U KIC-U

Serijal razgovora pod nazivom “Seksualnost – tabu ili ne” u KIC “Budo Tomović” počeće u petak tribinom u Multimedijalnoj sali od 19 sati.

Razgovori su organizovani u saradnji sa magistricom teorije kulture i studija roda Mirjanom Vlahović Andrijašević.

“Prva tema ovog serijala rezervisana je za fenomen društvene uslovljenosti moći odnosno nemoći žena i promišljanja o tome iz muškog i ženskog ugla. Gošće i gosti prve tribine su: prof. dr Sonja Tomović Šundić iz NVO “Dijalog”, prof. dr Veselin Pavićević, novinar, esejista i publicista, mr Vanja Kovačević sa kojima će razgovarati mr Mirjana Vlahović Andrijašević, moderatorka”, ističu u KIC-u.

Kako se dodaje, očekuju odgovore na pitanja: fenomen muške i ženske moći – sličnosti i razlike i njihova uslovljenost društvenim obrascima; sloboda mišljenja, izražavanja, ponašanja, odijevanja. Kategorije koje ženu čine moćnom odnosno, kategorije koje ženu čine ranjivom. Moć i seksualnost. Da li se moćna žena postaje ili ona to jeste? Moćne žene u crnogorskom kontekstu.

BISERKO OCJENJUJE

Posljednja dešavanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti pokušaj su da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom, kazala je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u intervjuu za Radio Crne Gore. Ističe da srpske elite nikada nijesu prežalile odlazak Crne Gore i dodala da nijesu svijesne da je ponašanje Beograda otjeralo sve susjede.

„Takvo postupanje Srbije doprinjelo emancipaciji njenih susjeda i u tom smislu ovo je nepovratan proces, ovo je završnica koja će dodatno osnažiti Crnu Goru  i Crnogorce“, kazala je Biserko.

Srbija se, smatra Biserko, još nije pomirila sa međunarodno priznatim granicama na Balkanu i nastavlja sa politikom destabilizacije susjeda.

„Ono što je problem- jeste da je Balkan kao regija vrlo fragilna, a  njene države su nekonsolidovane i to služi Srbiji da vrlo lako destabilizuje region preko srpske manjine ili zajednice u susjednim državama. Destabilizujući region, Beograd ne obrća pažnju na situaciju  i zapostavlja  razvoj u Srbiji. Srbija se još nalazi na projektu o ujedinjenju svih srpskih etničkih teritorija“, istakla je Biserko.

Biserko u razgovoru za Radio Crne Gore objašnjava da je Srpska pravoslavna crkva jedina institucija koja djeluje prekogranično i to legitimno i glavni je nosilac projekta homogenizacije i integracije srpskog procesa.

EU i NATO garancija normalizacije odnosa u regionu

„S tim u vezi nepromišljeno je da Evropska unija odlaže priključenje država našeg regiona upravo iz razloga što je ovaj region podložan različitim uticajima i konfrontaciji više aktera, Rusije- Amerike- Evropske unije.  I ta konfronatacija je razlog da se region okupi ispod jednog kišobrana, a to je, po mom mišljenju, Evropska unija i NATO, jer se ovaj prostor jedino tada može razvijati. To garantuje spuštanje tenzija i okvir je za normalizaciju odnosa. Čudno je to da pojedine političke elite toga nijesu svijesne“,  istakla je Biserko.

Aktuelna dešavanja povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kategorično će Biserko, nije vjersko već političko pitanje koje je poslužilo da se pokrene kampanja protiv Crne Gore.

„Srbija je propustila da napravi bilans svojih ratnih pohoda i politike Slobodana Miloševića, koja je, nažalost, nakon 2000. godine nastavljena drugim sredstvima. I kao što se vidi sada na slučaju Crne Gore svi akteri u Srbiji uključeni su u kampanju protiv Crne Gore. Vrlo malo je ljudi koji su na drugoj strani“- dodala je Biserko.

Srbija podložna uticaju Srbije

Biserko smatra da je Srbija podložna uticaju Rusije koja preko Srbije, prije svega, vrši opstrukciju razvoja balkanskih zemalja.

„Rusija se suprostavlja prodoru Evropske unije  i na neki način očitava njenu slabost u ovoj fazi. Rusiji je u interesu rasturanje te zajednice kao i NATO-a. Srbija u tome učestvuje dobrovoljno. Srbija je u tome, prije svega, instrument Rusije. Važan je predstojeći Samit u Zagrebu kada će biti jasnija politika proširenja Evropske unije“, istakla je predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji.

Vrlo je upitno kada će se Srbija suočiti sa prošlošću

Srpske elite su ratnih devedesetih profitirale i iz toga izgradile karijeru, kazala je predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji i dodala da i dalje opstaju na toj matrici  te da nema naznaka da su spremne da odustanu od toga

„Vrlo je upitno kada će se Srbija suočiti sa prošlošću. Neizvjesno je kako će se Srbija razvijati i ponašati. Nedostaje nova elita, sposobna da istakne taj narativ i ono što se dešavalo devedesetih. Sve dok se to ne desi Srbija je bez pretpostavke da se modernizuje i uklopi u tokove koji su sada relevantni“, zaključila je Biserko.

Žarko Božović, Radio Crne Gore

BISERKO OCJENJUJE

Posljednja dešavanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti pokušaj su da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom, kazala je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u intervjuu za Radio Crne Gore. Ističe da srpske elite nikada nijesu prežalile odlazak Crne Gore i dodala da nijesu svijesne da je ponašanje Beograda otjeralo sve susjede.

„Takvo postupanje Srbije doprinjelo emancipaciji njenih susjeda i u tom smislu ovo je nepovratan proces, ovo je završnica koja će dodatno osnažiti Crnu Goru  i Crnogorce“, kazala je Biserko.

Srbija se, smatra Biserko, još nije pomirila sa međunarodno priznatim granicama na Balkanu i nastavlja sa politikom destabilizacije susjeda.

„Ono što je problem- jeste da je Balkan kao regija vrlo fragilna, a  njene države su nekonsolidovane i to služi Srbiji da vrlo lako destabilizuje region preko srpske manjine ili zajednice u susjednim državama. Destabilizujući region, Beograd ne obrća pažnju na situaciju  i zapostavlja  razvoj u Srbiji. Srbija se još nalazi na projektu o ujedinjenju svih srpskih etničkih teritorija“, istakla je Biserko.

Biserko u razgovoru za Radio Crne Gore objašnjava da je Srpska pravoslavna crkva jedina institucija koja djeluje prekogranično i to legitimno i glavni je nosilac projekta homogenizacije i integracije srpskog procesa.

EU i NATO garancija normalizacije odnosa u regionu

„S tim u vezi nepromišljeno je da Evropska unija odlaže priključenje država našeg regiona upravo iz razloga što je ovaj region podložan različitim uticajima i konfrontaciji više aktera, Rusije- Amerike- Evropske unije.  I ta konfronatacija je razlog da se region okupi ispod jednog kišobrana, a to je, po mom mišljenju, Evropska unija i NATO, jer se ovaj prostor jedino tada može razvijati. To garantuje spuštanje tenzija i okvir je za normalizaciju odnosa. Čudno je to da pojedine političke elite toga nijesu svijesne“,  istakla je Biserko.

Aktuelna dešavanja povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kategorično će Biserko, nije vjersko već političko pitanje koje je poslužilo da se pokrene kampanja protiv Crne Gore.

„Srbija je propustila da napravi bilans svojih ratnih pohoda i politike Slobodana Miloševića, koja je, nažalost, nakon 2000. godine nastavljena drugim sredstvima. I kao što se vidi sada na slučaju Crne Gore svi akteri u Srbiji uključeni su u kampanju protiv Crne Gore. Vrlo malo je ljudi koji su na drugoj strani“- dodala je Biserko.

Srbija podložna uticaju Srbije

Biserko smatra da je Srbija podložna uticaju Rusije koja preko Srbije, prije svega, vrši opstrukciju razvoja balkanskih zemalja.

„Rusija se suprostavlja prodoru Evropske unije  i na neki način očitava njenu slabost u ovoj fazi. Rusiji je u interesu rasturanje te zajednice kao i NATO-a. Srbija u tome učestvuje dobrovoljno. Srbija je u tome, prije svega, instrument Rusije. Važan je predstojeći Samit u Zagrebu kada će biti jasnija politika proširenja Evropske unije“, istakla je predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji.

Vrlo je upitno kada će se Srbija suočiti sa prošlošću

Srpske elite su ratnih devedesetih profitirale i iz toga izgradile karijeru, kazala je predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji i dodala da i dalje opstaju na toj matrici  te da nema naznaka da su spremne da odustanu od toga

„Vrlo je upitno kada će se Srbija suočiti sa prošlošću. Neizvjesno je kako će se Srbija razvijati i ponašati. Nedostaje nova elita, sposobna da istakne taj narativ i ono što se dešavalo devedesetih. Sve dok se to ne desi Srbija je bez pretpostavke da se modernizuje i uklopi u tokove koji su sada relevantni“, zaključila je Biserko.

Žarko Božović, Radio Crne Gore

PROJEKAT OD 600.000 EURA

Projekat vrijedan skoro 600.000 eura, koji Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore realizuje sa partnerskim univerzitetima u Crnoj Gori i Evrpskoj uniji, unaprijediće ukupno 150 nastavnih planova i programa stranih jezika, od čega je na Univerzitetu Crne Gore 120.

Projekat se finansira u okviru Erasmus programa izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju, pod nazivom Reformisanje programa stranih jezika na crnogorskim univerzitetima.

Projektni tim je već realizovao opširnu studiju postojećeg stanja u nastavi stranih jezika u visokom obrazovanju u Crnoj Gori.

“Studija je obuhvatila oko 2000 ispitanika iz redova studenata, univerzitetskih nastavnika i poslodavaca u Crnoj Gori, i sa njenim rezultatima akademska i šira javnost biće uskoro upoznata. Takođe smo, u saradnji sa partnerima iz EU, priveli kraju analizu silabusa za 181 predmet stranog jezika na tri crnogorska univerziteta”, objašnjava rukovodilac projekta Milica Vuković – Stamatović.

Prema njenim riječima, kao odgovor na sve veću potrebu da mladi stručnjaci u svim oblastima poznaju što veći broj stranih jezika, glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta, te međusobna i međunarodna saradnja crnogorskih univerziteta u pogledu ponude moderne i tržišno orijentisane nastave stranih jezika na nematičnim fakultetima, kao i osnaživanje nastave drugog stranog jezika na svim fakultetima.

Partneri u projektu su Univerzitet Mediteran i Univerzitet Donja Gorica, kao i tri univerziteta iz EU – Univerzitet za strance u Peruđi, Univerzitet u Varšavi i Sveučilište u Zagrebu, koji će pružiti ekspertsku podršku iz oblasti nastave jezika struke u visokom obrazovanju. Pridruženi partner u projektu je i Ministarstvo prosvjete Crne Gore. Realizacija je počela u novembru 2019, a projekat će trajati tri godine.

“S obzirom na to da jedan od partnerskih univerziteta ima stručnjake koji se bave nastavom stranog jezika za osobe sa oštećenjima vida i sluha, projekat će omogućiti da se pojedini nastavnici obuče i za taj vid nastave. Maksimalno će se iskoristiti potencijali i ekspertiza partnerskih institucija u oblasti integrisanja informaciono-komunikacionih tehnologija u nastavi stranog jezika. Projekat će omogućiti i izradu najmodernijih načina testiranja nivoa poznavanja stranog jezika”, navodi Vuković – Stamatović.

Stručnjaci sa tri partnerska univerziteta, dodaje ona, održaće obuke za nastavno osoblje Filološkog fakulteta, a organizovaće se i ljetnja škola na kojoj će se testirati unaprijeđeni nastavni planovi, kao i međunarodna konferencija iz oblasti nastave jezika struke.

Tokom projekta, osmisliće se i novi nastavni materijali, odnosno kreirati udžbenici za nematičnu nastavu stranih jezika. Planirane su i studijske posjete eksperata sa partnerskih univerziteta, te studijske posjete nastavnika Filološkog fakulteta partnerskim institucijama.

VUKSANOVIĆ I KONJEVIĆ

Predsjednica i poslanik Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i Raško Konjević tražili su od predsjednika Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Suada Numanovića, da u najskorijem roku zakaže sjednicu na kojoj će se razmatrati predlog o saslušanju ministra Kemala Purišića u vezi sa novim Zakonom o PIO.

Iz SDP-a navode da nekoliko hiljada građana čeka na usvajanje novog Zakona, kojim bi se značajno poboljšali uslovi penzionisanja kao i smanjio broj potrebnih godina za odlazak u penziju. Takođe, preko 11.000 penzionera čeka na povećanje minimalne penzije za 20 odsto, što je takođe predviđeno ovim predlogom.

“Zbog ovih cinjenica, ali i svega što ste do sada radili iznenađeni smo da ste uz ministra Purišića i potpredsjednika Simovića i Vi odlučili da nestavljanjem na dnevni red naše inicijative budete dio opstrukcije dogovora socijalnih partnera”, navodi se u saopštenju.

Vuksanović I Konjević napominju da su izmjene zakona dogovorene još 2018. Godine.

“Ali od tada taj predlog stoji u “ladici” resornog ministra Purišića. I pored obećanja datih javnosti i predstavnicima sindikata, on nije predložen krajem 2019-te godine, te je stoga potrebno doći do informacije zašto to nije urađeno i za kad se planira”, navodi se u saopštenju.

Poslanici SDP-a kažu da su inicijativu za saslušanje resornog ministra Kemala Purišića podnijeli prije više od 3 mjeseca i do danas nijesu dobili nikakav odgovor, niti je sjednica zakazana.

“Crnogorska javnost ima pravo da ovo pitanje bude otvoreno i razmatrano na nadležnom radnom tijelu Skupštine Crne Gore i da direktno od ministra čuje odgovore na pitanja o statusu zakona koji je od životne važnosti za desetine hiljada naših sugrađana”, PORUČUJU Vuksanović I Konjević.

HRVATSKA

Priznanje glavnog državnog tužioca Hrvatske Dražena Jelenića da je član masonske lože izazvalo je niz reakcija, a očekuje se da se o tome danas oglasi i Vlada.

Jelinić je jutros rekao da zasad ne razmišlja o ostavci, prenijela je regionalna N1 televizija. On je dodao da je postao mason, jer mu je to “imponovalo”.

Hrvatski mediji propituju Jelinićevu vjerodostojnost i nepristrasnost budući da je član udruženja, posebno nekog tajnog poput masonske lože, i da se našao u istrazi afere vezane za ucjenjivanje oftamologa Nikice Gabrića, osnivača i direktora Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, takođe masona.

Zbog sumnje da su počinili krivično djelo pokušaja iznude, zagrebačka policija privela je u petak troje novinara nedjeljnika 7Dnevno. Uhapšeni su zbog sumnje da su ucjenjivali Gabrića tražeći od njega 200.000 kuna (oko 27.000 eura) koje bi platio kroz oglase u njihovom listu, da ne bi objavili fotografije ceremonije masonske lože kojoj on pripada. On je to navodno odbio i serija tekstova u kojoj ga nazivaju šefom masonske lože je objavljena.

Po priznanju da je član masonske lože, glavni državni tužilac je rekao novinarima da je Gabrić pokušao da utiče na tok predistrage protiv troje novinara, od kojih je jedan takođe mason.

Jelinić je za agenciju Hina rekao da je član masonske lože od marta 2018. i da je pozvan da pristupi udruženju na čijem čelu tada nije bio Nikica Gabrić. On je ispričao da je pošto je primljen u udruženje građana Veliki Orijent učestvovao na još jednom sastanku tog udruženja koje je, zajedno s još nekoliko članova, napustio kada je udruženje preuzeo Gabrić u oktobru 2018. Oni su formirali istovrsno udruženje čiji je i on član.

Vezano za slučaj iznude Nikice Gabrića, Jelinić je juče poslao saopštenje u kojem je naveo da je o svemu obaviješten od svog zamjenika i da je tokom predistražne faze postupka Gabrić pokušao da utiče na njega.

On je odbacio bilo kakav sukob interesa u tom slučaju.

U saopštenju je napisao da je masonsko udruženje, čiji je član, udruženje građana registrovano u skladu s hrvatskim zakonima i da je podatak o članstvu individualna stvar svakog člana, pri čemu je samo član lično ovlašćen da taj podatak učini javnim. Takođe je naveo i da “dužnost pomaganja među članovima nikako ne uključuje pomoć koja bi bila protivzakonita”.

PREMIJER FEDERACIJE BIH

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić odbacio je danas zaključke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koje se tiču definisanja granične linije između Republike Srpske i Federacije BiH.

On je poručio da Federacija BiH nije, niti će ikada učestvovati u bilo kakvim razgovorima koji se tiču granične linije.

Tim zaključkom NSRS zadužila je Vladu RS da nastavi ranije započete pregovore s Vladom BiH s ciljem definisanja granične linije među entitetima i to u skladu sa Aneksom II Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Usvojeno je osam zaključaka, kojima Narodna skupština RS, između ostalog, obavezuje predstavnike RS u institucijama BiH da predlože u Parlamentarnoj skupštini BiH usvajanje Zakona o prestanku mandata stranih sudija i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH.

Sjednica Predsjedništva Bosne i Hercegovine zakazana je za danas, a to će biti prva sjednica nakon što je NSRS usvojila zaključke koji se odnose na Ustavni sud BiH.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik u medijskim istupima najavio je da predstavnici RS-a u državnim institucijama neće učestvovati u odlučivanju o bilo kakvim pitanjima dok se ne osigura odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.

Dnevni red današnje sjednice Predsjedništva BiH na zvaničnoj web stranici nije objavljen, ali kako mediji u RS-u javljaju, Dodik je najavio da će zatražiti raspravu o imenovanju novog stranog suca kojeg imenuje Evropski sud za ljudska prava, jer Dodik tvrdi da mu prijedlog za imenovanje nije pružen na uvid.

Podsjećamo, posljednja sjednica Predsjedništva BiH održana je 3. februara prije nego je Ustavni sud BiH neustavnim proglasio član Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji se tiče pitanja državne imovine.

Iz Predsjedništva je takođe najavljeno da će se po završetku sjednice medijima obratiti član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji je ranije izjavio da zaključci NSRS-a ne mogu proizvesti bilo kakvo pravno dejstvo, jer BiH funkcionira na osnovu Ustava BiH, a ne na osnovu protivustavnih zaključaka NSRS-a.

BREGZIT EFEKAT

Nacrt plana Evropske unije za pregovore sa Velikom Britanijom o odnosima poslije Bregzita sadrži i zahtjev da London vrati Grčkoj drevne skulpture koje su odnijete iz Atine u 19. vijeku.

U dokumentu u koji je Rojters imao uvid, navodi se da se od Velike Britanije traži “vraćanje ili restitucija nezakonito odnijetih kulturnih objekata u zemlje porekla”, ali se ne precizira na koje se predmete to odnosi.

Neimenovani diplomata Evropske unije rekao je, međutim, da je taj pasus dodat na zahtjev Grčke, koju su podržali Italija, Španija i Kipar. On je dodao da je EU zabrinuta i zbog mogućnosti ilegalne trgovine artefaktima preko londonskih aukcijskih kuća.

London i Atina već više godina vode borbu oko mermernih skulptura iz Partenona starih 2.500 godina, koje je u 19. vijeku, dok je Grčka bila pod otomanskom vlašću, iz Atine odnio tadašnji ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Carigradu lord Elgin.

Britanska vlada je prošle godine još jednom odbila zahtjev Atine da vrati skulpture sa Akropolja, koje se danas nalaze u Britanskom muzeju u Londonu. Grčka ministarka kulture Melina Merkuri izjavila je prošlog mjeseca da pokreće kampanju za povratak skulptura i dodala je da očekuje veću podršku evropskih partnera.

U Britanskom muzeju tvrde da je Elgin dobio mermerne skulpture, koje su krasile hram Partenon iz petog vijeka prije nove ere, na osnovu legalnog ugovora sa Otomanskom imperijom, dok Grčka smatra da su one ukradene.

U BEOGRADU

Košarkašice Budućnost Bemaksa igraće danas u Beogradu sa Crvenom zvezdom utakmicu 16. kola WABA lige.

Budućnost se nalazi u seriji od 13 pobjeda i prva je ekipa koja je i teorijski osigurala plasman na fajnal-for.

Crvena zvezda ima učinak od tri pobjede i 12 poraza i sa hrvatskom Trešnjevkom na začelju tabele.

Duel u Basket sitiju počeće u 18 sati i 30 minuta.

U BEOGRADU

Košarkašice Budućnost Bemaksa igraće danas u Beogradu sa Crvenom zvezdom utakmicu 16. kola WABA lige.

Budućnost se nalazi u seriji od 13 pobjeda i prva je ekipa koja je i teorijski osigurala plasman na fajnal-for.

Crvena zvezda ima učinak od tri pobjede i 12 poraza i sa hrvatskom Trešnjevkom na začelju tabele.

Duel u Basket sitiju počeće u 18 sati i 30 minuta.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.