PROŠLE GODINE

Prema podacima Centralne banke (CBCG), do novembra je u odnosu na isti period 2018. godine odobreno 3,5 odsto više kredita.

“Kada se zbog uporedivosti iz podataka za novembar 2018. godine isključe Atlas i Invest banka Montenegro (IBM), koje nijesu dio statistike za novembar prošle godine, odobreni krediti su na godišnjem nivou porasli 10,7 odsto“, navodi se u Biltenu.

Iz CBCG su podsjetili da je IBM iz monetarne statistike isključen od januara prošle godine, a Atlas banka od aprila.

Odnos između kredita i depozita na kraju novembra nije promijenjen u odnosu na isti period 2018. godine i iznosio je 0,87.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 77,6 odsto.

Ukupni depoziti su u novembru u odnosu na oktobar prošle godine porasli 1,8 odsto i iznosili su 3,55 milijardi eura.

Oročeni depoziti činili su 28 odsto ukupnih, a oni po viđenju 71,9 odsto. Preostalih 0,1 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od jedne do tri godine, 48,6 odsto. Depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine činili su 36,7 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju novembra iznosili su 1,31 milijardu eura, što je 0,7 odsto više nego u oktobru.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva, oročeni su činili 39,6 odsto, a oni po viđenju 60,4 odsto.

PROŠIRENJE NA BALKAN

Evropska unija na tri stuba i poseban pakt za investicije i privredni rast treba da postave novi budući postupak za prijem u članstvo zemalja Zapadnog Balkana, a već ovih dana će Evropska komisija dovršiti predlog nove metodologije za proširivanje.

To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u razgovoru s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani, saopštio je danas Mišelov kabinet u Briselu.

Mišel je naglasio da će preuređenje temelja i smjernice za buduće odnose EU i zemalja Zapadnog Balkana biti u središtu pažnje Evropskog savjeta idućih nedjelja,a da će očekivana nova strategija nužno biti postavljena na tri stuba, za koje će se on snažno založiti.

Predsjednik Evropskog savjeta je istakao da prvi stub mora biti to da se šefovi država ili vlada EU saglase kakav će biti pristup postupku prijema novih članica u idućim godinama.

To takođe znači da se, pošto članice Unije žele da reformišu i osavremene pristupni postupak kako bi taj proces bio uvjerljiv, ugradi veće povjerenje i da mu se obezbijedi snažnije političko rukovođenje, objasnio je Mišel.

Naglasio je da je za to, kao “i da bismo mogli da idemo naprijed”, takođe nužno da kandidati za članstvo i region ostvare opipljive rezultate u učvršćenju vladavine zakona, suzbijanju korupcije, organizovanog kriminala.

Upravo to je neophodno da u raspravi sagledaju zemlje EU i, dodao je čelnik Evropskog savjeta, “vrlo uskoro” će Evropska komisija, pošto se posavjetovala s vladama članica Unije, podnijeti predloge Evropskom savjetu za modernizaciju načela i postupka proširivanja.

Drugi stub je da šefovi država ili vlada EU razmotre nove predloge Evropske komisije i daju jasne smjernice za odluku o mogućem otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predočio je Mišel.

Za to je, stavio je on do znanja, nužna jednoglasnost u Evropskom savjetu koji će razmotriti predloge Evropske komisije.

“Treći stub je, po mom mišljenju, od ključnog značaja jer nam omogućava”, podvukao je predsjednik Evropskog savjeta, “da učinimo bitne korake u povezivanju s prva dva stuba”.

“Taj treći stub je poziv koji ću podnijeti Evropskom savjetu, da se usvoji istinski pakt za investicije i privredni rast na Zapadnom Balkanu”.

“Pakt za investicije i privredni rast koji će omogućiti”, kazao je Mišel, ” da se razni instrumenti kojima raspolaže EU uvedu u igru – svi mogući instrumenti, uključujući one kojima se podstiče ekonomski razvoj, što je presudan uslov za poboljšanje socijalnih prilika i ohrabrenje svih oblika saradnje među zemljama”.

Riječ je, istakao je on, “o regionalnom pristupu koji treba da doprinese učvršćenju tri pomenuta stuba”.

“Budućnost Zapadnog Balkana mora biti usmjerena u potpunosti ka Evropi i zato nam je nužno da nastavimo ovaj jasno ciljani i uređeni dijalog.., a pozivam (zemlje regiona) da ujedno nastave da ulaže sve moguće napore za reforme, modernizaciju, posvećenost vladavini zakona, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, zaključio je Mišel.

ODBRANA U SENATU

Pravni tim predsjednika SAD-a Donalda Trampa počeo je njegovu odbranu tvrdnjom da bi se naporima demokrata da ga smijene postavio “veoma opasan presedan” u izbornoj godini.

Oni su, na suđenju u procesu opoziva u Senatu, istakli da “predsjednik apsolutno nije uradio ništa pogrešno”.

Pravni savjetnik Bijele kuće Pet Sipoloni, koji predvodi Trampov tim, rekao je senatorima na početku iznošenja argumenata odbrane da bi glasačima uskratili pravo da se izjasne o Trampu na predsjedničkim izborima 3. novembra, ako bi ga sada proglasili krivim i smijenili.

“Od vas traže da uradite nešto što će imati velike posljedice i što je, rekao bih, veoma, veoma opasno”, poručio je Sipoloni.

On je, takođe, optužio demokrate da žele da počine “najmasovnije miješanje u izbore” u američkoj istoriji, manje od 10 mjeseci prije predsjedničkih izbora, naglasivši da se to ne smije dozvoliti jer bi to bilo “kršenje Ustava, istorije i obaveza prema budućnosti”, prenosi Glas Amerike.

“Od vas traže ne samo da poništite rezultate posljednjih izbora već da, kao što sam rekao ranije, uklonite predsjednika Trampa sa izbora koji se održavaju za oko devet mjeseci. Od vas traže da pocijepate glasačke listiće širom zemlje”, naglasio je Sipoloni.

Demokrate su u svojim argumentima, koje su iznijele prethodnih dana, tvrdile da je predsjednik zloupotrijebio položaj i da bi ga trebalo smijeniti s položaja zato što je vršio pritisak na Ukrajinu da istraži bivšeg potpredsjednka SAD Džoa Bajdena, kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke i njegovog sina Hantera, a zatim pokušao da to zataška opstruisanjem istrage u Kongresu.

Demokrate tvrde da je Tramp uslovljavao posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući, otvaranjem istrage o Bajdenovima, od koje bi američki predsjednik, kako navode, imao političku korist.

Tvrde i da je najava tih istraga bila uslov za isplatu vojne pomoći Ukrajini, koja je već bila odobrena u Kongresu.

Član Trampovog pravnog tima Majk Purpura odbacio je tvrdnje demokrata da je u Trampovoj politici prema Ukrajini bilo uslovljavanja, odnosno traženja “usluge za uslugu”.

Purpura je naglasio da je sam ukrajinski predsjednik rekao da nije osjećao nikakav pritisak.