ZAVRŠENI RADOVI NA KRUŽNOM

Završeni su radovi na izgradnji kružnog toka u Spužu.

Taj značajni infrastrukturni projekat je donacija GP “Gradnja promet”, vlasnika Radomira Kalezića, vrijedna 350.000 eura.

U opštinskom Sekretarijatu za saobraćaj kažu da će kružni tok biti glavna saobraćajna veza za to područje, s obzirom na to da je u toku i rekonstrukcija “starog puta” od Vranjskih njiva do KPD-oma, te da je raspisan tender za sanaciju martinićkog puta u iznosu od 4,5 miliona eura.

Za predsjednika MZ Spuž Darija Đuričkovića, bezbjednost učesnika u saobraćaju je u ovom mjestu podignuta na mnogo viši nivo, jer se radi o veoma frekventnoj dionici u neposrednoj blizini osnovne škole i velikog broja privrednih subjekata.

“U saradnji sa lokalnom upravom iz godine u godinu ulažu se značajna materijalna i finansijska sredstva kako bi se poboljšali uslovi života svih mještana i ujedno potencijalnim investitorima obezbijedili bolje komunalne sadržaje za ulaganja na ovom prostoru”, dodao je Đuričvić.

PODACI COTEE

Povlašćenim proizvođačima je, na ime podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u prošloj godini isplaćeno 12,02 miliona eura, što je 9,36 odsto, odnosno 1,24 miliona eura manje u odnosu na 2018. godinu, pokazuju podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE).

Povlašćeni proizvođači su lani proizveli 269,16 miliona kilovat-sati, što je deset odsto više nego u 2018. godini. Podsticaji su isplaćeni za 19 malih, vjetro i solarnih elektrana, koje su u vlasništvu 11 preduzeća.

Podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora počelo je 1. maja 2014. godine i zaključno sa prošlom godinom povlašćenim proizvođačima je na ime podsticaja isplaćeno 32,8 miliona eura. Povlašćeni prozvođači su u tom periodu proizveli 653,6 miliona kWh kazali su Pobjedi iz COTEE-a.

Prema podacima COTEE-a, po osnovu podsticaja u prošloj godini, najviše je 9,1 milion eura za vjetroelektranu (VE) Kmovo dobila kompanija Krnovo Green Energy.

Projekat na Krnovu realizovale su austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Kompanija Masdar iz Abu Dabija je početkom 2018. godine kupila 49 odsto akcija vjetroelektrane Krnovo.

Kompanija Krnovo Green Energy je u prethodne tri godine po osnovu podsticaja za VE Krnovo dobila ukupno 20,5 miliona eura. Gradnja VE na Krnovu, čija vrijednost jeoko 120 miliona eura, počela je u maju 2016. godine, a ima instalisanu snagu 72 megavata (MW) i planiranu godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati (GWh). Ugovorom je državno zemljište na Krnovu dato u zakup na 20 godina, sa mogućnošću produženja do maksimalno pet godina.

Od vlasnika malih hidroelektrana (mHE) po osnovu podsticaja za proizvodnju električne energije, najviše je lani dobila beranska kompanija Hidroenergija Montenegoro 1,08 miliona eura, čijih sedam mHE imaju status povlašćenog proizvođača.

Radi se o mHE Jezerštica, Bistrica, Orah, Rmuš, Spalevići, Sekular i mHE Jelovica2.

SPORAZUM

Sporazumom između Crne Gore i Republike Turske o pružanju – konzularne zaštite crnogorskim državljanima, koji je usvojila Vlada na prošloj sjednici, predviđeno je zastupanje turskih diplomatsko-konzulamih predstavništava u ukupno 23 države Afrike i Azije kao ijedne karipske države.

“Sporazumom je predviđeno da će diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Turske pružati konzularnu zaštitu crnogorskim državljanima u sljedećim zemljama: Kraljevina Bahrein, Republika Benin, Republika Bocvana, Burkina Faso, Republika Kamerun, Kraljevina Kambodža, Republika Čad, Demokratska Republika Kongo, Obala Slonovače, Džibuti, Republika Gabon, Republika Gambija, Republika Gvineja, KirgiskaRepublika, Republika Madagaskar, Republika Mali, Sultanat Oman, Država Palestina, Republika Ruanda, Republika Južni Sudan, Republika Sudan, Republika Tadžikistan, Republika Uzbekistan i Republika Zimbabve”, navodi se u informaciji o završenim pregovorima o zaključivanju sporazuma Turske i Crne Gore koji je usvojila Vlada na prošloj sjednici.

U sporazumu se precizira da se zastupanje odnosi u slučaju hitnih konzularnih situacija ili potreba, a naročito hapšenja, zadržavanja i pritvaranja, kao i izdavanja putnih dokumenata za povratak u Crnu Goru u slučaju njihovog gubitka, krađe ili oštećenja, te pružanja fmansijske pomoći uz saglasnost nadležnih organa Crne Gore. Komunikacija će se odvijati posredstvom Ambasade Republike Turske u Podgorici.

“Potpisivanje predloženog Sporazuma, a na bazi dobre prakse i implementacije prethodno potpisanih sporazuma o konzularnom zastupanju i pružanju konzularne zaštite crnogorskim državljanima u zemljama u kojima Crna Gora nema svoja diplomatsko-konzularna predstavništva, doprinijeće pružanju adekvatne konzularne zaštite i pomoći u gore navedenim zemljama”, navodi se u dokumentu.

U skladu sa međunarodnim pravom, zakonodavstvom i praksom država prijema, diplomatsko-konzularne misije Republike Turske na teritoriji država pomenutih ovim sporazumom će obezbijediti konzularnu pomoć crnogorskim državljanima u slučaju pritvaranja, hapšenja ili zatvora, kao i pružati pomoć u repatrijaciji ugroženih crnogorskih državljana, piše u sporazumu.

U skladu sa odobrenjem nadležnih organa pomenutih zemalja, član diplomatskokonzularnog predstavništva Republike Turske može posjetiti pritvorene, uhapšene ili zatvorene crnogorske državljane, na njihov zahtjev. U slučaju značajne udaljenosti od sjedišta diplomatskokonzularnog predstavništva Republike Turske, takva posjeta može biti odbijena. U tom slučaju, diplomatsko – konzularno predstavništvo Republike Turske će pokušati da pribavi informacije o stanju lica i sa time će upoznati Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, precizira se u memorandumu.

Navodi se i da crnogorski državljani kojima je potreban putni dokument mogu se zahtjevom za njegovo izdavanje obratiti diplomatskokonzularnom predstavništvu Republike Turske u zemlji prijema.

“Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore će snabdjeti diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Turske sa neophodnim praznim obrascima putnih dokumenata. Specimeni putnih dokumenata biće unaprijed isporučeni nadležnim organima zemlje prijema.

Diplomatsko-konzularna služba Republike Turske će riješiti zahtjev za izdavanje putnog dokumenta sa nadležnim organima Crne Gore, posredstvom Ambasade Republike Turske u Podgorici.. Putni dokument će biti izdat samo nakon što je primljeno pisano odobrenje od nadležnih crnogorskih organa”, navodi se u dokumentu.

Vlada se prilikom rada na sporazumu pozvala na član 32 Zakona o vanjskim poslovima Crne Gore u kojem se navodi da radi zaštite interesa Crne Gore i njenih građana i pravnih lica u državama u kojima Crna Gora nema diplomatsko ili konzularno predstavništvo, Vlada može da zaključi sporazum sa trećom državom koja će te interese štititi preko svog diplomatskog ili konzularnog predstavništva, ii skladu sa međunarodnim pravom i diplomatskom praksom.

Vlada može da zaključi sporazum o zaštiti interesa trećih država i njihovih državljana u inostranstvu preko diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore.

Republika Turska je zvanično priznala Crnu Goru 12. juna 2006. godine. Diplomatski odnosi između dvije države uspostavljeni su 3. jula . 2006. godine.

ĐUKANOVIĆ

Velikosrpski nacionalizam morao je malo utihnuti nakon 2006, ali nikada se nije pomirio sa crnogorskom nezavisnošću, i dalje sanjajući svoj san da se prekomponuje Balkan, napravi uvećana Srbija, Albanija, Hrtvatska, a da ostali nestanu, kazao je lider DPS-a Milo Đukanović na sinoć održanoj sjednici Opštinskog odbora DPS-a Tivat.

“To je otprilike taj plan koji je oduvijek postojao i devedesetih godina i koji je koštao naše prostore velikog broja žrtava. Dakle, niti može biti velike Srbije, niti velike Albanije, može biti samo velike tragedije. I umjesto da su se te lekcije dobrano naučile u 90-im godinama, umjesto da se od toga odustalo i duboko zakopalo, kao što vidimo, nepunih 30 godina nakon toga, se vraćaju stare ideje na sto i sastavni dio tih ideja jeste velikosrpski nacionalizam koji, koristeći se SPC pokušava da Crnu Goru i dalje predstavlja, da utiče na njen život kao na život druge srpske države”, rekao je Đukanović.

On je poručio da je to nešto “sa čim se ne slažemo i prema čemu pokazujemo, rekao bih veoma nepokolebljiv i čvrst otpor”.

“To je nešto što nikada nećemo dozvoliti da prođe u Crnoj Gori”, jasan je Đukanović.

Đukanović je komentarisao i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, istakavši da se radi o zakonskom rješenju koje je temeljno, dugo i kvalitetno pripremano duže od četiri godine, uz javne rasprave.

Smiješne priče o valorizaciji crkvene imovine

Naglasio je  da se ovim pravnim aktom mijenja zakon iz 1977. godine, koji je zastario i relikt je davne prošlosti.   

Đukanović je, kako je saopšteno iz DPS-a, istakao “nekoliko učestalih manipulacija koje se u vezi sa zakonom plasiraju u javnosti”.

Kao prvu manipulaciju, izdvojio je tvrdnju da se nešto želi oteti Srpskoj pravoslavnoj crkvi, što je, kako je rekao, apsolutna neistina.

“Za svakog ko poznaje istoriju, nema dileme, sve dok je trajala crnogorska država, trajala je i Crnogorska pravoslavna crkva”, rekao je Đukanović, istakavši da od vremena kada je nestala Pećka patrijaršija, 1766. godine pa do 1918. nema nikakvog drugog autoriteta nad pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.

“Dakle, Pravoslavna crkva u Crnoj Gori je samostalna i ima sve atrtibute samostalnosti.  S obzirom da je Crna Gora prisajedinjena Srbiji, logično je bilo da crkva bude prisajedinjena SPC. Odluka je bila politička – nestala je država. Ako je bilo logično da 1918. nestane crkva kada je nestala država, šta ćemo sa 2006. kada je obnovljena država? Obnovićemo crkvu, naravno”, istakao je Đukanović.  

On je naglasio da je u svim temeljnim dokumentima očigledno da je imovina koja je data na korišćenje CPC je bila državna.

“Eksplicitno tamo stoji – da crkva ne može otuđiti ništa bez odluke nadležnog državnog organa. U periodu od kraja osamdestih pa do kraja devedesetih, kada nestaje Jugoslavija, kada se Crna Gora bavi formiranjem svog katastra, ovlašćeni ljudi u SPC u Crnoj Gori opredjeljuju se da upisuju svoje vlasništvo nad državnom imovinom. Kada smo ustanovili kasnije o čemu se radi, pokrenuli smo postupak vraćanja imovine onome kome pripada. Ne može biti riječi zaista  ni o kakvoj otimačini bilo čijeg vlasništva, ali ne pristajemo da se otima od države. Ovo je pokušaj da državi vratimo ono što joj pripada, što je od nje nezakonito otuđeno. I tu se sada upotrebljavaju laži i manipulacije, da se otima od crkve,“ rekao je Đukanović.

Đukanović se osvrnuo i, kako se ističe, na drugu manipulaciju koja se plasira u javnosti, a ona se odnosi na tvrdnje da neko želi da turistički valorizuje i  privatizuje crkvene objekte.

“To je smiješno i bijedno i gotovo da ga ne treba komentarisati. Kome bi, sa zerom zdravog razuma, palo na pamet da od manastira pravi restoran, ili do crkve hotel. Dakle, to što su do sada koristili pravoslavni vjernici koristiće i ubuduće, dakle sve što je bilo u funkciji ostvarivanje vjerskih prava i sloboda i dalje će biti u toj funkciji”, izjavio je Đukanović.

Crnogorci neće izgoniti Srbe iz crkve

U nastavku svog izlaganja predsjednik DPS se zadržao na manipulaciji koju često u javnosti plasiraju predstavnici SPC i njima bliskih opozicionih stranaka, a to je da se želi uzeti imovina od SPC i dati CPC, registrovanoj 1993. u Crnoj Gori.

“O tome zaista nema pomena. O tome ne govorimo u tom Zakonu. Mi smo u svom programu kazali da želimo da obnovimo Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, da želimo da to radimo kao odgovorni ljudi, zato što živimo u u jednom teškom paradoksu za balkanske uslove. Na Balkanu je uvijek bilo nepovjerenja manjinskih naroda prema državi, naspram toga u Crnoj Gori smo imali izrazito poštovanje manjina prema državi i ne zaboravljamo da su te manjine bile uvijek na pravoj strani istorije kada je nešto bilo važno za Crnu Goru, posljednji put na referendumu za obnovu nezavisnosti 2006. godine. Drugi dio paradoksa je da unutar pravoslavnog bića Crne Gore imamo duboku, istorijski ukorijenjenu podjelu. Kao odgovorna vlast moramo misliti kako da se ta podjela prevaziđe. Razmišljajući o tome kako prevazići taj problem smatrali smo da bi važnu ulogu u tome mogla igrati jedna konstruktivna pravoslavna crkva. I zato smo kazali – nemamo namjeru da se ponašamo tako da formiramo neku svoju crkvu iz koje će sada Crnogorci izgoniti Srbe, kao što su Srbi nekad izgonili Crnogorce iz SPC, nego želimo da se formira jedna crkva u kojoj će naći mjesto svi pravoslavni vjernici u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.

I naš poziv svima je, kako je rekao, bio “ako ste zaista u toj vjerskoj misiji, ako mislite o tome kako da se zaštite i afirmišu interesi jedne vjeroispovijesti u Crnoj Gori, a naravno o drugim vjeroispovijestima vode računa oni koji su na čelu tih crkava, dakle, ako ste u toj misiji, lako ćemo se dogovoriti”.

“Ali, nama se čini da vi nijeste u toj misiji. Nama se čini da ste u misiji posrbljavanja Crne Gore. Čini mi se da želite da vratite Crnu Goru u onu pređašnju predstavu kako je Crna Gora druga srpska država. I to je zapravo suštinsko neslaganje velikosrpskog nacionalizma sa crnogorskom nezavisnošću”, rekao je on.

U svom govoru predsjednik DPS-a se osvrnuo i na multietničnost Crne Gore.

“To najvrijednije nasljeđe svakog od nas ko je doprinio toj politici kojeg ostavljamo svom potomstvu, da shvate da ne treba da se prebrojavamo po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti, da ne treba ni slučajno da se gledamo preko nišana, da treba da shvatimo da su razlike koje nosimo naše bogatstvo, a ne naša nevolja”, rekao je Đukanović

O učestalim manipulacijama da se DPS bavi ustrojstvom crkve Đukanović je rekao: “Grozna je manipulacija da se partija bavi pitanjem crkve. Veoma jasno i sa veoma jasnom porukom – ni DPS ni ja nemamo ambiciju da uređujemo odnose unutar crkve, ali imamo vrlo jasnu namjeru da obezbijedimo bespogovornu implementaciju onoga što su ustavna uređenja – a to je odvojenost cvrkve i države i zagarantovana sloboda vjeroispovijesti za svakog ko želi da upražnjava svoja vjeska prava i slobode. Niko nikome od vas neće određivati đe ćete da pođete, u koju crkvu, niko vam iz partije ne može osporavatio vaše vjersko pravo. Kazali smo ponoviću – svako od vas treba da ide u skladu sa svojim navikama u svoju crkvu, da se pomoli bogu, zapali svijeću, da krsti koga želi…To je nešto što je sastavni dio civilizacijskog i demokratskog poimanja slobode svakog čovjeka od strane DPS. Ali isto tako – ne dozvolite da se vaša vjerska sloboda zloupotrebljava na način na koji se ovih dana zloupotrebljava da bi se srušila Crna Gora. Ne dozvolite da budete dio tog ludačkog pokreta”.

OBUSTAVLJEN POSTUPAK

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) obustavila je postupak za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije za vjetroelektranu Možura.

Zahtjev za obustavu je podnijela podgorička kompanija Možura Wind Park, u čijem je vlasništvu vjetroelektrana.

“Obustavlja se postupak po zahtjevu Možura Wind Parka za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije od 12. decembra prošle godine”, navodi se u rješenju RAE koja je u novembru prošle godine, nakon što je Možura počela komercijalnu proizvodnju struje, utvrdila status povlašćenog proizvođača elektrane na 12 godina.

Utvrđivanje povlašćenog statusa značilo je sticanje prava na podsticajne mjere po osnovu proizvodnje struje iz obnovljivih izvora.

Prema prošlogodišnjoj odluci Vlade, domaćinstva koja potroše do 300 kilovati ne plaćaju naknadu za obnovljive izvore energije, dok će oni koji budu trošili više od toga plaćati podsticaje po osnovu stavke na računima za struju OIE 2.

Možura, koja se nalazi između Bara i Ulcinja, počela je komercijalnu proizvodnju struje sredinom novembra prošle godine. Predstavnici Ministarstva ekonomije ranije su saopštili Dnevnim novinama da puštanje vjetroelektrane u rad neće uticati na povećanje računa za struju domaćinstvima u dijelu obnovljivih izvora.

Oni su objasnili da je jedinična naknada za krajnje kupce, u dijelu podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, fiksna i iznosi 0,9439 centi po kilovatsatu.

RAE je na nedavno održanoj sjednici usvojila i odluku o izdavanju licence za proizvodnju električne energije kompaniji Možura Wind Park.

“Imalac licence je dužan da licenciranu djelatnost obavlja u skladu sa odredbama licence koja se izdaje na period od deset godina i važi od 26. decembra 2019. do 26. decembra 2029. godine. Ako imalac namjerava da nastavi sa obavljanjem djelatnosti i nakon isteka licence, dužan je da podnese zahtjev za izdavanje nove 60 dana prije isteka važenja”, navodi se u odluci Agencije.

RAE je utvrdila i privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije iz solarne elektrane, za barsku firmu Barsolar. Kompaniji Uniprom Energy iz Podgorice dodijeljena je licenca za snabdijevanja krajnjih kupaca tečnim prirodnim gasom, skladištenje, transport i upravljanje postrojenjem za tečni prirodni gas. Licence za skladištenje i trgovine na malo tečnim naftnim gasom, kao i trgovine na malo i skladištenje naftnim derivatima, dodijeljene su nikšićkom VNCommercu.