PETAR DOBRIČANIN

Gitarista iz Podgorice Petar Dobričanin, koji uspješno nastupa u zemlji i inostranstvu, za Portal RTCG govori o svom pedagoškom radu, izborima mladih kada je u pitanju muzika i planovima za budućnost.

Ovaj profesor gitare iz Podgorice, ističe da su posvećenost i vježba siguran put do dobrih rezultata. Stekao je osnovno i srednje muzičko obrazovanje u klasi Srđana Bulatovića, kod kojeg je završio i Muzičku akademiju na Cetinju. Zainteresovao se za klasičnu muziku veoma rano i već kao jedanaestogodišnjak održao prvi solistički koncert. 

Nedavno se publici predstavio na otvaranju Zimske scene Barskog ljetopisa, gdje je solo interpretacijama poznatih melodija, ali i u triju kojeg čini sa Markom Prentićem i Draženom Jokovićem, pokazao svoj raskošni talent.

Kako ste i kada ušli u svijet klasične muzike?

Kao jako mlad počeo sam da sviram, sa nepunih osam godina i tada nijesam znao šta me čeka. Klasičnu muziku sam zavolio sa 11 – 12 godina. I već tada sam znao da ću probati da upišem srednju muzičku školu.

Jeste li i Vi, kao većina tinejdžera, u ranoj mladosti bili roker, ili vas je odmah prisvojila klasična muzika?

Svašta smo svirali tokom srednje škole, ali sam najviše volio melodije čuvenog Paka de Lucije. Tako smo se zabavljali, to je period koji se ne zaboravlja.

Koliko je ovdašnja muzička i uopšte kulturna scena pogodan ambijent za bavljenje klasičnom muzikom?

Jako sam zabrinut za mlade u Crnoj Gori, kada čujem koji je njihov muzički izbor. Ne kažem da svi treba da slušaju Baha i Mocarta. Ima kvalitetnih muzičkih žanrova. Izbor je ogroman. Mi smo mala zemlja i nadam se da ćemo uspjeti da edukujemo mlade i na valjan način ispravimo ono što im se sada plasira od muzike. A to što sada većinom slušaju i što privlači njihovu pažnju je naravno novokomponovana muzika, što je katastrofa. Najveći problem je što nemaju informaciju, već samo minimum koji im se plasira. To za cijelo društvo može da bude kraj, u svakom smislu, poštovanja pravih životnih vrijednosti. Mene, sigurno, ništa neće pokolebati i zaustaviti da se bavim ovim poslom.

Bili ste đak profesora Srđana Bulatovića. Sada ste Vi pedagog. Može li se od profesora naučiti mnogo, a ne “ličiti” na njega?

Itekako! Ali to umnogome zavisi od pedagoga. Ima dosta svirača koji liče na svog profesora, ali im je to nametnuto od istog tog profesora. Imao sam veliku sreću da moj profesor nije bio takav. Nikada nam nije nametao da sviramo kao on, već je znao da poštuje i razvija ono što mi karakterno jesmo. Beskrajno mu hvala na tome.

Radite godinama kao profesor u Muzičkoj školi “Vasa Pavić”. Jesu li Vam problem očekivanja roditelja Vaših đaka, pošto nerijetko roditelji imaju mnogo ambicioznije planove od onih koji treba da ih ostvare?

Ja tih problema nemam. Imam sjajnu saradnju sa roditeljima svojih učenika i oni su na neki način moja djeca.

Koji su poznati muzičari na Vas ostavili poseban utisak, bili vaši muzički svejtonazori?

Sigurno da je jedan od njih Pako de Lucija, ali nekako sam uvijek radio na tome da ostanem dosljedan sebi i onome što ja želim od gitare.

Prilikom otvaranja zimske scene Barskog ljetopisa nastupili ste sa kolegama. Kako se muzičar može bolje izraziti i pokazati, kada nastupa sam ili kada je dio nekog sastava?

Za vrhunskog muzičara i izvođača nema problema, kako god da nastupa. Sigurno da se neko udobnije osjeća kao solista, neko kao član sastava. Meni je svejedno, uživam podjednako i kao solista i kao član kamernog sastava.

Šta biste promjenili na crnogorskoj kulturnoj sceni kada biste bili u poziciji da to učinite? Šta bi valjalo promijeniti?

Treba redovno gajiti muzičara i davati mu što češće priliku da nastupa. To je od krucijalnog značaja za svakog izvođača.

Iako se često kaže “ako želite da nasmijete gospoda izgovorite svoje planove”, ipak, umjetnik i svaki stvaralac mora imati vizije šta želi da čini u budućnosti. Šta je Vaša zamisao?

Vježbati, vježbati i samo vježbati! Kockice se same poslije poklope. U budućnosti imam plan da što više nastupam kao solista i sa triom gitara, gdje će pored mene biti Marko Prentić i Dražen Joković. Sa triom imamo velike projekte u planu, energija je fantastična, kvalitet je tu, a vrijeme će pokazati i dokazati da sam u pravu.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1901. u Herceg Novom je umro Marko Miljanov Popović, znameniti crnogorski junak, vojskovođa, vojvoda i pisac. Rođen je na Medunu 1833. Rano se latio puške i istakao se ratnom hrabrošću i vještinom, posebno tokom pohoda Omer-paše Latasa na Crnu Goru. Od 1855. bio je u službi knjaza Danila, potom perjanik kralja Nikole. Godine 1874. imenovan je za senatora, a nakon oslobođenja Podgorice 1879. za njenog guvernera. Bio je jedan od zagovornika ograničenja vlasti kralja Nikole, zbog čega je došao u sukob s crnogorskim suverenom. Dao je ostavke na sve državne funkcije i nastavio život u samoizolaciji. Iako je prilično kasno počeo da piše, Marko Miljanov je ostavio značajna djela. Najpoznatija su: »Primjeri čojstva i junaštva«, »Pleme Kuči« i »Život i običaji Arbanasa«.

1963 – U Rimu je umro Pero Poček, najznačajnije ime s početka savremenog crnogorskog slikarstva. Bio je među najdarovitijim mladićima koje je crnogorski Dvor poslao na umjetničke škole. Pero Poček je predstavljao oličenje težnji Crne Gore toga vremena – da u kulturi i umjetnosti uhvati korak sa savremenim svijetom.

Ostali datumi: 1594. umro je italijanski kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika polifone renesansne muzike. Komponovao je više od 100 misa i oko 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale.

1709 – Škotski mornar Aleksander Selkirk izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova priča inspirisala je Danijela Defoa da napiše roman »Robinson Kruso«.

1808 – Napoleonove trupe okupirale su Rim nakon što je papa Pije VII odbio da prizna Napuljsko kraljevstvo pod francuskom vlašću i da se pridruži alijansi protiv Velike Britanije. Napoleon je potom 1809. odveo papu u zatočeništvo u Fontenblo. Papska država restaurisana je poslije Napoleonovog pada 1814.

1871 – Rođen je Savo Vuletić, prosvjetni radnik, publicista i političar. Bio je jedan od članova uprave Cetinjske čitaonice, ministar u vladi Kraljevine Crne Gore i jedan od prvaka umjerenije i blaže struje u Crnogorskoj federalističkoj stranci. Umro je 1945.

1876 – Oko dvije stotine vasojevićkih ustanika, pod komandom Panta Pešića, u cjelodnevnoj borbi, odbranilo je od turske vojske manastir Đurđevi stupovi kod Berana.

1907 – Umro je ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, jedan od najistaknutijih naučnika svoga vremena, pronalazač periodičnog sistema hemijskih elemenata 1869. prema kome svojstva hemijskih elemenata zavise od njihove atomske težine.

1916 – Naredbom austrougarske vrhovne komande, na Cetinju je uspostavljena komanda austrougarskih posadnih trupa u Crnoj Gori. Za komndanta je imenovan Filip Braun, a za načelnika štaba major Gustav Hupke, bivši austrougarski vojni ataše na Cetinju.

1924 – Umro je srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama »Ostajte ovdje«, »Emina«, »Veče na školju«. Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista »Zora«, koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

1943 – Kod Staljingrada (Volgograd) sovjetska Crvena armija poslije šestomjesečnih borbi prisilila je njemačku Šestu armiju na kapitulaciju. Time je završena jedna od ključnih bitaka u Drugom svjetskom ratu. U Volgogradu, koji je od 1925. do 1961. nosio ime Staljingrad, 2. februara 2013. obilježena je 70-godišnjica bitke koja je preokrenula tok Drugog svjetskog rata i u kojoj je stradalo oko dva miliona ljudi. Obraćajući se tom prilikom veteranima, predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao je da je Staljingradska bitka »jedan od najvećih primjera svjetskog heroizma«.

1970 – U 97. godini umro je engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije, osnivač i predsjednik Međunarodnog suda za  utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamskom ratu. Bio je angažovan u borbi za mir i razoružanje zbog čega je dva puta hapšen. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1950.

1996 – Umro je američki filmski glumac i igrač Džin Keli, zvijezda holivudskih mjuzikla, od kojih najpoznatiji: »Amerikanac u Parizu« i »Ples na kiši«.      

2007 – Izaslanik Ujedinjenih nacija Marti Ahtisari predstavio je u Prištini plan za Kosovo, koji su kosovski Albanci pozdravili, a Srbija odbacila. Prema tom planu Kosovo je imalo pravo da sklapa međunarodne ugovore i da zatraži članstvo u međunarodnim organizacijama; da uspostavi  sopstvene nacionalne simbole, uključujući zastavu i himnu, kao i tzv. lake oružane snage i kontrolu svojih granica,  dok su kao zvanični jezici bili predviđeni albanski i srpski. Srpskom i drugom nealbanskom stanovništvu plan je  pružao široka prava i zažtitne mehanizme, uključujući garantovana mjesta u parlamentu i vladi, policiji i javnoj upravi, a opštinama u kojima preovladavaju Srbi  široku samoupravu i pravo na transparentnu finansijsku podršku Beograda. Za vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve na Kosovu, Ahtisarijev plan predviđao je stvaranje posebnih zona zaštite i poreske olakšice za crkvu.       

2007 –  Svjetski naučnici  upozorili su da je za globalno zagrijavanje kriv ljudski faktor i podstakli pozive na hitne akcije svjetskih vlada na čelu s vladom Sjedinjenih Američkih Država u cilju sprečavanja velike i nepopravljive štete od rastućih temperatura. Naučnici su istakli  da treba učiniti daleko više nego dosad u smanjenju emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte, a koji nastaju sagorijevanjem fosilnog goriva u termoelektranama, fabrikama i automobilima. U novom izvještaju panela Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama, navedeno je da će usljed globalnog zagrijavanja nivo mora do 2100. najvjerovatnije porasti između 18 i 59 santimetara i da će doći do znatnog otapanja glečera na Grenlandu i Antarktiku.

2008 – Škole u Berllinu odlučile su da u nastavu uključe strip o nacizmu zato što mladi, kako je ocijenjeno, nedovoljno poznaju svoju nacionalnu istoriju. Strip „Pretraga“, u izdanju Centra „Ana Frank“, sa sjedištem u Holandiji, obuhvatio je period uspona Adolfa Hitlera i srljanje nacističke Njemačke u varvarstvo.

2010 – U Ministarstvu odbrane Crne Gore priređen je ispraćaj za kapetana Ivicu Samardžića i poručnika fregate Radosava Nikolića, prve crnogorske oficire u mirovnoj misiji u Avganistanu.

2011 – Evropski pokret u Srbiji ogradio se od stavova iz publikacije „Spoljna politika Srbije – strategija i dokumenti“, u izdanju Pokreta, u kojoj se negira crnogorski nacionalni identitet. U publikaciji je, između ostalog,  napisano da Crna Gora za Srbiju nije i ne može biti samo najnoviji, kako je kazano, susjed; te da je Crna Gora imala srpski etnički karakter i da je zato Srbija dužna da se bori za punu zaštitu nacionalnih prava stanovnika te republike koji se deklarišu kao Srbi. Predsjednik Evropskog pokreta u Srbiji, bivši ugledni diplomata nekadašnje SFR Jugoslavije, Živorad Kovačević objavio je, tim povodom, otvoreno pismo šefu crnogorskog parlamenta Ranku Krivokapiću u kojem je saopštio da dokument „Spoljna politika Srbije – strategija i dokumenti“ ne odražava u cjelosti stavove Evropskog pokreta.

2014 – U Njujorku je, u 46. godini, od posljedica predoziranja narkoticima umro američki glumac, oskarovac Filip Simor Hofman. Važio je za jednog od najpouzdanijih i najprepoznatljivijih holivudskih karakternih glumaca. Pored glume bavio se i režijom, a Oskara za najbolju mušku ulogu u filmu „Kapote“ dobio je 2005. U filmu je glumio slavnog američkog pisca Trumana Kapotija. Od brojnih filmova u kojima je glumio poznati su „Miris žene“, „Kralj pornića“, „Veliki Lebovski“, „Magnolija“, „Talentovani gospodin Ripli“ i drugi. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1536 – Španski istraživač Pedro de Mendosa osnovao je na ušću rijeke La Plata grad Buenos Ajres, glavni grad Argentine od 1880.

1986 – U kneževini Lihtenštajn žene su prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

2006 – Na putu iz Saudijske Arabije za Egipat potonuo je egipatski brod “Al Salam 98” sa 1.315 putnika i 105 članova posade. U nesreći su stradale 972 osobe.

2008 – Hiljade ljudi protestovalo je u Ankari protiv plana turske vlade  da dozvoli studentkinjama da na univerzitetima nose muslimansku maramu, što je shvaćeno kao uvođenje radikalnijeg oblika islama.

2009 – Počeo je da radi prvi privatni penzioni fond u Crnoj Gori „Penzija plus“, kojim upravlja Atlas grupacija biznismena Duška Kneževića.

2009 – Libijski lider Moamer el Gadafi, izabran je za predsjedavajućeg Afričke unije. Gadafi je godinama zagovarao projekat jedinstvene afričke vlade, kao jedini način da se afričke zemlje izbore sa siromaštvom i riješe konflikte bez miješanja Zapada.