U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori godišnje se uradi oko 700 postupaka vantjelesne oplodnje, a oko 50 parova pomoć nađe u inostranstvu zbog donacija ocita i spermatozoida, kazao je doktor ginekologije i akušerstva, Vladimr Janjić.

Janjić je agenciji Mina kazao da je u Crnoj Gori, kao i u svijetu, procenat neplodnih parova oko 15 odsto.

„Prošla je 41 godina od rođenja Louis Brown u Londonu, prve bebe u svijetu začete vantjelesnom oplodnjom. To je kratak period za razvoj jedne oblasti u medicini, ali uprkos tome do sada je postignut veliki uspjeh jer je u svijetu oko sedam miliona ljudi rođeno medicinski potpomognutom oplodnjom“, naveo je Janjić.

On je rekao da je 1985. godine udio muškog infertiliteta iznosio oko 25 odsto, a danas je oko 50 odsto, što ukazuje na sve dominantniju učestalost muškog faktora.

Janjić je objasnio da su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i opojnih droga, gojaznost, fizička neaktivnost, zanimanja vezana za višesatno sjeđenje i pregrijavanje testisa, uticaj zračenja i hemijskih agenasa neki od faktora koji negativno utiču na razvoj spermatozoida, odnosno spermatogenezu.

Kako je objasnio, 21. vijek je sa tehnološkom revolucijom iz korijena promijenio stil života.

„Žene su danas obrazovanije i emancipovanije. Poslovna karijera i možda sebična briga o sebi u drugi plan je potisnula reprodukciju i formiranje porodice, te se stoga češće odlučuju za rađanje poslije 35 godine kada je za mnoge već kasno”, rekao je Janjić.

On je naveo da reproduktivna moć žena nakon 35 godine rapidno slabi, pa su upravo te pacijentkinje najčešće njegovi pacijenti.

Kako je objasnio Janjić, uzročnici ženskog infertiliteta su policistični jajnici, endometrioza, miomi, polipi, kao i infekcije koje posljedično izazivaju hroničnu upalu sluzokože materice i začepljenje jajovoda.

On je dodao da uzročnici ženskog infertiliteta mogu da budu i endokrinološki poremećaji, genetske, autoimune, hematološke i druge bolesti.

„Kod desetak odsto parova ne možemo utvrditi nijedan uzrok infertiliteta koji se često povezuje sa psihosomatskim poremećajima. O neplodnosti se može govoriti kada odnosi bez zaštite ni poslije godinu ne dovedu do trudnoće“, kazao je Janjić.

Kako je rekao, potrebno je da se parovi jave u neki od centara za vantjelesnu oplodnju radi sveobuhvatne dijagnostike koja uključuje kliničke, ultrazvučne, laboratorijske i ostale preglede zbog određivanja procedure kojom će se liječiti neplodnost.

“Kod infertilnih parova treba uvijek započeti sa uzročnim liječenje, pa nerijetko pacijentkinje u okviru pripreme za postupak Medicinski potpomognute oplodnje moraju biti podvrgnute hiruškim procedurama, laparoskopija ili histeroskopija, radi uklanjanja priraslica, polipa, mioma, septuma i ispitivanja prohodnosti jajovoda”, objasnio je Janjić.

On je kazao da državljani Crne Gore, ukoliko prođu konzilijum u Kliničkom centru Crne Gore, mogu da započnu liječenje u bilo kom centru za vantjelesnu oplodnju, jer sve privatne ustanove koje se bave tim procedurama imaju ugovor sa Fondom zdravstva Crne Gore.

Janjić je rekao da se o trošku Fonda mogu obaviti tri postupka ukoliko pacijentkinje nijesu starije od 44 godine.

„Nažalost, jedan manji procenat parova ni nakon više neuspješnih pokušaja različitim procedurama medicinski potpomognute oplodnje ne može ostvariti trudnoću sa svojim biološkim materijalom, te su kandidati za donaciju jajnih ćelija ili spermatozoida“, rekao je Janjić.

Kako je kazao, pomenute procedure, iako su odavno rutinske, ne sprovode se u Crnoj Gori zbog nedostatka zakonske regulative, pa su pacijenti prinuđeni da odlaze u inostranstvo što im dodatno povećava troškove.

„Odvikavanje od loših navika, pravilna ishrana, restriktivna dijeta, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja i korišćenja opojnih droga osnovne su preporuke koje će skratiti put do trudnoće“, istakao je Janjić.

CPC O LITIJAMA

Litije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori imaju isključivo političku svrhu i umotane su u partijsku i anticrnogorsku ikonografiju i poruke koje ne pozivaju na mir, već traže nestanak Crne Gore kao suverene države, ocijenjeno je iz Crnogorske pravoslavne crkve.

Iz CPC kazali su da se, iako se litije održavaju po pravilu samo povodom velikih hrišćanskih praznika, sada organizuju i u nepraznične dane, čime, kako su naveli, SPC dokazuje svoj stvarni politički karakter i cilj, potvrđujući se kao politička organizacija čiji je glavni i jedini zadatak poništenje nezavisnosti Crne Gore i stvaranje Velike Srbije.

Kako su naveli, SPC u Crnoj Gori vrši litije isključivo u političke svrhe, umotane u partijsku i anticrnogorsku ikonografiju i poruke koje ne pozivaju na mir, suživot, slogu, praštanje i ljubav, već traže smjenu suverenističke vlasti i nestanak Crne Gore kao suverene države.

“Umjesto hriščanskih poruka, učesnici litija po Crnoj Gori sa uvezenim sveštenstvom, koji uglavnom nijesu državljani Crne Gore, govore da će svojim životima braniti srpske svetinje, iako znaju da crkvena imovina ne pripada SPC, već državi Crnoj Gori”, navodi se u reagovanju.

Iz CPC su istakli da su litije molitvena, svečana, saborna povorka vjernika predvođena svještenicima sa krstovima, zastavama, ikonama i drugim crkvenim obilježjima, koja se održava kao isključivo crkveni čin molitvenog obreda povodom velikih hriščanskih praznika.

Kako su dodali, u nezavisnoj Crnoj Gori do 1918. održavana je isključivo oko crkava i manastira, uglavnom o Božiću i Vaskrsu.

“Nikada nije održana ulicama crnogorskih gradova i sela, jer bi time izgubila svoj smisao isključivo crkvene molitve. SPC je litijama dala javni, prvenstveno politički karakter, zloupotrebljavajući bogoslužbenst ovog crkvenog obreda”, poručili su iz CPC.

NA BULEVARU 13. JUL

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila na Bulevaru 13. jul, nedaleko od autobuske stanice u Nikšiću, teže je povrijeđen Branko Nikolić (75) iz tog grada, a dvije osobe zadobile su lakše povrede.

Direktor Opšte bolnice u Nikšiću, Ilija Ašanin, kazao je da je Nikolić zbog višestrukih preloma kostiju glave, nakon ukazane ljekarske pomoći, prevezen u Klinički centar Crne Gore.

Lakše povrijeđeni su Pajo Pajović (19) i Ilija Kasalica, koji ima prelom nadlaktice desne ruke, a obojica su otpušteni na kućno liječenje.

Na Bulevaru su se sudarila tri automobila, “golf” i “ševrolet” nikšićkih registarskih oznaka i “BMW” sa tablicama iz Herceg Novog.

U toku je istraga o okolnostima udesa.