ĐUKANOVIĆ

Predsjednik države i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović poručio je kako je “hajka koja se vodi protiv Crne Gore zasnovana na besprizornim lažima”.

Đukanović je kazao kako oni koji stoje iza toga “računaju da se iz neznanja niko neće oduprijeti.

“E pa ima nas mnogo više nego u ovoj sali koji će se tim lažima oduprijeti”, kazao je Đukanović, na sinoć održanoj sjednici Opštinskog odbora DPS-a Glavnog grada.

On je poručio da je danas riječ o novoj Crnoj Gori.

“Ovo je Crna Gora koja je samopouzdana, koja vjeruje da može da živi na temelju svog rada, mnogo bolje nego što je ikada u svojoj istoriji živjela. Ovo je dostojanstvena Crna Gora, koja želi partnerstvo sa svima, počev od susjeda, pa i na široj sceni, ali ne želi tutora”, kazao je Đukanović.

Đukanović je ocijenio da se debata o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, koliko god donijela neprijatnosti, pokazala kao vrlo korisna i otrežnjujuća za one koji su živjeli u iluziji da je pitanje crnogorske nezavisnosti završeno 21. maja 2006. i utvrđeno članstvom u NATO Alijansi.

“Situacija povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazuje da je nažalost jedan velikodržavni nacionalizam i dalje veoma živahan u svojoj namjeri da potire Crnu Goru i da preuzme one ingerencije koje neupitno pripadaju svakoj nezavisnoj, suverenoj državi. Velikodržavni nacionalizam koji pokušava da donosi odluke umjesto crnogorskih institucija. Taj samozvani nacionalizam štiti prava građana jedne nacionalnosti u Crnoj Gori umjesto nadležnih državnih institucija zaduženih da štite prava svih građana, bez obzira na njihovu vjeru i naciju. Taj velikodržavni nacionalizam pretenduje da uređuje magistralni put razvoja Crne Gore. Zato, po meni, ova debata nije o Zakonu niti o imovini. Ovo je debata o državi” istakao je Đukanović.

Lider DPS-a je ocijenio da protivnici Crne Gore ne miruju.

“Oni žive u uvjerenju da će Crna Gora kad tad nestati. Konačno, neki od najvećih crkvenih velikodostojnika i političkih lidera, izvan države Crne Gore, kažu da države nastaju i nestaju. To postoji kao nada i postoji vrlo konzistento i uporna nepokolobljiva strategija da se ta nada pretvori u realnost. Moramo ih razočarati. Moramo pokazati nacionalnu odgovornost, odlučnost, razboritost, da sve nesporazume koje imamo i sva nezadovoljstva koje imamo potisnemo u drugi plan kada je u pitanju odbrana naše državne kuće”, poručio je Đukanović.

On je podsjetio da tamo gdje su “sveštenici SPC barjačili, tamo najčešće Srba više nema, ili ih ima mnogo manje nego što ih je bilo prije nego što se crkva latila političkog posla”.

“I umjesto da su sa tim naukom izašli iz tog tragičnog iskustva, nažalost, dobar dio njih je sada našao utočište u Crnoj Gori, kao i u svakoj ranijoj prilici otvorili smo vrata za svakog nevoljnika. Pod plaštom priče o Zakonu i potencijalnom otuđivanju imovine i po tom osnovu ugroženosti jedne srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori vodi se vrlo perfidni i vrlo opasni rat protiv naše države, mnogo je i onih u Crnoj Gori koji povedeni idejom da promijene vlast, bilo da je riječ o opoziciji, bilo onima koji su od devedesetih godina radili protiv Crne Gore, ili drugi koji su formirani kao navodno nezavisni procrnogorsko orjentisani, a danas su na pozicijama štampane “Svetigore” i rade sve što su radili i zakleti protivnici Crne Gore”, rekao je Đukanović.

Đukanović je ponovio kako se plasiraju manipulacije o “otimanju svetinja”.

“Od koga otimamo svetinje – od samih sebe. Ono što mi pokušavamo jeste da vratimo ono što je uzurpirano. Jedino ko najavljuje uzurpaciju su vladike Episkopskog savjeta SPC. Episkop zahumsko hercegovački Atanasije, član Episkopskog savjeta SPC najavio je da će, ako ne budemo dovoljno poslušni, mošti Svetog Vasilija Ostroškog odnijeti u Hercegovinu. E pa da se ne bismo igrali ovo mora biti državno. Svetinje su dio kulture, istorijske baštine svakog naroda i samo težak manipulator može to negirati. Dakle, ovdje nije riječ o nekom presedanu koji želi da uspostavi država Crna Gora. Ne, ovdje je riječ o pokušaju da se jednom medijskom i političkom galamom otme od Crne Gore, ili zadrži ono što se već otelo”, poručio je on.

Đukanović je podsjetio da i u Srbiji ima dosta državne svojine među objektima koje koristi SPC.

“Uprkos našem uvjerenju da je riječ o državnoj imovini, u Zakonu je propisana besprekorna pravna procedura koja će nama pomoći da dokažemo u to što vjerujemo, a njima da odbrane to što misle da je njihovo”, rekao je Đukanović.

Predsjednik DPS-a je kazao da Zakon propisuje proceduru, od popisivanja imovine do Upravnog, Vrhovnog, Ustavnog suda, ili Suda u Strazburu.

“Kome to smeta, sem onome ko zna da nema ni jednog dokumenta”, konstatovao je Đukanović i dodao da Zakon nije uzrok protesta.

“On je samo alibi za anticrnogorsku kampanju kojom se Crna Gora želi prinuditi na kapitulaciju. Tezama da ovdje nijesu svi ravnopravni, da u Crnoj Gori postoji institucija koja je nadređena svima pa i samoj državi. U čije ime logično odlučuje stariji brat, uz pomoć onog još snažnijeg i još brojnijeg brata. Čast i maksimalno poštovanje našoj braći, i jednima i drugima. U Crnoj Gori će odlučivati građani Crne Gore! Nećemo pristati ni na kakve ucjene. Ako neko računa da će upornošću i istrajnošću protesta dovesti do toga da se nagodimo tako što ćemo se odreći države i državne imovine Crne Gore, ne može”, poručio je Đukanović.

Otvarajući sjednicu Odbora Glavnog grada, predsjednik podgoričkog DPS-a Časlav Vešović je istakao da je neohodno razdvojiti odnos prema onima koji pokušavaju da manipulišu i podignu političke tenzije, prije svega prema političkoj konkurenciji i njima bliskim vjerskim krugovima, od odnosa prema onima koji su toj manipulaciji podložni.

On je takođe naveo da su manipulativne priče o otimanju bilo čije imovine, o protjerivanju sveštenika i ugroženim ljudskim pravima bilo koje vjerske zajednice, te da je zapravo riječ o notornim neistinama.

“Prema onima koji pokušavaju da manipulišu moramo pokazati jasan i oštar stav, kako bismo zaustavili njihove manipulacije i antidržavno djelovanje, dok prema onima koji su podložni manipulaciji moramo biti senzitivniji i sa mnogo više razumijevanja kako bismo im objasnili činjenično stanje”, kazao je Vešović.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković istakao je da je crkva neraskidivi dio crnogorskog identiteta, te da uprkos propagandi koja traje decenijama, moramo biti istrajni u ovoj zajedničkoj bici za našu državu, kako bismo zaokružili državni i nacionalni identitet.

PREDSTAVA GRADSKOG POZORIŠTA

Ansambl Gradskog pozorišta na Velikoj sceni Doma za kulturu izvešće prestavu “Pogled s mosta” sjutra u 20 sati. Predstava je rađena po drami američkog književnika Artura Milera za Večernju scenu Gradskog pozorišta, a u režiji Milana Karadžića.

“Milerovo djelo tretira uvijek aktuelne teme radničke klase i borbe za preživljavanjem, progovara o idealima, ljubavi, ali najviše o međuljudskim odnosima. U fokusu drame je Edi Karbone, lučki radnik na bruklinskim dokovima, koji živi u sicilijanskoj emigrantskoj zajednici u Njujorku. Tu je i njegova supruga Bitris i njena sedamnaestogodišnja sestrična Ketrin, koju su podigli kao kćerku. Edijeva ljubav prema Ketrin kreće se između očinske i strastvene, uz sveprisutniji strah od njenog odlaska koji postaje neumitan dolaskom u kuću dvojice ilegalnih emigranata, Bitrisinih rođaka”, ističu u Gradskom pozorištu.

U predstavi igraju Mladen Nelević, Dejan Đonović, Ivana Mrvaljević, Emir Ćatović, Željko Radunović, Marija Đurić i Vule Marković.

Pored reditelja Milana Karadžića, autorski tim još čine: dramaturg Nebojša Bradić, koji je realizovao i idejno rješenje scenografije, kostimografkinja Dragica Laušević, koreografkinja Slavka Nelević koja je sa Karadžićem uradila i izbor muzike, lektorka Dubravka Drakić i korepetitorka Vjera Nikolić. Tekst je preveo Đorđe Krivokapić.

PREDSTAVA GRADSKOG POZORIŠTA

Ansambl Gradskog pozorišta na Velikoj sceni Doma za kulturu izvešće prestavu “Pogled s mosta” sjutra u 20 sati. Predstava je rađena po drami američkog književnika Artura Milera za Večernju scenu Gradskog pozorišta, a u režiji Milana Karadžića.

“Milerovo djelo tretira uvijek aktuelne teme radničke klase i borbe za preživljavanjem, progovara o idealima, ljubavi, ali najviše o međuljudskim odnosima. U fokusu drame je Edi Karbone, lučki radnik na bruklinskim dokovima, koji živi u sicilijanskoj emigrantskoj zajednici u Njujorku. Tu je i njegova supruga Bitris i njena sedamnaestogodišnja sestrična Ketrin, koju su podigli kao kćerku. Edijeva ljubav prema Ketrin kreće se između očinske i strastvene, uz sveprisutniji strah od njenog odlaska koji postaje neumitan dolaskom u kuću dvojice ilegalnih emigranata, Bitrisinih rođaka”, ističu u Gradskom pozorištu.

U predstavi igraju Mladen Nelević, Dejan Đonović, Ivana Mrvaljević, Emir Ćatović, Željko Radunović, Marija Đurić i Vule Marković.

Pored reditelja Milana Karadžića, autorski tim još čine: dramaturg Nebojša Bradić, koji je realizovao i idejno rješenje scenografije, kostimografkinja Dragica Laušević, koreografkinja Slavka Nelević koja je sa Karadžićem uradila i izbor muzike, lektorka Dubravka Drakić i korepetitorka Vjera Nikolić. Tekst je preveo Đorđe Krivokapić.

POZIV NA DIJALOG

Sjedinjene Države poštuju pravo suverenih država da usvajaju zakone i pozivaju sve strane da pokažu uzdržanost i izbjegnu bilo kakve akcije koje mogu da dovedu do jačanja napetosti, ili nasilne akcije i da vode konstruktivan dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

To je saopšteno iz Stejt departmenta, u odgovoru na pitanje Glasa Amerike da prokomentariše rast tenzija između Crne Gore i Srbije zbog usvajanja tog Zakona.

U pisanom odgovoru portparola Stejt departmenta, navodi se da SAD poštuju pravo svih suverenih zemalja da usvajaju i primjenjuju zakone, usklađene sa demokratskim normama i bez stranog miješanja.

Takođe se ističe da Sjedinjene Države snažno podržavaju osnovne slobode, kao što su sloboda govora, udruživanja i okupljanja i prava pojedinaca da mirnim putem izražavaju svoju slobodu vjere, ili ubjeđenja.

POZIV NA DIJALOG

Sjedinjene Države poštuju pravo suverenih država da usvajaju zakone i pozivaju sve strane da pokažu uzdržanost i izbjegnu bilo kakve akcije koje mogu da dovedu do jačanja napetosti, ili nasilne akcije i da vode konstruktivan dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

To je saopšteno iz Stejt departmenta, u odgovoru na pitanje Glasa Amerike da prokomentariše rast tenzija između Crne Gore i Srbije zbog usvajanja tog Zakona.

U pisanom odgovoru portparola Stejt departmenta, navodi se da SAD poštuju pravo svih suverenih zemalja da usvajaju i primjenjuju zakone, usklađene sa demokratskim normama i bez stranog miješanja.

Takođe se ističe da Sjedinjene Države snažno podržavaju osnovne slobode, kao što su sloboda govora, udruživanja i okupljanja i prava pojedinaca da mirnim putem izražavaju svoju slobodu vjere, ili ubjeđenja.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1468. umro je u Lješu Đurađ Kastriot-Skenderbeg, sin istaknutog arbanaškog kneza Ivana Kastriota. Nakon što je primio islam i nazvao se Skenderbegom 1443. odmetnuo se od sultana i zagospodario Krojom. Okupljajući Albance pod  crvenu zastavu s dvoglavim orlom, predvodio je borbe protiv otomanskog osvajača u Albaniji. Među Skenderbegovim bliskim saradnicima u tim borbama bili su Crnojevići. Skenderbegova sestra Marija bila je majka Ivana Crnojevića.

1808 – Napoleon je anektirao Dubrovačku republiku. Aneksiju je proglasio general Ogist Marmon, vojvoda od Raguze. Dubrovačka republika formalno je prestala da postoji i više nikada nije obnovljena.

1841–  U Kovilju je rođen Laza Kostić, srpski pjesnik, dramski pisac, novinar, političar. Boravio je u Crnoj Gori, u nekoliko navrata, od 1871. do 1891. Visoko je cijenio crnogorsko slobodarstvo i vitešku tradiciju. Izvještavao je za njemačke listove tokom crnogorsko-turskog rata od 1877. do 1878. Bio je miljenik crnogorskog dvora. Laza Kostić je uređivao »Glas Crnogorca« od 1885. do 1891. kada je napustio Crnu Goru.

1879 – Na Virpazaru je održan sastanak između crnogorskih i turskih izaslanika radi predaje teritorija koje su, shodno odlukama Berlinskog kongresa, pripale Crnoj Gori, odnosno Otomanskom carstvu, a koje su bile u vojnom posjedu jedne ili druge države. Protokol su činile odredbe o povlačenju vojske i rokovima povlačenja iz pojedinih garnizona – turske iz Žabljaka, Spuža i Podgorice, a crnogorske vojske iz Ulcinja.

1919 – Donesena je uredba o privremenom ustrojstvu Ministarstva vjera u Crnoj Gori. Bio je to prvi korak ka ukidanju autokefalne Crnogorske mitropolije i njenom prisajedinjenju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

1946 – Jugoslovenska ustavotvorna skupština donijela je prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije, zajednice ravnopravnih naroda, koji su na osnovu prava na samoopredjeljenje izrazili želju da žive zajedno.

1949 – Osnovan je Odsjek za kinematografiju pri Ministarstvu prosvjete Narodne Republike Crne Gore, a potom i Odjeljenje za kinematografiju, koje je ukinuto 1950.

1956 – Umro je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih priča za djecu »Vini Pu«.

1957 – Osnovan je u Bijelom Polju Zavičajni muzej koji je kao samostalna ustanova radio do 1965.

1962 – Umro je karikaturista Petar Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista.

1964 – Ka Mjesecu je lansirana sovjetska automatska stanica »Luna 9«, koja se tri dana kasnije spustila i emitovala prve televizijske snimke površine  Mjeseca.

1974 – Umro je američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od osnivača kompanije »Metro-Goldvin-Majer«.

1996 – Specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Elizabet Ren saopštila je da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom Bosanskog rata pored Srba odgovorni i bosanski Hrvati i Muslimani.

2003 – U Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju premijerno je izvedena opera »Enej i Didona« engleskog kompozitora iz XVII vijeka Henrija Persla. U izvedbi su učestvovali solisti iz Njemačke, Kamerni hor cetinjske Muzičke akademije i Kamerni orkestar »Princ Mirko« Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Dirigent je bio Egon Mihailović, a reditelj, scenograf, koreograf i kostimograf Nils Badenhop. Uloge su tumačili: Kristina Nikolet, Stefan Grinvald, Astrid Kesler, Anželika Veber, Zorana Latković, Amanda Stojović, Saša Barjaktarović, Nils Badenhop, Aleksa Martinović, Tomo Pejanović i Nikola Batrićević. Opera »Enej i Didona« izvedena je u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, budvanskog Grad-teatra i Muzičke akademije na Cetinju.

2004 – Književna nagrada “Miroslavljevo jevanđelje” dodijeljena je crnogorskom piscu Balši Brkoviću za roman ” Privatna galerija”.

2008 – U obraćanju članovima vatikanskog odsjeka za doktrinu vjere, papa Benedikt XVI izjavio je da su istraživanja matičnih ćelija, vještačka oplodnja i mogućnost ljudskog kloniranja poljuljali ljudsko dostojanstvo i da je crkva dužna da brani velike vrijednosti dovedene u pitanje.

2010 – U porodilištu u Meljinama kod Herceg Novog prvi put je u Crnoj Gori  iz pupčane vrpce jedne porodilje uzeta krv u cilju očuvanja matičnih ćelija.

2010 – U 76. godini umro je argentinski pisac i novinar Tomas Eloj Martines, koji se proslavio knjigom “Evita” (1995), u kojoj je opisao sudbinu posmrtnih ostataka Eve Peron, supruge bivšeg argentinskog predsjednika Huana Dominga Perona.

2011 – Predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić primio je proslavljenu svjetsku umjetnicu crnogorskog porijekla Marinu Abramović, koja mu je predstavila projekat „Marina Abramović Comuniti centar Obod Cetinje“. „Želim da u Crnoj Gori zažive dobre ideje i da Cetinje postane savremeni centar umjetnosti“ – kazala je Marina Abramović.

2011 – U 78. godini umro je britanski kompozitor Džon Bari, dobitnik pet Oskara za filmsku muziku. U toku 50-godišnje karijere, Bari je dobio i četiri Gremija i jedan Zlatni globus. Među filmovima za čiju je muziku dobio Oskara ističu se:“Ples s vukovima“ i „Moja Afrika“.

2012 – Skupštinski odbor za nauku, kulturu i prosvjetu podržao je glasovima vladajuće koalicije ( DPS-SDP) predlog zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, kojim je predviđeno njeno spajanje s Dukljanskom akademijom nauka i umjetnosti. Protiv predloženog zakona glasali su predstavnici opozicije, dok je poslanik Kluba albanskih stranaka Vaselj Siništaj bio uzdržan.

2013 – Vlada Crne Gore formirala je Etički odbor, čiji je zadatak da, saglasno Etičkom kodeksu, daje mišljenje o optužbama na ponašanje državnih službenika i namještenika, te da u vezi s primjenom Etičkog kodeksa prati njegovu realizaciju, inicira izmjene i dopune propisa u oblasti službeničke etike i promoviše etičke standarde i pravila ponašanja.

2014 – U 93. godini umro je mađarski reditelj Mikloš Jančo, čiji su filmovi svojevrsno propitivanje savjesti intelektualaca. Tokom 60-ih godina prošlog vijeka kritičari su ga svrstavali u red velikih reditelja kao što su Mikelanđelo Antonioni i Ingmar Bergman. Smatran je i majstorom kompozicije dugog kadra. U Kanu je 1972. dobio nagradu za režiju za film „Crveni psalm“, a 1990. Zlatnog lava u Veneciji za cjelokupno djelo. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1967 – U požaru je stradalo do tada najjače grafičko-izdavačko preduzeće u Crnoj Gori  »Obod« na Cetinju.

2008 – Premijer crnogorske Vlade Željko Šturanović podnio je ostavku na tu funkciju zbog zdravstvenih problema.

2008 – Beogradski dnevni list “Blic” objavio je da su članovi porodice bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića – supruga Mirjana i sin Marko dobili azil u Rusiji i da je Srbija za  njima raspisala međunarodnu potjernicu.

2012 – Prodor hladnog arktičkog talasa donio je sniježne padavine i velike hladnoće na širem području Evrope. Usljed niskih temperatura u mnogim državama umrlo je blizu šezdeset osoba.

2012 – Nakon katastrofe u Fukušimi, japanske vlasti ograničile su trajanje nuklearnih reaktora na četrdeset godina.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1468. umro je u Lješu Đurađ Kastriot-Skenderbeg, sin istaknutog arbanaškog kneza Ivana Kastriota. Nakon što je primio islam i nazvao se Skenderbegom 1443. odmetnuo se od sultana i zagospodario Krojom. Okupljajući Albance pod  crvenu zastavu s dvoglavim orlom, predvodio je borbe protiv otomanskog osvajača u Albaniji. Među Skenderbegovim bliskim saradnicima u tim borbama bili su Crnojevići. Skenderbegova sestra Marija bila je majka Ivana Crnojevića.

1808 – Napoleon je anektirao Dubrovačku republiku. Aneksiju je proglasio general Ogist Marmon, vojvoda od Raguze. Dubrovačka republika formalno je prestala da postoji i više nikada nije obnovljena.

1841–  U Kovilju je rođen Laza Kostić, srpski pjesnik, dramski pisac, novinar, političar. Boravio je u Crnoj Gori, u nekoliko navrata, od 1871. do 1891. Visoko je cijenio crnogorsko slobodarstvo i vitešku tradiciju. Izvještavao je za njemačke listove tokom crnogorsko-turskog rata od 1877. do 1878. Bio je miljenik crnogorskog dvora. Laza Kostić je uređivao »Glas Crnogorca« od 1885. do 1891. kada je napustio Crnu Goru.

1879 – Na Virpazaru je održan sastanak između crnogorskih i turskih izaslanika radi predaje teritorija koje su, shodno odlukama Berlinskog kongresa, pripale Crnoj Gori, odnosno Otomanskom carstvu, a koje su bile u vojnom posjedu jedne ili druge države. Protokol su činile odredbe o povlačenju vojske i rokovima povlačenja iz pojedinih garnizona – turske iz Žabljaka, Spuža i Podgorice, a crnogorske vojske iz Ulcinja.

1919 – Donesena je uredba o privremenom ustrojstvu Ministarstva vjera u Crnoj Gori. Bio je to prvi korak ka ukidanju autokefalne Crnogorske mitropolije i njenom prisajedinjenju Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

1946 – Jugoslovenska ustavotvorna skupština donijela je prvi Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije, zajednice ravnopravnih naroda, koji su na osnovu prava na samoopredjeljenje izrazili želju da žive zajedno.

1949 – Osnovan je Odsjek za kinematografiju pri Ministarstvu prosvjete Narodne Republike Crne Gore, a potom i Odjeljenje za kinematografiju, koje je ukinuto 1950.

1956 – Umro je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih priča za djecu »Vini Pu«.

1957 – Osnovan je u Bijelom Polju Zavičajni muzej koji je kao samostalna ustanova radio do 1965.

1962 – Umro je karikaturista Petar Križanić, jedan od rodonačelnika jugoslovenske karikature, pisac i esejista.

1964 – Ka Mjesecu je lansirana sovjetska automatska stanica »Luna 9«, koja se tri dana kasnije spustila i emitovala prve televizijske snimke površine  Mjeseca.

1974 – Umro je američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od osnivača kompanije »Metro-Goldvin-Majer«.

1996 – Specijalni izaslanik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za ljudska prava Elizabet Ren saopštila je da u Bosni ima oko 200 do 300 masovnih grobnica i da su za zločine tokom Bosanskog rata pored Srba odgovorni i bosanski Hrvati i Muslimani.

2003 – U Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju premijerno je izvedena opera »Enej i Didona« engleskog kompozitora iz XVII vijeka Henrija Persla. U izvedbi su učestvovali solisti iz Njemačke, Kamerni hor cetinjske Muzičke akademije i Kamerni orkestar »Princ Mirko« Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Dirigent je bio Egon Mihailović, a reditelj, scenograf, koreograf i kostimograf Nils Badenhop. Uloge su tumačili: Kristina Nikolet, Stefan Grinvald, Astrid Kesler, Anželika Veber, Zorana Latković, Amanda Stojović, Saša Barjaktarović, Nils Badenhop, Aleksa Martinović, Tomo Pejanović i Nikola Batrićević. Opera »Enej i Didona« izvedena je u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, budvanskog Grad-teatra i Muzičke akademije na Cetinju.

2004 – Književna nagrada “Miroslavljevo jevanđelje” dodijeljena je crnogorskom piscu Balši Brkoviću za roman ” Privatna galerija”.

2008 – U obraćanju članovima vatikanskog odsjeka za doktrinu vjere, papa Benedikt XVI izjavio je da su istraživanja matičnih ćelija, vještačka oplodnja i mogućnost ljudskog kloniranja poljuljali ljudsko dostojanstvo i da je crkva dužna da brani velike vrijednosti dovedene u pitanje.

2010 – U porodilištu u Meljinama kod Herceg Novog prvi put je u Crnoj Gori  iz pupčane vrpce jedne porodilje uzeta krv u cilju očuvanja matičnih ćelija.

2010 – U 76. godini umro je argentinski pisac i novinar Tomas Eloj Martines, koji se proslavio knjigom “Evita” (1995), u kojoj je opisao sudbinu posmrtnih ostataka Eve Peron, supruge bivšeg argentinskog predsjednika Huana Dominga Perona.

2011 – Predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić primio je proslavljenu svjetsku umjetnicu crnogorskog porijekla Marinu Abramović, koja mu je predstavila projekat „Marina Abramović Comuniti centar Obod Cetinje“. „Želim da u Crnoj Gori zažive dobre ideje i da Cetinje postane savremeni centar umjetnosti“ – kazala je Marina Abramović.

2011 – U 78. godini umro je britanski kompozitor Džon Bari, dobitnik pet Oskara za filmsku muziku. U toku 50-godišnje karijere, Bari je dobio i četiri Gremija i jedan Zlatni globus. Među filmovima za čiju je muziku dobio Oskara ističu se:“Ples s vukovima“ i „Moja Afrika“.

2012 – Skupštinski odbor za nauku, kulturu i prosvjetu podržao je glasovima vladajuće koalicije ( DPS-SDP) predlog zakona o Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, kojim je predviđeno njeno spajanje s Dukljanskom akademijom nauka i umjetnosti. Protiv predloženog zakona glasali su predstavnici opozicije, dok je poslanik Kluba albanskih stranaka Vaselj Siništaj bio uzdržan.

2013 – Vlada Crne Gore formirala je Etički odbor, čiji je zadatak da, saglasno Etičkom kodeksu, daje mišljenje o optužbama na ponašanje državnih službenika i namještenika, te da u vezi s primjenom Etičkog kodeksa prati njegovu realizaciju, inicira izmjene i dopune propisa u oblasti službeničke etike i promoviše etičke standarde i pravila ponašanja.

2014 – U 93. godini umro je mađarski reditelj Mikloš Jančo, čiji su filmovi svojevrsno propitivanje savjesti intelektualaca. Tokom 60-ih godina prošlog vijeka kritičari su ga svrstavali u red velikih reditelja kao što su Mikelanđelo Antonioni i Ingmar Bergman. Smatran je i majstorom kompozicije dugog kadra. U Kanu je 1972. dobio nagradu za režiju za film „Crveni psalm“, a 1990. Zlatnog lava u Veneciji za cjelokupno djelo. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1967 – U požaru je stradalo do tada najjače grafičko-izdavačko preduzeće u Crnoj Gori  »Obod« na Cetinju.

2008 – Premijer crnogorske Vlade Željko Šturanović podnio je ostavku na tu funkciju zbog zdravstvenih problema.

2008 – Beogradski dnevni list “Blic” objavio je da su članovi porodice bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića – supruga Mirjana i sin Marko dobili azil u Rusiji i da je Srbija za  njima raspisala međunarodnu potjernicu.

2012 – Prodor hladnog arktičkog talasa donio je sniježne padavine i velike hladnoće na širem području Evrope. Usljed niskih temperatura u mnogim državama umrlo je blizu šezdeset osoba.

2012 – Nakon katastrofe u Fukušimi, japanske vlasti ograničile su trajanje nuklearnih reaktora na četrdeset godina.

NAGODBA

Kompanija Fejsbuk potvrdila je da će isplatiti 550 miliona dolara u nagodbi koja je rezultat tužbe zbog korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Kako prenosti The Verge, slučaj traje od 2015. godine, a u tužbi se navodi da je Faejsbukova prvobitna verzija alata Tag Suggestions, koji skenira lice korisnika na fotografija i predlaže tagovanje osoba, pohranjivala biometrijske podatke bez pristanka korisnika. Time je, navodi se, prekršen zakon o privatnosti biometrijskih informacija.

Fejsbuk je 2018. godine postao transparentniji i korisnicima je objasnio tehnologiju prepoznavanja lica. Uz to ih je i usmjerio na stranicu za podešavanja gdje mogu onemogućiti ovu opciju.

Prošle godine je kompanija napravila promjenu, pa je prepoznavanje lica dostupno samo kao opcija.

Fejsbuk je prijavio prihod od 21 milijardu dolara za četvrti kvartal 2019. godine.

NAGODBA

Kompanija Fejsbuk potvrdila je da će isplatiti 550 miliona dolara u nagodbi koja je rezultat tužbe zbog korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Kako prenosti The Verge, slučaj traje od 2015. godine, a u tužbi se navodi da je Faejsbukova prvobitna verzija alata Tag Suggestions, koji skenira lice korisnika na fotografija i predlaže tagovanje osoba, pohranjivala biometrijske podatke bez pristanka korisnika. Time je, navodi se, prekršen zakon o privatnosti biometrijskih informacija.

Fejsbuk je 2018. godine postao transparentniji i korisnicima je objasnio tehnologiju prepoznavanja lica. Uz to ih je i usmjerio na stranicu za podešavanja gdje mogu onemogućiti ovu opciju.

Prošle godine je kompanija napravila promjenu, pa je prepoznavanje lica dostupno samo kao opcija.

Fejsbuk je prijavio prihod od 21 milijardu dolara za četvrti kvartal 2019. godine.

NAGODBA

Kompanija Fejsbuk potvrdila je da će isplatiti 550 miliona dolara u nagodbi koja je rezultat tužbe zbog korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Kako prenosti The Verge, slučaj traje od 2015. godine, a u tužbi se navodi da je Faejsbukova prvobitna verzija alata Tag Suggestions, koji skenira lice korisnika na fotografija i predlaže tagovanje osoba, pohranjivala biometrijske podatke bez pristanka korisnika. Time je, navodi se, prekršen zakon o privatnosti biometrijskih informacija.

Fejsbuk je 2018. godine postao transparentniji i korisnicima je objasnio tehnologiju prepoznavanja lica. Uz to ih je i usmjerio na stranicu za podešavanja gdje mogu onemogućiti ovu opciju.

Prošle godine je kompanija napravila promjenu, pa je prepoznavanje lica dostupno samo kao opcija.

Fejsbuk je prijavio prihod od 21 milijardu dolara za četvrti kvartal 2019. godine.

  • Prosječna plata veća u Šavniku nego u Ulcinju
    on 08/05/2025 at 17:40

    Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna zarada u opštini Ulcinj iznosi svega 836 eura, što je svrstava među najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. To, kažu u Alternativi, Ulcinj definitivno ne zaslužuje sa svim svojim potencijalima.

  • Đeljošaj: Država nije kriva u slučaju "Svetog Stefana", zakupac da otvori hotele
    on 08/05/2025 at 12:04

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je na današnjoj konferenciji da su na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena dva programa - Program za unapređene konkuretnosti privrede za 2025 i Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.

  • Ugovorena izrada idejnog rješenja brze saobraćajnice od Podgorice do Danilovgrada
    on 08/05/2025 at 09:53

    Iz kompanije Monteput saopšteno je da je izabrao kao najpovoljniju zajedničku ponudu kompanija Louis Berger i Decom group, sa podugovaračem Geostandard, na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Podgorica-Danilovgrad.

  • Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura
    on 08/05/2025 at 07:36

    Potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija, saopšteno je iz MF.

  • U pripremi tehnički rebalans budžeta za ovu godinu
    on 08/05/2025 at 07:21

    Ministarstvo finansija počelo je pripreme za izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje se, prema dobijenim informacijama iz tog resora, dominantno odnose na tehničke korekcije u skladu sa novom organizacijom državne uprave i unapređenjem kapitalnog budžeta.

  • Cijene zemljišta rastu, ne zna se ko sve kupuje
    on 08/05/2025 at 05:39

    Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.

  • Crna Gora ima izuzetan razvojni potencijal
    on 07/05/2025 at 19:54

    Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici, Judy Rising Reinke i dodala da je važno da država bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove.

  • Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu
    on 07/05/2025 at 15:07

    Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva, koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma, budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama.  Ovaj pristup osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. To je zaključak sastanaka premijera Milojka Spajića i predsjednika opština Željka Komnenovića i Mihaila Asanovića.

  • Jačanje poslovne saradnje među zemljama Grupe Puta svile
    on 07/05/2025 at 14:41

    Privredna komora može doprinijeti jačanju poslovne saradnje sa OSCE državama, pogotovo iz Grupe Puta svile, kako bi kreirali nove mogućnosti za trgovinsku razmjenu, investicije i inovacije, uz poseban osvrt na korišćenje vještačke inteligencije, smatra potpredsjednik te asocijacije, Pavle D. Radovanović.

  • Adžović-Rajnke: Ojačavanje partnerstva za razvoj i evropsku budućnost
    on 07/05/2025 at 14:34

    Ministarka javnih radova Majda Adžović sastala se danas sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj GorI Džudi Rajzing Rajnke i upoznala je sa zadacima Ministarstva javnih radova, a koji imaju za cilj unapređenje oblasti od strateškog značaja za Crnu Goru.