SINOĆ NA ZLATICI

Deset osoba uhapšeno je sinoć tokom nereda u podgoričkom naselju Zlatica. Iz Uprave policije saopštili su da neće dozvoliti narušavanje javnog reda i mira, dodajući da će sve izgrednike procesuirati.

 

Sinoć je u podgoričkom naslju Zlatica došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane više grupa okupljenih građana a kojom prilikom su povrijeđena tri službenika Uprave policije a osam policijskih vozila je oštećeno. Zbog počinjenih krivičnih djela policijski službenici su lišili slobode 10 osoba,” navodi se u saopštenju Uprave policije.

Uprava policije i komunalne službe Glavnog grada su sinoć sprovodili zajedničku aktivnost na Zlatici u cilju saniranja javnih površina kada je došlo do okupljanja građana koji su ih u tome sprječavali i izazivali incidente. 

Oni su istakli da su policijski službenici pokazali visok stepen tolerancije i pozivali više puta građane da omoguće nadležnim službama da sprovedu radnje iz svoje nadležnosti. S obzirom na to da su građani i pored više upozorenja i naređenja odbili da se raziđu policija je shodno zakonu primjenila sredstva prinude. 

Iz policije je saopšteno da su okupljeni građani kamenovali policiju više puta a kojom prilikom su tri službenika Uprave policije zadobila lake tjelesne povrede. U ovim incidentima građani su oštetili i osam vozila u vlasništvu Uprave policije. 

“Zbog narušavanja javnog reda i mira u službene prostorije Centra bezbjednosti Podgorica dovedeno je 13 lica. Nakon prikupljenih obavještenja tri lica su puštena, dok su slobode lišeni: M.M. (21), R.M. (22), Ž.M. (47), I.K. (18), R.Ž. (29), M.Ž. (29), D.B. (18) i N.K. (17) zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvrari, dok su L.T. (22) i M.B. (30) lišeni slobode zbog sumnje da su počinili krivično djelo pozivanje na otpor”, navodi se u saopštenju.

U toku je preduzimanje mjera i radnji u cilju identifikacije drugih učesnika u ovom incidentu dok je određeni broj lica poznat i potražuje se.
Komunalne službe su tokom noći vratile izgled javne površine u prethodno stanje. 

Uprava policije poziva građane da se prilikom javnih okupljanja uzdrže od izazivanja incidenata.

“Nećemo dozvoliti narušavanje javnog reda i mira a svi izgrednici će biti procesuirani. Svi događaji ove vrste će biti snimani shodno zakonskim propisima a na napade na policijske službenike ćemo odgovoriti energično”, zaključuje se u saopštenju.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Kompletna tekuća potrošnja, u protekle tri godine mandata Vlade, finansira se iz izvornih prihoda budžeta (uključujući plate, penzije, socijalna davanja…). To je moguće s obzirom na to su da su u ovom periodu ostvarivani visoki nivoi suficita tekuće potrošnje, odnosno zahvaljujući činjenici da je politika Vlade na ovom polju uspješna, saopštili su danas iz Ministarstva finansija.

Iz Ministarstva finansija tako su demantovali tvrdnju da se “zaduživanje kojim se finansira tekuća potrošnja nastavlja i to u još većem obimu”.

“Ovaj podatak potvrđuje da su sve javne funkcije pravovremeno finansirane iz tekućih prihoda, a da se zaduživanje vršilo isključivo za otplatu duga i finansiranje infrastrukturnih projekata čijom se realizacijom podstiče ekonomski rast i sveukupan razvoj zemlje. Na ovaj način, fiskalna politika je vođenja rukovodeći se tzv. Zlatnim fiskalnim pravilom javnih finansija, ostvarujući suficit tekuće potrošnje u svim godinama prethodnog trogodišnjeg perioda”, navode u Ministarstvu.

Pored navedenog, dodaju da je u prethodnom periodu povoljnijim kreditnim aranžmanima i izdavanjem crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala obezbijeđeno je refinansiranje i otplata duga iz prethodnog perioda i to pod znatno povoljnijim uslovima, što je značajno poboljšalo kreditnu strukturu javnog duga i distribuciju ročnosti obaveza.

“Osnovno pravilo koje ukazuje na stepen održivosti javnog duga jedne zemlje, jeste odnos stope realnog rasta ekonomske aktivnosti i prosječne kamatne stope po kojoj se zemlja zadužuje. Prethodne tri godine, nedvosmisleno pokazuju da stope realnog rasta u Crnoj Gori kontinuirano rastu dok nasuprot tome kamatne stope pod kojima se država zadužuje opadaju, što je potvrda odgovornog vođenja ekonomske politike koju Vlada Crne Gore sprovodi”, ukazuju u Ministarstvu finansija.

Ističu da se pozitivni trendovi nastavljaju, budući da se već u 2020. godini očekuje balansiranost javnih finansija, kao i ulazak u zonu soficita u narednom periodu, odnosno izvornim prihodima će biti pokrivena i tekuća i kapitalna potrošnja države.

“Shodno navedenom, u periodu 2020 – 2022 očekivan je pad javnog duga već u 2020. godini (kako kao procenat učešća u Bruto domaćem proizvodu, tako i u nominalnom iznosu) i očekivano je dostizanja nivoa od 62,5 odsto BDP-a u 2022. godini. Navedenim trendom ostvaruje se pad nivoa javnog duga od preko 15 p.p BDP-a u peirodu koji je predmet posmatranja Programa Ekonomskih Reformi Crne Gore za 2020-2022”, kažu u Ministarstvu.

Govoreći o nominalnim iznosima, potrebe finansiranja javnih finansija, koje je planirano da bude obezbijeđeno iz domaćih i inostranih izvora kroz pozajmice i kredite u periodu 2020-2022, ukupno iznose cca 735 miliona eura, dok iznos duga koji je planiran da bude otplaćen u istom periodu iznosi 1,363 miliona.

“Navedene trendove potvrđuju posljednji izvještaji rejtnig agencija koje su potvrdile kreditni rejting i stabilne, odnosno pozivitne ekonomske izglede naše zemlje”, naglasili su.

Bez ikakvog utemeljenja je, navode u Ministarstvu, i tvrdnja da “potencijalni investitori očekuju drastičan rast poreza”, da bi se navodno vraćao enormni javni dug.

“Istina je upravo suprotna: Vlada ne da ne razmišlja o povećanju poreza već naprotiv-smanjuje poreze. Vlada kontinuirano radi na stvaranju uslova za smanjenje poreskog opterećenja rada, čemu svjedoči smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca i ukidanje tzv. “kriznog poreza“ dok je stopa poreza na dobit na najnižem nivou u Evropi, što stvara povoljan investicioni ambijent, a što rezultira time da Crna Gora ima jednu od najviših stopa stranih direktnih investicija u Evropi”, ukazuju u Ministarstvu.

Ističud da se to može pronaći u dokumentu Program ekonomskih reformi Crne Gore za periodu 2020-2022. koji je Vlada usvojila 16. januara.

“Emisijom crnogorskih euroobveznica u septembru 2019. godine ostvarena je najniža do sada kamatna stopa od 2.55 odsto i najduža ročnost obveznice od 10 godina. To je najuspješnija emisija euroobveznica Crne Gore”, dodaju u resoru finansija.

Time je, poručuju, stvorena fiskalna rezerva koja će se koristiti za otplatu javnog duga koji dospijeva u 2020. godini.

“Na ovaj način su iskorišćene povoljne okolnosti na međunarodnom tržištu kapitala i smanjena izloženost zemlje mogućim nepovoljnim makro-ekonomskim kretanjima u međunarodnom okruženju u narednom periodu sa ovog aspekta. Dodatno, tokom navedene emisije obveznica, akumuliralirana je potražnja od strane renomiranih svjetskih investitora na tržištu kapitala tri puta veća od vrijednosti izdatih obveznica, što je dodatna indikacija stabilnosti i rasta povjerenja investitora u crnogorsku ekonomiju, makro-ekonomsku i fiskalnu politiku i očekivanja u narednom periodu”, zaključuju u Ministarstvu.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Kompletna tekuća potrošnja, u protekle tri godine mandata Vlade, finansira se iz izvornih prihoda budžeta (uključujući plate, penzije, socijalna davanja…). To je moguće s obzirom na to su da su u ovom periodu ostvarivani visoki nivoi suficita tekuće potrošnje, odnosno zahvaljujući činjenici da je politika Vlade na ovom polju uspješna, saopštili su danas iz Ministarstva finansija.

Iz Ministarstva finansija tako su demantovali tvrdnju da se “zaduživanje kojim se finansira tekuća potrošnja nastavlja i to u još većem obimu”.

“Ovaj podatak potvrđuje da su sve javne funkcije pravovremeno finansirane iz tekućih prihoda, a da se zaduživanje vršilo isključivo za otplatu duga i finansiranje infrastrukturnih projekata čijom se realizacijom podstiče ekonomski rast i sveukupan razvoj zemlje. Na ovaj način, fiskalna politika je vođenja rukovodeći se tzv. Zlatnim fiskalnim pravilom javnih finansija, ostvarujući suficit tekuće potrošnje u svim godinama prethodnog trogodišnjeg perioda”, navode u Ministarstvu.

Pored navedenog, dodaju da je u prethodnom periodu povoljnijim kreditnim aranžmanima i izdavanjem crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala obezbijeđeno je refinansiranje i otplata duga iz prethodnog perioda i to pod znatno povoljnijim uslovima, što je značajno poboljšalo kreditnu strukturu javnog duga i distribuciju ročnosti obaveza.

“Osnovno pravilo koje ukazuje na stepen održivosti javnog duga jedne zemlje, jeste odnos stope realnog rasta ekonomske aktivnosti i prosječne kamatne stope po kojoj se zemlja zadužuje. Prethodne tri godine, nedvosmisleno pokazuju da stope realnog rasta u Crnoj Gori kontinuirano rastu dok nasuprot tome kamatne stope pod kojima se država zadužuje opadaju, što je potvrda odgovornog vođenja ekonomske politike koju Vlada Crne Gore sprovodi”, ukazuju u Ministarstvu finansija.

Ističu da se pozitivni trendovi nastavljaju, budući da se već u 2020. godini očekuje balansiranost javnih finansija, kao i ulazak u zonu soficita u narednom periodu, odnosno izvornim prihodima će biti pokrivena i tekuća i kapitalna potrošnja države.

“Shodno navedenom, u periodu 2020 – 2022 očekivan je pad javnog duga već u 2020. godini (kako kao procenat učešća u Bruto domaćem proizvodu, tako i u nominalnom iznosu) i očekivano je dostizanja nivoa od 62,5 odsto BDP-a u 2022. godini. Navedenim trendom ostvaruje se pad nivoa javnog duga od preko 15 p.p BDP-a u peirodu koji je predmet posmatranja Programa Ekonomskih Reformi Crne Gore za 2020-2022”, kažu u Ministarstvu.

Govoreći o nominalnim iznosima, potrebe finansiranja javnih finansija, koje je planirano da bude obezbijeđeno iz domaćih i inostranih izvora kroz pozajmice i kredite u periodu 2020-2022, ukupno iznose cca 735 miliona eura, dok iznos duga koji je planiran da bude otplaćen u istom periodu iznosi 1,363 miliona.

“Navedene trendove potvrđuju posljednji izvještaji rejtnig agencija koje su potvrdile kreditni rejting i stabilne, odnosno pozivitne ekonomske izglede naše zemlje”, naglasili su.

Bez ikakvog utemeljenja je, navode u Ministarstvu, i tvrdnja da “potencijalni investitori očekuju drastičan rast poreza”, da bi se navodno vraćao enormni javni dug.

“Istina je upravo suprotna: Vlada ne da ne razmišlja o povećanju poreza već naprotiv-smanjuje poreze. Vlada kontinuirano radi na stvaranju uslova za smanjenje poreskog opterećenja rada, čemu svjedoči smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca i ukidanje tzv. “kriznog poreza“ dok je stopa poreza na dobit na najnižem nivou u Evropi, što stvara povoljan investicioni ambijent, a što rezultira time da Crna Gora ima jednu od najviših stopa stranih direktnih investicija u Evropi”, ukazuju u Ministarstvu.

Ističud da se to može pronaći u dokumentu Program ekonomskih reformi Crne Gore za periodu 2020-2022. koji je Vlada usvojila 16. januara.

“Emisijom crnogorskih euroobveznica u septembru 2019. godine ostvarena je najniža do sada kamatna stopa od 2.55 odsto i najduža ročnost obveznice od 10 godina. To je najuspješnija emisija euroobveznica Crne Gore”, dodaju u resoru finansija.

Time je, poručuju, stvorena fiskalna rezerva koja će se koristiti za otplatu javnog duga koji dospijeva u 2020. godini.

“Na ovaj način su iskorišćene povoljne okolnosti na međunarodnom tržištu kapitala i smanjena izloženost zemlje mogućim nepovoljnim makro-ekonomskim kretanjima u međunarodnom okruženju u narednom periodu sa ovog aspekta. Dodatno, tokom navedene emisije obveznica, akumuliralirana je potražnja od strane renomiranih svjetskih investitora na tržištu kapitala tri puta veća od vrijednosti izdatih obveznica, što je dodatna indikacija stabilnosti i rasta povjerenja investitora u crnogorsku ekonomiju, makro-ekonomsku i fiskalnu politiku i očekivanja u narednom periodu”, zaključuju u Ministarstvu.

ADMINISTRATIVNI ODBOR

Administrativni odbor sjutra će početi postupak za imenovanje predsjednika Državne izborne komisije (DIK).

Aktuelni predsjednik DIK-a, Đorđije Vukčević izabran je na tu funkciju u martu prošle godine, ali je 17. januara ispunio uslove za starosnu penziju.

On je ranije kazao da se, nakon ispunjenja uslova, u penziju ide danom donošenja rješenja koje donosi poslodavac, a u ovom slučaju to je Skupština Crne Gore.

Mandat predsjednika DIK-a je četiri godine.

Članovi Administrativnog odbora sjutra će raspravljati o primjeni člana Poslovnika Skupštine koji se odnosi na kažnjavanje poslanika koji neopravdano odsustvuju sa sjednica parlamenta i njegovih radnih tijela.

ADMINISTRATIVNI ODBOR

Administrativni odbor sjutra će početi postupak za imenovanje predsjednika Državne izborne komisije (DIK).

Aktuelni predsjednik DIK-a, Đorđije Vukčević izabran je na tu funkciju u martu prošle godine, ali je 17. januara ispunio uslove za starosnu penziju.

On je ranije kazao da se, nakon ispunjenja uslova, u penziju ide danom donošenja rješenja koje donosi poslodavac, a u ovom slučaju to je Skupština Crne Gore.

Mandat predsjednika DIK-a je četiri godine.

Članovi Administrativnog odbora sjutra će raspravljati o primjeni člana Poslovnika Skupštine koji se odnosi na kažnjavanje poslanika koji neopravdano odsustvuju sa sjednica parlamenta i njegovih radnih tijela.

IZ VUHANA

U Hrvatsku je stigao autobus s kineskim turistima iz grada Vuhan, epicentra epidemije koronavirusa, saznaje zagrebački portal “Indeks”.

Prema informacijama tog portala, turisti su juče avionom doputovali u Milano, a odatle autobusom stigli u Hrvatsku.

Oni su na milanskom aerodromu prošli provjeru zdravstvenog stanja i niko nije imao simptome bolesti.

Zaustavljeni su na graničnom prelazu Bregana, gdje su dobili instrukcije šta moraju da urade ako primjete simptome.

Kako saznaje “Indeks”, vozač autobusa dobio je broj epidemiologa kome mora da se javi ako primijeti da neko od putnika ima simptome virusa.

S događajem je upoznat i Hrvatski zavod za javno zdravlje, koji je ranije objavio uputstva i za putnike koji idu u Kinu i za povratnike ili turiste iz Kine.

IZ VUHANA

U Hrvatsku je stigao autobus s kineskim turistima iz grada Vuhan, epicentra epidemije koronavirusa, saznaje zagrebački portal “Indeks”.

Prema informacijama tog portala, turisti su juče avionom doputovali u Milano, a odatle autobusom stigli u Hrvatsku.

Oni su na milanskom aerodromu prošli provjeru zdravstvenog stanja i niko nije imao simptome bolesti.

Zaustavljeni su na graničnom prelazu Bregana, gdje su dobili instrukcije šta moraju da urade ako primjete simptome.

Kako saznaje “Indeks”, vozač autobusa dobio je broj epidemiologa kome mora da se javi ako primijeti da neko od putnika ima simptome virusa.

S događajem je upoznat i Hrvatski zavod za javno zdravlje, koji je ranije objavio uputstva i za putnike koji idu u Kinu i za povratnike ili turiste iz Kine.

150 RADNIKA, 60 MAŠINA

Zamjenik šefa nadzora Jovan Ivanović saopštio je da su radovi na gradilištu petlje Smokovac vrlo intenzivni. Istakao je da je na gradilištu trenutno oko 150 radnika, sa preko 60 raznih mašina.

“Na lijevoj obali Morače završene su konstrukcije dva podvožnjaka i jednog nadvožnjaka, potporni zidovi, izvode se trenutno radovi na izgradnji zidova od armirane zemlje kao i instalacije jake i slabe struje i hidrotehničke instalacije”, kazao je Ivanović.

Objašnjava da se na desnoj obali Morače radi na izgradnji kosine, visine i do 50 metara, ukupne količine iskopa otprilike 400 hiljada kubika, od kojih je 40 odsto već urađeno.

“Najznačajniji dio ovog objekta je most, dužine 150 metara, sa tri raspona, gdje su stubovi već u završnoj fazi”, kazao je Ivanović.

Na gradilištu je trenutno oko 150 radnika, sa preko 60 raznih mašina.

150 RADNIKA, 60 MAŠINA

Zamjenik šefa nadzora Jovan Ivanović saopštio je da su radovi na gradilištu petlje Smokovac vrlo intenzivni. Istakao je da je na gradilištu trenutno oko 150 radnika, sa preko 60 raznih mašina.

“Na lijevoj obali Morače završene su konstrukcije dva podvožnjaka i jednog nadvožnjaka, potporni zidovi, izvode se trenutno radovi na izgradnji zidova od armirane zemlje kao i instalacije jake i slabe struje i hidrotehničke instalacije”, kazao je Ivanović.

Objašnjava da se na desnoj obali Morače radi na izgradnji kosine, visine i do 50 metara, ukupne količine iskopa otprilike 400 hiljada kubika, od kojih je 40 odsto već urađeno.

“Najznačajniji dio ovog objekta je most, dužine 150 metara, sa tri raspona, gdje su stubovi već u završnoj fazi”, kazao je Ivanović.

Na gradilištu je trenutno oko 150 radnika, sa preko 60 raznih mašina.

AO

Češka teniserka Petra Kvitova plasirala se u četvrtfinale Autralijan opena.

Sedma nositeljka turnira u Melburnu je poslije preokreta savladala Grkinju Mariju Sakari sa 6:7 (4), 6:3, 6:2.

Kvitova će u četvrtfinalu igrati sa boljom iz duela između prve nositeljke Ašli Barti i 18. favoritkinje Alison Riske.

Amerikanka Sofija Kenin plasirala se u četvrtfinale Australijan opena.

Kenin je poslije preokreta u tri seta zaustavila 15-godišnju senzaciju Kori “Koko” Gof sa 6:7 (5), 6:3, 6:0.

Tuniska teniserka Ons Džaber pobijedila je Kineskinju Ćijang Vang sa 2-0 u setovima.

Džaber se pobjedom od 7:6(4), 6:1 plasirala u četvrtfinale Australijan opena. Njena naredna protivnica biće Sofija Kenin.

  • Monstat: Spoljnotrgovinska razmjena 1,94 milijarde eura
    on 29/06/2026 at 13:59

    Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prvih pet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,94 milijarde eura, što je 0,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

  • Spajić: Socijalni dijalog bitan, želimo da uskladimo prioritete sindikata i poslodavaca
    on 29/06/2026 at 13:28

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je medijima da nema informaciju da li je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga blizu dogovora sa sindikatima o potpisivanju Opšteg kolektivnog ugovora i povećanju koeficijenata čime bi plate porasle za oko deset odsto. On je novinarima u Vili Gorica rekao da resorna ministarka Naida Nišić razgovara i sa poslodavcima i sindikatima, te da u potpunosti podržava njen rad.

  • Potpisan ugovor za izgradnju zaobilaznice oko Budve, radovi kreću u oktobru
    on 29/06/2026 at 12:11

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Uprava carina: EU mijenja pravila za pošiljke do 150 eura, u Crnoj Gori se ne primjenjuju nove mjere
    on 29/06/2026 at 09:59

    Evropska unija je u okviru buduće carinske reforme odlučila da ukine dosadašnje izuzeće od carine za pakete vrijednosti do 150 eura, uz uvođenje privremenog rješenja od tri eura po naručenom artiklu od 1. jula 2026. godine, dok iz Uprave carina poručuju da se ove izmjene ne primjenjuju u Crnoj Gori.

  • Benzin skuplji za cent, dizel jeftiniji
    on 29/06/2026 at 09:51

    Večeras od ponoći će litar benzina biti skuplji jedan cent, a litar dizela će pojeftiniti za jedan cent, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Uprava carina spremna za bespapirno poslovanje, privreda se još prilagođava
    on 28/06/2026 at 18:51

    Prvi naredni veliki korak koji bi Crna Gora trebalo da ostvari jeste članstvo u Evropskoj uniji. Iz Uprave carina saopštavaju da se nalazimo na samom pragu ispunjavanja svih završnih mjerila u okviru pregovaračkog poglavlja 29 – Carinska unija. Spremni su, kažu, i administrativno i tehnički za potpuni prelazak na bezpapirno poslovanje.

  • BS: Novim zakonom partnerke preduzetnika dobijaće materijalnu naknadu
    on 28/06/2026 at 16:56

    Poslanici Bošnjačke stranke i drugih partija iz vlasti predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se uvodi novo materijalno davanje – naknada za materinstvo za suprugu, odnosno životnu partnerku lica koja se bave preduzetničkom djelatnošću.

  • Monstat: Rast jediničnih vrijednosti izvoza robe
    on 28/06/2026 at 14:48

    Jedinične vrijednosti izvoza robe u periodu od januara do decembra prošle godine bilježe rast od 4,8 odsto u odnosu na 2024, pokazuju podaci Monstata.

  • Sjutra potpisivanje ugovora za prvu fazu obilaznice oko Budve
    on 28/06/2026 at 07:37

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisaće sjutra ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Notari pod lupom: Milionski ugovori, a kontrolisan tek svaki stoti zapis
    on 28/06/2026 at 06:12

    Iako notari zaključuju ugovore vrijedne stotine hiljada, pa i milione eura, kontrola njihovog rada je, kako pokazuju podaci, ograničena i nedovoljno transparentna. U Agenciji za sprječavanje korupcije ističu za RTCG da bi uključivanje notara u provjere bilo od posebnog značaja kako bi se obezbijedio visok nivo odgovornosti i transparentnosti. Iako notari sami kažu da podliježu trostrukoj kontroli, i u civilnom sektoru smatraju da bi pažnja državnih organa, kada je riječ o notarima, trebalo da bude značajno veća.