U DOMU ZDRAVLJA ROŽAJE

U Dom zdravlja Rožaje je kroz projekat Energetske efikasnosti uloženo 180 hiljada eura, čime je obezbijeđen veći komfor i bolji uslovi za pacijente i zaposlene.

Ministri zdravlja i ekonomije, Kenan Hrapović i Dragica Sekulić, posjetili su rožajski Dom zdravlja u kojem je završena adaptacija.

Sekulić je kazala da je Dom zdravlja u Rožajama jedan od 19 zdravstvenih objekata koji su u prethodnom periodu rekonstruisani kroz projekat energetske efikasnosti.

“Urađena je nova termoenergetska toplotna fasada, popravljen krov, riješeno pitanje odvoda atmosferskih voda, popravljena stolarija i ugrađena dva nova kotla za grijanje”, kazala je Sekulić.

Ona je, kako se navodi u zajedničkom saopštenju ministarstava, kazala da se u razgovoru sa direktorom Doma zdravlja, zaposlenima i pacijentima osjeća zadovoljstvo zbog uslova rada i usluga.

“Vjerujem da ćemo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja obilaziti sve veći broj domova zdravlja kako bismo vidjeli rezultate jednog ovakvog projekta i ulaganja“, dodala je Sekulić.

Hrapović je saopštio da se benefiti već osjećaju u smanjenoj potrošnji goriva i toplijim prostorijama u kojima borave zaposleni i građani.

“Važno je istaći da je, osim kroz projekat energetske efikasnosti, u kupovinu opreme uloženo još 74 hiljade EUR. Nabavljena je oprema za hemodijalizu, oftalmologiju kao i laboratorijska oprema. Sve to je uslovilo bolje dijagnostičke procedure i olakšalo rad ljekara u ovoj ustanovi i kvalitetnije i bezbjednije za pacijente”, tvrdi Hrapović.

On je rekao da se u Domu zdravlja na specijalizaciji nalazi četvoro ljekara, i da se povratak jednog ljekara – radiologa, očekuje u aprilu.

“Sve ovo upućuje na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite za građane na teritoriji opštine i okolnim mjestima“, kazao je Hrapović.

Direktor Doma zdravlja Rožaje, Hajran Kalač, zahvalio je Vladi i ministarstvima na uloženim sredstvima u adaptaciju objekta i ocijenio da je evidentno zadovoljstvo i građana i zaposlenih.

„Svakog dana poboljšavamo uslove rada, uvodimo nove dijagnostičke procedure i školujemo kadar kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju. Mislim da je nivo zdravstvene zaštite za ono što je dato primarnom nivou, a to je 80 odsto pružanja usluga iz oblasti zdravstvene zaštite, na visokom nivou“, saopštio je Kalač.

Druga faza projekta energetske efikasnosti počela je sa realizacijom 1. septembra 2018. i trajaće do kraja 2023. godine sa budžetom od šest miliona eura.

Sredstva za realizaciju projekta su obezbjeđenja kreditom Međunarodne banke za obnovu i razvoj, a u projektu učestvuju ministarstva ekonomije i zdravlja. 

Do sada su, u okviru projekta, završeni radovi na tri doma zdravlja, u Beranama, Plavu i Rožajama, vrijednosti 640 hiljada eura.

Počelo je izvođenje radova na objektima Opšta bolnica Bar i Dom zdravlja Ulcinj. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 1,4 miliona eura.

PRIPREMA ZAKONA

Predlogom zakona o putevima, koji je pripremilo Ministarstvo saobraćaja, između ostalog, biće ukinute naknade za izgradnju objekata kojima je omogućen pristup sa puta, za postavljanje bilborda, kao i naknada za inostrana drumska vozila. Vozači sa invaliditetom biće oslobođeni plaćanja putarine, naknade prilikom registracije vozila kao i naknade za jedno vozilo koje je obilježeno znakom pristupačnosti.

Iz Ministarstva podsjećaju da je postojeći Zakon o putevima donešen 2004. godine, a 2009, 2011. i 2017. godine pretrpio je određene izmjene i dopune. Zbog toga su se stvorili uslovi za izradu novog zakona.

Predlog zakona sadrži tehničke propise i standarde koji će omogućiti projektovanje i izgradnju bezbjednih puteva.

“Naime, zakonskim i podzakonskim aktima uvodi se novi pristup koji se zasniva na projektovanju, izgradnji i održavanju putne infrastrukture na način da ta infrastruktura pored osnovne funkcije ima i preventivnu. To je stvaranje infrastrukture koja, tako reći, “prašta greške” učesnicima u saobraćaju, odnosno, umanjuje njihove posljedice”, saopštio je direktor Direktorata za državne puteve Mirsad Ibrahimović.

Predlogom zakona o putevima predviđene su naknade koje plaćaju korisnici javnih puteva, a koje su bile sadržane i u važećem Zakonu o putevima, s tim da su određene naknade ukinute.

“Naime, u Predlogu zakona o putevima ukinute su četiri naknada, i to: naknada za izgradnju komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa puta, naknada za postavljanje komercijalno-tržišnih, komercijalno-individualnih i komercijalno-informativnih natpisa na putu i pored puta,naknada za priključenje prilaznog puta na javni put, i naknada za inostrana drumska vozila, čime su se stvorili bolji poslovni uslovi”, kazao je Ibrahimović.

U cilju unapređenja njihovog položaja, osobe sa invaliditetom koje su vozači imaće određene beneficije.

“Predlogom Zakona o putevima oslobođeni su plaćanja korisničke naknade i putarine, godišenje naknade pri registraciji drumskih motornih vozila i posebne godišnje naknade za drumska motorna vozila za jedno putničko vozilo koje je objeleženo znakom pristupačnosti”, objasnio je direktor Direktorata.

Donošenje i implementacija ovog zakona predstavlja dalje usklađivanje zakonodavstva Crne Gore sa propisima Evropske unije u oblasti putne infrastrukture.

”Ministarstvo saobraćaj i pomorstva je prilikom izrade Predloga zakona o putevima detaljno sagledalo i analiziralo zahtjeve svih zainteresovanih strana i predložilo najbolje rješenje u cilju ukidanja administrativnih i biznis barijera, a pri tome vodeći računa da se omogući nesmetan razvoj, izgradnja i održavanje puteva”, zaključio je Ibrahimović.

UTISCI S PUTA

Njemac Filip Kormos, koji je u maju iz Drezdena pješke krenuo prema Grčkoj, obišao je mnoge zemlje, ali je Crna Gora na njega ostavila poseban utisak. Očarali su ga Tara, Durmitor i Skadarsko jezero, dok mu je Podgorica jedan od najljepših gradova koje je obišao. Za portal RTCG kaže da bi mogao da zamisli život u glavnom gradu Crne Gore.

Novu godinu dočekao je u Atini, putovanje do Grčke bilo je, kaže iscrpljujuće, ali će se kući vratiti sa brojnim uspomenama koje će pamtiti dok je živ.

Podgoričani su ga ljetos, dok je boravio u našem gradu, mogli zapaziti sa nesvakidašnjim kolicima, u kojima su se nalazile najpotrebnije stvari.

Iako je na putovanju od Njemačke do Grčke sreo nekoliko novinarskih ekipa, kaže da je o njegovoj avanturi pisao samo portal RTCG.

Kada je napustio glavni crnogorski grad obećao je da će nam se, po završetku misije, javiti da priču nastavimo tamo gdje smo stali.

“Mogao bih da živim u Crnoj Gori. Podgorica mi se mnogo dopada. To je jedan od najljepših gradova na mom putovanju od Njemačke do Grčke”, priča Filip, koji nam se iz Atine javio putem Skajpa.

Nakon Podgorice se uputio prema Albaniji.

“Obišao sam Skadarsko jezero na crnogorskoj strani i mnogo mi se dopalo. Šetao sam, uživao u prirodi i prekrasnom pogledu”, kaže Filip, koji nije znao da je Skadarsko jezero i najveće na Balkanu.

Dopala mu se, kaže, i susjedna Albanija, u kojoj je proveo skoro mjesec dana. Lijepe utiske ponio je iz Drača i Tirane, gdje su ljudi, kako nam je rekao, jednako ljubazni kao u Crnoj Gori.

A i burek je, kaže, jednako ukusan i u Albaniji. Baš kao u Crnoj Gori i Srbiji, gdje je prvi put probao taj balkanski specijalitet.

Ipak, primijetio je da mnogo više ljudi u Crnoj Gori govori engleski, u odnosu na Albaniju.

Planira da u Grčkoj ostane najkasnije do marta, kada će se avionom vratiti u Njemačku, kako bi nastavio da radi.

Zanimalo nas je i šta će učiniti sa stvarima, odnosno kolicima sa kojima je prošao dobar dio Evrope.

“Možda ću ih prodati ili nekome pokloniti. Ovdje ima dosta siromašnih ljudi i sigurno će nekome trebati”, priča Filip.

Iako ih nije vidio mjesecima, porodica mu, kaže ne nedostaje, jer se često čuju telefonom ili putem Skajpa. Nije mu u planu da ponovo posjeti Crnu Goru, iako bi opet volio da dođe u našu zemlju.

Na naše pitanje šta je drugačije na Balkanu, u odnosu na njegovu ili zemlje Evrope, Filip kaže: “Puno je više smeća”. To, međutim, nije slučaj sa Podgoricom koja je, kaže on, veoma čista u odnosu na glavne gradove drugih zemalja koje je obišao.

“Sobraćaj je na Balkanu drugačiji, posebno u Albaniji. Prilično je opasno za nas pješake”, kaže Filip.

Igor PEJOVIĆ

SNP SAOPŠTIO

Crnoj Gori ne treba zakon o porijeklu crkvene imovine, već zakon o porijeklu imovine funkcionera vladajuće klase i svih onih koji su dobrano napunili džepove proteklih godina, ocijenjeno je iz Socijalističke narodne partije (SNP).

“Da ne bi bilo nejasnoća i naknadnih tumačenja, predlažemo da taj zakon tretira period od 1989. godine do danas. Takav akt bi trebalo da se odnosi na sve javne funkcionere, za pomenuti period, kako bismo dobili jasnu sliku svega”, kazao je Dragan Vukić, sekretar Izvršnog odbora GO SNP-a.

U tom smislu, kako je rekao, mogle bi se iskoristiti neke odredbe “nakaradnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti kada je riječ o dokazivanju porijekla imovine”.

“Ali vaše. Da se vidi odakle vam kule i gradovi, beogradski stanovi i zlatiborski apartmani, milanske garsonjere i slični marifetluci po našem primorju i sjeveru. Zakon o porijeklu imovine bi predstavljao ključni mehanizam u borbi protiv korupcije. Da smo imali takav zakon, vi se ne biste drznuli da udarate na imovinu Srpske pravoslavne crkve, odnosno Mitropolije crnogorsko-primorske”, kazao je Vukić.

SNP će, kako je istakao, “kao dio buduće vlasti, biće više nego dosljedna u vraćanju otete imovine građanima Crne Gore”.

KNEŽEVIĆ POZIVA

Saopštenje Uprave policije da su moja majka i brat od strica bili upoznati sa svojim pravima prilikom demoliranja naših porodičnih domova, i da nisu imali primjedbi na postupanje policije, predstavlja klasičnu zamjenu teza, i pokušaj da se brutalno maltretiranje moje uže porodice prezentuje kao javno kriminalno žigosanje, navodi se u reagovanju jednog od lidera DF-a Milana Kneževića.

“Istina je sljedeća, kršeći Naredbu o pretresu, umjesto u šest sati, kako to piše u istoj, demoliranje moje porodične kuće otpočelo je oko pet sati i 20 minuta, tako što su razbili ulazna vrata, s uperenim dugim cijevima u moju majku bez pokazivanja naredbe i prisustva svjedoka. Pretres je toliko bio detaljan da su istraživali i čitulje mog pokojnog oca i strica koje čuvamo kao uspomenu na njih”, navodi se u reagovanju Kneževića.

Tvrdi da je njegov rođeni brat od strica, u prisustvu tri ćerke, supruge i majke, ležao sat vremena na podu dok su u njega bile uperene duge cijevi.

“Najstarija ćerka koja se sedam godina liječi od tumora, dan prije upada maskiranih krvnika primila je hemoterapiju, a  srednjoj maloljetnoj ćerci, dok je još bila u krevetu uperili dugu cijev u čelo, od čega joj je pozlilo. A strinu, ženu narušenog zdravlja od 71. godinu su odgurnuli u sobu i zatvorili joj vrata. Moje bratanične su na kraju završile u Urgentnom centru za šta postoji i medicinska dokumentacija. A što se tiče potpisanog Zapisnika od strane moje majke i brata od strica, notorna je laž da ih je bilo ko od prisutnih inspektora i desetina maskiranih fantoma pitao da li imaju bilo kakve primjedbe, već su im samo naredili da moraju potpisati zapisnik, da bi ih nakon toga strpali u maricu”, tvrdi Knežević.

Pozvao je sudiju Milanku Kaluđerović koja je saslušavala njegovu majku “da prezentuje javnosti zapisnik o saslušanju Ratke Knežević u kojem jasno piše što je izjavila o zločinačkom tretmanu kroz koji je prošla od strane desetina nepoznatih lica za koja sumnjamo da su policajci”.

“A posebno je kriminalan dio Naredbe o pretresu u kojem se moj rođeni brat Mirko sumnjiči za držanje eksplozivnih naprava i oružja. Izvršenim  pretresom, ne da nisu našli eksplozivne naprave i oružje, već su grubo prekršili Zakon i samu Naredbu odnoseći iz kuće sablju koju sam dobio na poklon od premijera Dagestana o čemu su i mediji izvještavali. Kakve veze ima sablja sa eksplozivnim napravama i vatrenim oružjem? Uostalom, pošto su nam odnijeli i resiver za video nadzor, pozivam ih da objave crnogorskoj javnosti snimak upada u našu kuću. Na snimku će se najbolje vidjeti brojnost represivne hunte i njihove namjere prema ženi od 69 godina za koju su znali da je sama u kući”, navodi Knežević u reagovanju.

Kaže da je brutalna laž “koju su objavili pojedini režimski mediji da je moj rođeni brat Mirko pobjegao za Srbiju”.

“On je u četvrtak, u popodnevnim časovima, na graničnom prelazu Dobrakovo, kao slobodan građanin evidentiran od strane granične policije koja ga je mogla uhapsiti po Naredbi o pretresu i privođenju, a koja je donesena dva dana ranije. Kao i što je notorna laž da je on organizator i učesnik napada na pripadnike SAJ – a 29. decembra u Zeti, jer postoje na desetine svjedoka koji su bili sa njim u tom trenutku u jednom lokalu, a za šta i sama Uprava policije posjeduje snimke izuzete sa kamera pomenutog objekta. Svakom u Crnoj Gori je jasno da sam isključivo ja meta ovih sramnih napada kojima se pokušavam isprovocirati od strane Mila Đukanovića, ne bi li moja reakcija bila povod za uvođenje vanrednog stanja i zabranu molebana i litija. Pošto mene navodno štiti poslanički imunitet, moj brat Mirko je na protivzakonitim mjerama tajnog nadzora već nekoliko mjeseci, ne bi li prisluškujući i prateći njega, došli do neke moje ‘krivično pravne’ radnje. Moram ih razočarati, jedini naš ‘grijeh’ je što smo protiv ovog režima, i ako su pomislili da će nas ovim protivzakonitim nasiljem i hapšenjima uplašiti, grdno su se prevarili. A zbog toga nije potrebno da nas prisluškuju i prate, jer mi  javno saopštavamo ono što im mislimo”, zaključuje se u reagovanju Kneževića.