AZLP

Usaglašavanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU) u oblasti zaštite ličnih podataka, koje će biti poseban izazov, prilika je da se pokaže spremnost države da uvaži standarde EU, saopštili su iz Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP).

Iz AZLP su, povodom 28. januara – Dana zaštite ličnih podataka, kazali da su u proteklom periodu gradili prepoznatljiv imidž institucije koja je servis građana, po čijim zahtjevima prvenstveno i reaguje, i koji u sve većem broju iskazuju interesovanje za zaštitu ličnih podataka kroz neposredan prijem u Agenciji.

“U narednom periodu poseban izazov biće usaglašavanje našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, a posebno sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podataka o ličnosti i o slobodnom kretanju takvih podataka (Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka – GDPR)”, navodi se u saopštenju.

To će, kako su kazali iz AZLP, biti prilika da se na djelu pokaže koliko je država spremna da uvaži standarde EU.

Iz Agencije su naveli da očekuju da novim zakonskim rješenjima i njihovom primjenom učine nove iskorake ka ostvarivanju prava građana na privatnost.

“Svjesni smo da i u toj oblasti treba još puno rada i da je pred nama još puno izazova, vjerujemo da ćemo tim izazovima odoljeti i opravdati datu ulogu i povjerenje”, kazali su iz AZLP.

Kako su naveli, pitanja zaštite podataka i privatnosti sve su prisutnija u svakodnevnom životu građana.

Zbog toga je, kako su istakli iz AZLP, neophodno da se građani upoznaju sa pravima u vezi sa obradom njihovih podataka, odnosno u koje svrhe se oni prikupljaju i obrađuju i koji rizici su vezani uz neovlašteno prikupljanje i obradu.

Iz Agencije su kazali da mnogo institucija, organizacija i privrednih subjekata u radu prikuplja i koristi podatke o zaposlenima, korisnicima i saradnicima, zbog čega su izloženi rizicima u pogledu narušavanja privatnosti.

Kako su rekli, nezakonito korišćenje ličnih podataka može biti posljedica nepažnje, neznanja ili zloupotrebe.

“Poznavanje prava i odgovornosti nad ličnim podacima je pravo mjerilo stanja u zemlji s aspekta zaštite ličnih podataka, jer onaj ko poznaje svoja prava, poznaje i opasnosti od zloupotrebe ličnih podataka, pa će se na isti način ophoditi i prema ličnim podacima drugih lica koje mu/joj dođu u posjed”, navodi se u saopštenju.

Iz Agencije su istakli da privatnost nije psihološko- socijalna kategorija, nego prije svega pravni pojam.

“Odgovornost je prvenstveno na pojedincu da zaštiti svoje lične podatke, na način što će ih davati tamo gdje postoji zakonski osnov ili u cilju ostvarenja svojih prava, a potom na institucijama i organizacijama da sa njima postupaju na zakonom predviđen način i u skladu sa pozitivnim praksama najbolje zaštite”, naglasili su iz Agencije.

Kako su kazali, građani se obraćaju Agenciji i dolaze u tu institucije, ne samo da bi tražili zaštitu svojih prava ili da bi prijavili uočene nepravilnosti sa aspekta obrade ličnih podataka iz svakodnevnog života, već i da bi porazgovarali i raspitali se radi proširivanja znanja o privatnosti.

Iz AZLP dodaju da razvoj tehnike i tehnologije, sve veća konzumacija interneta i društvenih mreža predstavljaju nove izazove u odnosu na privatnost.

U toj instituciji smatraju da građani još nijesu shvatili značaj zaštite ličnih podataka i mnoge informacije o sebi objavljuju na internetu ne razmišljajući o tome da one mogu biti zloupotrebljene.

“Mnogi podaci svakog od nas su samo naši i njihovo objavljivanje ne može i ne smije biti pravdano javnim interesom”, istakli su iz Agencije.

Evropski Dan zaštite ličnih podataka izvan Evrope poznat je i kao Dan privatnosti, a svrha mu je podizanje svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, što predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti svakog demokratskog društva.

Savjet Evrope je 2006. godine, uz podršku Evropske komisije, proglasio Evropskim danom zaštite podataka 28. januar, jer je istog datuma 1981. za potpisivanje otvorena Konvencija za zaštitu pojedinaca u vezi sa automatskom obradom ličnih podataka.

IZBOR PORTALA

Pregled vijesti za 27. januar, koje ste možda propustili, do 17 sati.

Prosječna plata u decembru 520 eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru prošle godine je, prema podacima Monstata, iznosila 520 eura, što je 0,4 odsto više u odnosu na novembar.

Suprotstaviti se šovinizmu i netrpeljivosti

Crna Gora će nastaviti da doprinosi razvoju crnogorskog društva koje nikada nije podržavalo nacionalističke ispade, već jasno identifikuje i otvoreno se suprotstavlja svim oblicima šovinizma i ispoljavanja netrpeljivosti, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

Gusta magla uzrok pada Kobijevog helikoptera?

Helikopter u kom se nalazilo devet osoba, uključujući Kobija Brajanta i njegovu ćerku, letio je uprkos velikoj magli uoči pada u kalifornijskom mjestu Kalabasas.

Gusta magla uzrok pada Kobijevog helikoptera?

Helikopter u kom se nalazilo devet osoba, uključujući Kobija Brajanta i njegovu ćerku, letio je uprkos velikoj magli uoči pada u kalifornijskom mjestu Kalabasas.

“Kapa dolje Ajkulama”

Ministar sporta i mladih Nikola Janović kazao je da su crnogorski vaterpolisti i stručni štab osvajanjem bronze na Evropskom prvenstvu pokazali izuzetan kvalitet i da je pred njima svijetla budućnost. Pozvao je sve građane da dočekaju „Ajkule“ večeras na Trgu nezaisnosti u Podgorici i da se zaviori „naša lijepa crnogorska zastava“.

MCP UREDNIŠTVU RTCG

Uredništvo Radio-televizije Crne Gore (RTCG) je ogoljeno dokazalo da nema odgovornosti prema državi, njenim građanima, Ustavu i propisima kojima se građanima garantuje pravo na slobodu govora i mišljenja, slobodu okupljanja i iskazivanja neslaganja, saopšteno je iz Sekretarijata Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

Napominjemo, uredništvo RTCG odbacilo je ranije tvrdnje MCP da su, kao i njihovi vjernici, diskriminisani u informativnom programu Javnog servisa.

Reagovanje Mitropolije crnogorsko-primorske prenosimo integralno:

Neka javnost bude svjedok da se u vašem odgovoru nama nijeste osvrnuli ni na jednu zakonsku obavezu koju imate kao Javni servis koji finansiraju svi građani, već ste skinuli i to malo privida profesionalizma, pa zakon i profesiju zamijenili političkom retorikom. Ogolili ste ulogu upravljačkog tima koji je medij kojim rukovodi, nezakonito i protivno pravilima profesije, upregao u obračun sa vjernim narodom, Mitropolijom i sveštenstvom. Radite li to prema sopstvenoj odluci ili služite nekom centru moći, saznaće se ‒ jer istina uvijek nađe put. Vi ste ogoljeno dokazali da nemate odgovornosti prema državi, njenim građanima, Ustavu i propisima kojima se građanima garantuje pravo na slobodu govora i mišljenja, slobodu okupljanja i iskazivanja neslaganja. Vi ste, sopstvenim djelima a sada i riječima, dokazali da ste „medijski zulumćari“ kojima je nedovoljno što kreiraju uređivačku politiku medija koji, po zakonu, mora da pripada svima u Crnoj Gori, nego se bavite kvalifikovanjem govora Visokopreosvećenog Mitropolita Amfilohija kao, kako kažete, političke lekcije predsjedniku sekularne države.

Suprotno pravilima profesije, vi ne odvajate besjedu vjerskog poglavara od odgovaranja na pitanja novinara na temu teza predsjednika Đukanovića. Na taj način, kršite vjerska prava pravoslavnih građana da čuju besjedu njihovog Mitropolita. Pravo javnosti da zna ‒ brutalno ste pogazili kada ste se odlučili na zabran emitovanja reakcija Mitropolita iskazanih kroz odgovore na novinarska pitanja. Zabran se odnosi na osnovno pravilo novinarskog kodeksa, prava javnosti da čuje drugu stranu, jer vi tu drugu stranu nijeste emitovali. Umjesto da o odgovorima Mitropolita sudi javnost, vi ste odlučili da sudite sami da on daje nekakve političke lekcije i da sami sudite je li ih on davao predsjedniku Đukanoviću. U nastavku vi čak tumačite Ustav i značenje odredbe o sekularnoj državi – što vam je nekako promaklo kad je sam predsjednik više puta narušio tu sekularnost, a vi sve to njegovo anti – sekularno doslovce prenosili.

Vi ste, gospodo, istom ocjenom urušili ugled institucije Predsjednika Crne Gore, dovodeći njega u ravan političkog govornika a ne državnika i predsjednika svih građana. A sam bogojavljenski događaj bolje da ne spominjete ‒ kako ste prenijeli i šta ste sve sakrili, a šta tendenciozno emitovali.

Vaše je manipulacije lako razobličavati. Očigledno manipulativna je i ponuda Mitropolitu da bude gost u emisiji nazvanoj „Živa istina“. Manipulacija je u tome što nudite intervju u emisiji koja nije autentična emisija TVCG, nego je emisija privatne produkcije koju vodi i uređuje osnivač i urednik privatnog medija i koji nije novinar Televizije Crne Gore! Znači li to da njen autor nije autonoman nego mu vi kontrolišete goste i teme? Znači li to da smo na pijaci pa hoćete da trgujemo vremenom na Javnom servisu koje ste dužni da obezbijedite i bez našeg reagovanja? Znači li to da nemate prostora za Crkvu u svom programu, mimo te „gostujuće“ emisije? Ova ponuda pokazuje da vas ne zanima uloga i misija Javnog servisa i da vas na odgovornost ne obavezuju nikakvi pravni akti koje smo naveli u Otvorenom pismu Savjetu RTCG i ukupnoj domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Protivno svemu tome, vi ne afirmišete veliki broj časnih i odgovornih novinara koji su u stalnom radnom odnosu u RTCG. Nudite nam intervju u emisiji koja je do sada zavrijedila status sinonima za neobjektivnost i anti-crkvenu propagandu. U emisiji koju javnost prepoznaje kao takvu i u koju doći ne predstavlja izraz odgovornosti.
Na malicioznost kojom se bavite porukom protojereja‒stavrofora Gojka Perovića mjereći joj iskrenost vašim metrom, nećemo se osvrtati. I vas i rektora ostavićemo na sud javnosti.

Ne koristite MCP da se obračunavate sa medijima poput Vijesti kojima smo se zahvalili što su odgovorno izvještavali o buđenju naroda. Oni to jesu učinili, mi im se jesmo zahvalili a to što je vas to zaboljelo riješite sa njima, bez MCP. Nemojte da demantujete ono što se prostim gledanjem Dnevnika na portalu RTCG jasno vidi. Okupili ste kroz niz priča, iz noći u noć, sve koje ste mogli okupiti da vrijeđaju i omalovažavaju kako Crkvu, tako i njene vjernike. Na jednu takvu priču od nekoliko minuta emitovali ste po nekoliko sekundi i riječi slika sa litija širom zemlje.

Drskost kojom kažete da nas nije bilo u Dnevniku i programu ‒ jer vam se nijesmo zvanično obraćali ‒ jeste vaša najbolja profesionalna legitimacija za koju javnost zaista treba da čuje.

Na kraju odgovora tražimo:

objavite sve zvanične pozive Mitropoliji za učešće u programu u posljednjih deset godina;
objavite koliko ste emisija i koje emisije organizovali na temu Zakona o slobodi vjeroispovjesti i objavite sve zvanične pozive Mitropoliji za učešće u tim emisijama;
objavite sve zvanične pozive Mitropoliji za učešće u prilozima za Dnevnik u okviru tema koje obrađujete;
objavite zvaničnu minutažu od početka litija koju ste dali tim događajima i Mitropoliji i minutažu koju ste dali svima onima koji su se bavili i Crkvom i litijama i vjernim narodom.

Sekretarijat Mitropolije crnogorsko-primorske

URA ODALA POČAST

Iz Građanskog pokreta URA odali su danas počast Srđanu Aleksiću na istoimenom bulevaru u Podgorici polaganjem vijenca.

„Danas smo odali počast možda i najvećem heroju sumanutih ratova devedesetih na ovim prostorima Srđanu Aleksiću koji je na današnji dan 1993. preminuo od batinjanja pripadnika Vojske Republike Srpske jer je stao u odbranu svog sugrađanina Trebinjca muslimanske vjeroispovijesti“, kazao je šef Medijskog tima URE Bojan Jevrić.

On je istakao da Aleksićevo herojsko djelo posebno odjekuje kroz istoriju ovog prostora i sugeriše da uprkos ratu i mobilizaciji onih najgorih ljudskih poriva postoje ljudi kojima, kako je kazao Jevrić, ni takav društveni kontekst ne može biti prepreka u onome što znači ljudsko ili humano.

„Čin Srđana Aleksića ostaje kao svijetla tačka mračnih i ratnih devedesetih godina a u savremenom trenutku koji i dalje nerijetko odiše mržnjom, netrpeljivošću i smanjenom tolerancijom na bilo šta drugo drugačije on je i nepresušna lekcija koju stalno trebamo ponavljati“, ukazao je Jevrić.

On je istakao da u Građanskom pokretu URA sa posebnim pijetetom gledaju na sve ono što Srđan Aleksić znači.

„Srećni smo zbog toga što u Podgorici ovaj bulevar nosi njegovo ime – ime Srđana Aleksića koji je u trenutku kada su gotovo svi zaboravili na ljudsku dužnost on obavljao istu“, zaključuje se u saopštenju.