiju, Poljsku i Grčku, koje su velike korisnice kohezionih fondova, one očekuju da praksa izdvajanja bogatijih zemalja za pomoć manje razvijenim ostane na istom nivou. Zemlje članice imaju i različite predloge koliko novca treba da uplacuju u zajedničku kasu. Komisija je preporučila izdvajanje od 1,11 procenata BDP-a, dok se one zemlje koje najviše odvajaju za zajednički budžet, kao što su Njemačka, Danska, Holandija i Švedska, zalažu se da nacionalni doprinosi EU ne budu veći od jedan odsto BDP. Predsjednik Mišel izašao je sa srednjim predlogom – 1,074 odsto, a bitka oko decimala je važna jer 0,01 odsto budžeta, predstavlja više od 10 milijadri eura.

TAČI SAOPŠTIO

Predsjednik Kosova Hašim Tači objavio je na Tviteru da je Jamajka priznala nezavisnost Kosovai da je tu informaciju dobio od ambasadorke Kosova u Vašingtonu, Vljore Čitaku.

“Jamajka je priznala nezavisnost Kosova kao suverene i nezavisne državu. To je rezultat višegodišnjeg lobiranja i napornog rada, uključujući i Eliota Engela. Dobar posao. Hvala vam dragi prijatelji iz Kingstona”, napisao je Tači.

Ovo je inače prvo priznanje Kosova o posljednje dvije godine, posljednja država koja je priznala Kosovo bila Barbados, u februaru 2018. godine.

TAČI SAOPŠTIO

Predsjednik Kosova Hašim Tači objavio je na Tviteru da je Jamajka priznala nezavisnost Kosovai da je tu informaciju dobio od ambasadorke Kosova u Vašingtonu, Vljore Čitaku.

“Jamajka je priznala nezavisnost Kosova kao suverene i nezavisne državu. To je rezultat višegodišnjeg lobiranja i napornog rada, uključujući i Eliota Engela. Dobar posao. Hvala vam dragi prijatelji iz Kingstona”, napisao je Tači.

Ovo je inače prvo priznanje Kosova o posljednje dvije godine, posljednja država koja je priznala Kosovo bila Barbados, u februaru 2018. godine.

RODŽER STOUN

Savezni sud osudio je danas Rodžera Stouna, dugogodišnjeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trampa, na tri godine i četiri mjeseca zatvora zbog optužbi koje uključuju laganje u istrazi o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016.

Savezno tužilaštvo tražilo je od suda da osudi Stouna na sedam do devet godina zatvora, ali je sudija Ejmi Džekson ocijenila da bi takva presuda “bila nepotrebna”, prenosi Rojters.

Ona je, takođe, odbacila navode da je Stoun kažnjen zbog svoje lojalnosti predsjedniku.

“Njemu nije suđeno jer se zauzeo za predsjednika. Suđeno mu je jer je zataškavao za predsjednika”, kazala je Džekson.

Stoun je u novembru prošle godine proglašen krivim jer je lagao Kongres i opstruirao istragu Predstavničkog doma o umiješanosti Trampa i Rusije u izbore 2016. godine.

On je negirao sve optužbe, navodeći da je postupak protiv njega politički motivisan.

Stounova karijera republikanskog operativca protezala se od doba skandala Votergejt iz ranih 1970-ih, do Trampove kampanje prije četiri godine.

RODŽER STOUN

Savezni sud osudio je danas Rodžera Stouna, dugogodišnjeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trampa, na tri godine i četiri mjeseca zatvora zbog optužbi koje uključuju laganje u istrazi o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016.

Savezno tužilaštvo tražilo je od suda da osudi Stouna na sedam do devet godina zatvora, ali je sudija Ejmi Džekson ocijenila da bi takva presuda “bila nepotrebna”, prenosi Rojters.

Ona je, takođe, odbacila navode da je Stoun kažnjen zbog svoje lojalnosti predsjedniku.

“Njemu nije suđeno jer se zauzeo za predsjednika. Suđeno mu je jer je zataškavao za predsjednika”, kazala je Džekson.

Stoun je u novembru prošle godine proglašen krivim jer je lagao Kongres i opstruirao istragu Predstavničkog doma o umiješanosti Trampa i Rusije u izbore 2016. godine.

On je negirao sve optužbe, navodeći da je postupak protiv njega politički motivisan.

Stounova karijera republikanskog operativca protezala se od doba skandala Votergejt iz ranih 1970-ih, do Trampove kampanje prije četiri godine.

MO I NATO

Ministarstvo odbrane je, u saradnji sa NATO Fondom povjerenja, završilo projekat uništavanja municije velike razorne moći, u toku kojeg je uništeno 459 tona, od čega 228 tona čistog eksploziva.

Komandant Mornarice Vojske Crne Gore (VCG) Vesko Tomanović kazao je da su u proteklom periodu, kroz NATO Fond povjerenja, uništene akustično indukcione mine, bojeve glave, torpedo, a danas se sa Pristana odvoze i posljednje količine bojevih glava krilatih raketa.

„Sa njihovim odvoženjem, ovaj prostor biće u potpunosti bezbjedan“, rekao je Tomanović i dodao da je riječ o uglavnom mornaričkoj i vazduhoplovnoj municiji razorne moći.

Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane, Alma Ljuljanaj Jovićević, kazala je da je sve to potencijalno ugrožavalo bezbjednost.

„NATO je, posredstvom svoje agencije NSPA, Crnoj Gori pružio veliku pomoć u podizanju nivoa bezbjednosti građana, infrastrukture, što je posebno značajno u obalnom području, kao i pomoć u smislu unaprjeđenja zaštite životne sredine“, navela je Ljuljanaj Jovićević.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, vodeća nacija u okviru NATO Fonda povjerenja bila je Velika Britanija koja je izradila studiju izvodljivosti i uspješno završila projekat, u koji su utrošene gotovo 933 hiljade EUR.

Britanska ambasadorka Alison Kemp je rekla da je Ujedinjeno Kraljevstvo sa zadovoljstvom sarađivalo sa drugim NATO saveznicima kako bi podržali oružane snage Crne Gore da značajno smanje višak rashodovane municije i poboljšaju upravljanje postojećih zaliha municije.

Iz Ministarstva su kazali da je Velika Britanija donirala je 104 hiljade EUR, Turska 40 hiljada, Mađarska 15,6 hiljada, Češka 5,5 hiljada, Bugarska preko dvije hiljade, dok je najveći donator Njemačka sa oko 765 hiljada EUR.

Njemački ambasador Robert Veber rekao je da pozdravlja napore Crne Gore zbog uspješno zaključenog projekta podržanog od NATO-a, kojim se rjesava pitanje uništenja zastarelog oružja u zemlji.

„Njemačka je finansijski i stručno doprinijela ovom projektu, sa ciljem da podrži Crnu Goru svoju NATO saveznicu i da doprinese sigurnosti u regionu“, kazao je Veber.

Kako su naveli iz Ministarstva, uništavanje sredstava koja su se nalazila na lokalitetu Pristan na poluostrvu Luštica, skladištima Brezovik i Taraš kod Danilovgrada, najvećim dijelom rađeno je putem delaboracije, odnosno rastavljanja i sječenja, što znači da je cijeli proces realizovan uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine.

„Možemo reći da je u ovom momentu Crna Gora riješila više od 85 odsto viškova naoružanja i municije, i da se sada oko 1,8 tona nalazi u višku“, kazala je Ljuljanaj Jovićević.

Ona je rekla da su viškovi municije uništeni kroz više programa, ali i sopstvenim kapacitetima.

„Pored NATO fonda povjerenja, tu je i program MONDEM – partnerstvo Ministarstva odbrane, UNDP-a i OEBS-a, tehnički sporazum sa SAD, kao i Pilot projekat sa Albanijom“, dodala je Ljuljanaj Jovićević.

MO I NATO

Ministarstvo odbrane je, u saradnji sa NATO Fondom povjerenja, završilo projekat uništavanja municije velike razorne moći, u toku kojeg je uništeno 459 tona, od čega 228 tona čistog eksploziva.

Komandant Mornarice Vojske Crne Gore (VCG) Vesko Tomanović kazao je da su u proteklom periodu, kroz NATO Fond povjerenja, uništene akustično indukcione mine, bojeve glave, torpedo, a danas se sa Pristana odvoze i posljednje količine bojevih glava krilatih raketa.

„Sa njihovim odvoženjem, ovaj prostor biće u potpunosti bezbjedan“, rekao je Tomanović i dodao da je riječ o uglavnom mornaričkoj i vazduhoplovnoj municiji razorne moći.

Direktorata za materijalne resurse u Ministarstvu odbrane, Alma Ljuljanaj Jovićević, kazala je da je sve to potencijalno ugrožavalo bezbjednost.

„NATO je, posredstvom svoje agencije NSPA, Crnoj Gori pružio veliku pomoć u podizanju nivoa bezbjednosti građana, infrastrukture, što je posebno značajno u obalnom području, kao i pomoć u smislu unaprjeđenja zaštite životne sredine“, navela je Ljuljanaj Jovićević.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, vodeća nacija u okviru NATO Fonda povjerenja bila je Velika Britanija koja je izradila studiju izvodljivosti i uspješno završila projekat, u koji su utrošene gotovo 933 hiljade EUR.

Britanska ambasadorka Alison Kemp je rekla da je Ujedinjeno Kraljevstvo sa zadovoljstvom sarađivalo sa drugim NATO saveznicima kako bi podržali oružane snage Crne Gore da značajno smanje višak rashodovane municije i poboljšaju upravljanje postojećih zaliha municije.

Iz Ministarstva su kazali da je Velika Britanija donirala je 104 hiljade EUR, Turska 40 hiljada, Mađarska 15,6 hiljada, Češka 5,5 hiljada, Bugarska preko dvije hiljade, dok je najveći donator Njemačka sa oko 765 hiljada EUR.

Njemački ambasador Robert Veber rekao je da pozdravlja napore Crne Gore zbog uspješno zaključenog projekta podržanog od NATO-a, kojim se rjesava pitanje uništenja zastarelog oružja u zemlji.

„Njemačka je finansijski i stručno doprinijela ovom projektu, sa ciljem da podrži Crnu Goru svoju NATO saveznicu i da doprinese sigurnosti u regionu“, kazao je Veber.

Kako su naveli iz Ministarstva, uništavanje sredstava koja su se nalazila na lokalitetu Pristan na poluostrvu Luštica, skladištima Brezovik i Taraš kod Danilovgrada, najvećim dijelom rađeno je putem delaboracije, odnosno rastavljanja i sječenja, što znači da je cijeli proces realizovan uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine.

„Možemo reći da je u ovom momentu Crna Gora riješila više od 85 odsto viškova naoružanja i municije, i da se sada oko 1,8 tona nalazi u višku“, kazala je Ljuljanaj Jovićević.

Ona je rekla da su viškovi municije uništeni kroz više programa, ali i sopstvenim kapacitetima.

„Pored NATO fonda povjerenja, tu je i program MONDEM – partnerstvo Ministarstva odbrane, UNDP-a i OEBS-a, tehnički sporazum sa SAD, kao i Pilot projekat sa Albanijom“, dodala je Ljuljanaj Jovićević.

  • "Energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja"
    on 09/09/2025 at 14:04

    Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i ministar energetike Italije Gilbert Pichetto Fratin zaključili su da su energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja, razvoja obnovljivih izvora i jačanja ekonomskih veza između Crne Gore i Italije.

  • Ministarstvo javne uprave pokreće javnu raspravu o Nacrtu nacionalnog akcionog plana
    on 09/09/2025 at 13:38

    Ministarstvo javne uprave poziva sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, strukovna udruženja, političke subjekte, nevladine i međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029.

  • Kordić: Posjeta delegacije Vlade Bugarske prvi konkretan korak ka uspostavljanju direktne avio-linije sa Crnom Gorom
    on 09/09/2025 at 11:43

    Prilikom zvanične posjete delegacije Vlade Bugarske na čelu sa premijerom Rosenom Željazkovim, ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić održala je sastanak sa bugarskim ministrom turizma Miroslavom Boršošem. To predstavlja, kako je istakla Kordić, nastavak dijaloga o unapređenju bilateralne saradnje i uspostavljanju direktne avio-linije između Crne Gore i Bugarske, koji je Kordić započela tokom zvanične posjete Sofiji u februaru ove godine.

  • Rajčić: Privrednici u Crnoj Gori još uvijek ne prepoznaju punu vrijednost mentorske podrške
    on 09/09/2025 at 11:16

    Vlasnici mikro, malih i srednjih preduzeća često nisu u mogućnosti da objektivno sagledaju probleme u svom poslovanju, ali se tokom procesa mentoringa, koji kao nefinansijski vid podrške omogućava Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA), vrlo brzo identifikuju ključna područja koja zahtijevaju unapređenje i na kojima je potrebno raditi. To je, u intervjuu za PR Centar, istakao sertifikovani mentor Vladimir Rajčić.

  • Građani prvi put mogu ulagati u obveznice – zarada veća od bankarske štednje
    on 09/09/2025 at 05:51

    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.

  • "Crna Gora vodi odgovornu i održivu ekonomsku politiku"
    on 08/09/2025 at 14:33

    Tim Ministarstva finansija, predvođen ministrom Novicom Vukovićem, sastao se sa izvršnim direktorom Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda Jeroenom Clicqom, kako bi razmijenili mišljenja o ključnim ekonomskim reformama i izazovima koje Crna Gora sprovodi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Radović: CBCG pouzdan partner u očuvanju stabilnosti i sprovođenju evropskih standarda
    on 08/09/2025 at 14:26

    Centralna banka (CBCG) je u potpunosti posvećena sprovođenju reformi i integraciji u evropski finansijski sistem, saopštila je guvernerka vrhovne monetarne institucije Irena Radović.

  • ASP: Tužilaštvo ćuti o milionskoj šteti zbog kredita EPCG kod Prve banke
    on 08/09/2025 at 10:02

    Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.

  • Od sjutra skuplje gorivo
    on 08/09/2025 at 08:48

    Agencija za regulaciju cijena objavila je korekciju, odnosno poskupljenje maksimalnih cijena naftnih derivata koja stupa na snagu od sjutra.

  • Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio milijardu i po eura
    on 08/09/2025 at 07:00

    Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2.200 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je dupliran i uvećan za gotovo 750 miliona eura. U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21.103 preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi – 1,52 milijarde eura, piše Pobjeda.