PODACI UPRAVE ZA NEKRETNINE

Katolička Crkva Sv. Ilije, koja se nalazi u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora na Plagentima u Dobroti, prema podacima Uprave za nekretnine, upisana je na Srpsku pravoslavnu crkvu.

Konkretno, katolička crkva u Dobroti “vodi” se na Crkvu Sv. Ilije u Nalježićima u Grblju, koja je u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, saznaje Pobjeda.

Po dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, SPC je korisnik bogomolje od 23 metra kvadratna i dvorišta od 268 metara kvadratnih tik uz Institut za biologiju mora. Tu crkvu je Kotorskoj biskupiji poklonila porodica Radoničić početkom sedamdesetih godina, piše Pobjeda.

Upis

Iz Uprave za nekretnine Pobjeda navodi da nijesu mogli  dobiti podatke ko je tražio izmjenu vlasništva i na osnovu kojih dokumenata je napravljen taj prepis.

“Ovaj upis datira od stupanja katastarskih opština u katastar nepokretnosti, tj. od izlaganja podataka na javni uvid 1996. godine, od kada posjedujemo tražene podatke. Sve informacije prije navedenog upisa nijesmo u mogućnosti dostaviti jer se nalaze u istorijskom arhivu opštine Kotor”, navodi se u odgovorima Uprave za nekretnine.

Dokument Uprave za nekretnine koji dokazuje da je katolička crkva “upisana” na pravoslavnu crkvu u vlasništvu SPC

Pobjeda je dobila potvrdu iz Kotorske biskupije da postoji greška u katastru i da će tražiti od Uprave za nekretnine da se ispravi. Jedino što se vidi iz dokumenta je da je crkva 2010. zavedena kao spomenik kulture u pojasu morskog dobra.

Crkva Sv. Ilije nalazi se u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora, nekadašnje palate Radoničić, na poluostrvu Plagenti u Dobroti. Palata je izgrađena početkom XIX vijeka, a uz nju, na samom kraju poluostva, nalazi se romanička Crkva Sv. Ilije, koja prema pisanim izvorima datira iz 15. vijeka, ali se ne isključuje da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka. Crkva Sv. Ilije, zajedno sa poluostrvom Plagenti, pripadala je svojevremeno kotorskoj opštini. Hrvatska kapetanska i trgovačka porodica Radoničić iz Prčanja i Dobrote kupila je cijelo poluostrvo od opštine 1808. godine, za vrijeme francuske vladavine, za 500 talira. U palati je 1847. boravio Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja, kapetana Krsta Jozovog Radoničića, koji je palatu i sagradio.

Crkva je od 1961. godine na listi kulturnih dobara i karakteristična je po tome što je sagrađena na stijeni ispred koje se na školju u moru nalazi veliki kameni krst.

Poklon

Kako je Pobjedi potvrdio jedan od članova dobrotskih kapetanskih porodica Radoničić, Milošević, Radimiri i Dabinović, u čijem vlasništvu je bila bogomolja, oni su je poklonili Kotorskoj biskupiji, odnosno župi Sv. Matije u Dobroti.

Objašnjava da su ove porodice vlasništvo stekle kupovinom ili nasljedstvom, da bi kasnije crkvu poklonili župi Sv. Matije na čije ime je i upisana krajem šezdestih ili početkom 70-ih godina.

Sagovornik koji nije želio da mu se pominje ime, ispričao je da su oni čuli da je crkva u katastar upisana na SPC, i nije isključio mogućnost podnošenja krivične prijave protiv onoga ko je nezakonito upisao crkvu na SPC.

Inače, crkvu, iako je upisana na SPC, svake godine na katolički svetac Sv. Iliju, 20. jula obilaze porodica bivših vlasnika, a misu služi Kotorska biskupija.

EP

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Hrvatskom utakmicu za treće mjesto i bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Budimpešti.

Crnogorski vaterpolisti poraženi su u polufinalu od Mađarske 10:8, dok je Hrvatska izgubila od Španije 9:8.

Međusobni duel u grupi, u prvoj fazi takmičenja, pripao je hrvatskoj selekciji 11:10.

Duel za bronzano odličje počeće u 17 sati i 30 minuta.

Novog prvaka Evrope odlučiće Španija i Mađarska u 19 sati.

EP

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Hrvatskom utakmicu za treće mjesto i bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Budimpešti.

Crnogorski vaterpolisti poraženi su u polufinalu od Mađarske 10:8, dok je Hrvatska izgubila od Španije 9:8.

Međusobni duel u grupi, u prvoj fazi takmičenja, pripao je hrvatskoj selekciji 11:10.

Duel za bronzano odličje počeće u 17 sati i 30 minuta.

Novog prvaka Evrope odlučiće Španija i Mađarska u 19 sati.

DELIJA ZA PORTAL

Centar za romske inicijative, u protekloj godini, zaustavio je sedam ugovorenih dječjih brakova i reagovao u jednom slučaju gdje je, kako su posumnjali, bilo elemenata trgovine ljudima, saopštila je za Portal RTCG koordinatorka Centra Fana Delija. Ona je kazala da je broj djevojčica koje roditelji udaju za novac drastično veći nego što se može zamisliti.

U godinama kada njihove vršnjakinje stiču osnovna znanja, kada uz ljubav i bezrezervnu podršku porodice uče da budu pametne, jake i samostalne žene, romske djevojčice suočavaju se sa svojim budućim mužem kojem su obećane za novac. Ugovoreni brakovi vode ih u novu porodicu, gdje se od njih očekuje da služe mnogobrojne familije u koje su dovedene mimo svoje volje. Njihov muž, nerijetko je takođe dijete, koje još ne zna ni šta riječ brak znači.  

Fana Delija sa svojim timom, godinama se bori da romske i egipćanske djevojčice žive normalnim životom. Da joj je nagrada Neznane heroine koju je dobila od Evropske komisije zasluženo pripala, dokazuju podaci po kojima je Centar za romske inicijative spriječio 85 dječjih ugovorenih brakova u prethodnih pet godina. Uspjeh je utoliko veći ukoliko znamo da su istrajali na svom putu uprkos napadima na njih i njihove porodice. 

„Centar za romske inicijative je u prethodnom periodu od 2014-2019 zaustavio 85 slučaja dječjih ugovorenih brakova,  ali taj broj je drastično veći nego što se može i zamisliti. U prethodnoj godini smo postupali u sedam slučajeva ugovorenog dječjeg braka  i u jednom slučaju punoljetnog lica sa elementima trgovine ljudima.  Takođe, postupali smo u osam slučajeva prijava za nasilje u porodici i druga krivična djela na štetu djevojčica i žena iz romske i egipćanske zajednice”, kazala je Delija za Portal RTCG.

Govoreći o specifičnim slučajevima na koje su nailazili, posebno ističe jedan, gdje je brak bio ugovoren djevojčici i dječaku od šest i sedam godina. Kaže da je Centar nakon tog saznanja, slučaj odmah prijavio nadležnim organima.

Pošto pod prijetnjom, ili iz drugih razloga, žrtve ne žele da priznaju da su stupile u ugovoreni brak, Centar za romske inicijative nerijetko je pratio neke slučajeve i više godina dok se nijesu stekli uslovi za prijavu.  

“Pratili smo jedan slučaj dvije godine i šest mjeseci i nakon toga smo u saradnji sa CB Nikšić uspjeli da obezbijedimo dovoljno dokaza da se protiv jedne osobe podnese krivična prijava za trgovinu ljudima.  Takođe, za jednom petnaestogodišnjom djevojčicom, koja je samovoljno pokušavala da zasnuje vanbračnu zajednicu tragali smo šest meseci. Kosovska policija je tu djevočicu pronašla prije mjesec dana”, kaže koordinatorka Centra za romske inicijative.

Pronađena djevojčica (11)  za kojom se tragalo tri mjeseca

Slučaj koji je u septembru uzburkao regionalnu javnost je prisilna udaja jedanaestogodišnje djevojčice za mladoženju sa Kosova. Fana delija kaže za Portal RTCG da je djevojčica pronađena nakon tri mjeseca. 

“Radi se o jednom veoma specifičnom slučaju za koji sam saznala kada mi se obratila majka djevojčice. Ona je u nekom periodu bezuspješno pokušavala da dođe do kćerke koju joj je, kako nalaže tradocija, oduzeo suprug kada su se razveli i odveo na Kosovo. Kako nije imala informacije o svojoj djeci, ali ni pomoć institucija, nije znala šta se događa sa njima sve dok od jednog prijatelja nije dobila informaciju da joj je kćerka udata sa 11 godina i da je „izašla dobra“ – odnosno nevina. Majku je ta informacija potresla i obratila mi se za pomoć”, kaže Delija.

Delija navodi da su se svim institucijama kao i premijeru obraćali tim povodom. Čak je organizovana i kampanja pod nazivom „IMAM 11“ tokom 16. dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama.

“Bili smo uporni, a i policija nam je bila uvijek od pomoći što je doprinijelo da se poslije tri mjeseca djevojčica pronađe i nadamo se, uskoro vrati majci, kao i najstrožije kazni počinilac krivičnog djela sa elementima trgovine ljudima.”

Napadi ih nijesu pokolebali da nastave borbu

Fana Delija kaže da su počeci rada Centra za romske inicijative bili jako teški jer je otpor zajednice bio veoma veliki. Ugrožene su bile aktivistkinje, ali i njihove porodice.

“U prethodnoj deceniji rada imali smo više napada na aktivistkinje o kojima smo i ranije govorile u javnosti. Ti napadi nas nijesu pokolebali, niti su mogli uticati na nas da prestanemo da radimo i ukazujemo podršku djevojčicama i njihovim porodicama. Smatrali smo da ukazivanje romskoj i egipćanskoj zajednici na posljedice ovakovog postupanja predstavlja vrlo važan segment prevencije kao i ukazivanje institucijama sistema na obavezu pravovremenog djelovanja u pravcu zaustavljanja ovakvih pojava”, kaže koordinatorka Centra.

Zadatak je otežavala činjenica da romske i egipćanske aktivistkinje žive u zajednici, nemaju sigurne prostore za rad, ali i da se sa problemima suočavaju ne samo one, nego i njihove porodice.

Ipak, ohrabruje to što se mladi iz romske i egipćanske zajednice uključuju u rad kada je riječ o ovom problemu i anonimno prijavljuju svoja saznanja organizaciji.

“A mi djelujemo bez bilo kakve zadrške i spremne smo da zaštitimo svaku djevojčicu uvijek kada dođemo do informacije o njenoj ranoj udaji”, kaže Fana Delija.  

Nalaze načine da tajno udaju djevojčice, nagovaraju ih da pobjegnu

Fana Delija kaže da ugovorenih brakova u nekim gradovima manje nego ranije, ali oni i dalje postoje i njihov broj nije zanemarljiv.

“Sada nalaze nove modele, prikrivaju udaju ili vjeridbu djevojčice pod različitim izgovorima, ili se okupljaju porodično kako se vijest ne bi proširila i došla do naših lokalnih kordinatorki na terenu.  Često nagovaraju djevojčice da pobjegnu ili da kažu da su se dobrovoljno udale”, objašnjava ona.

Kaže da raste broj dječjih brakova od 16 -18 godina jer tada koriste uslovnu mogućnost za zasnivanje braka i pokušavaju obezbijediti saglasnost djece.

“Često u praksi imamo situacije da ginekolozi izdaju potvrde o nevinosti djevojčice što garantuje roditeljima da je dijete nevino ušlo u brak, a time je cijena za djevojčicu mnogo veća. Nadamo se da će društvo i u tom smislu reagovati i zabraniti takve vrste brakova i da će prestati da prihvata „saglasnost“ roditelja i djevojčice za spremnost za ulazak u brak”, tvrdi koordinatorka Centra za romske inicijative.

Kaže da se još ta taj problem gleda kao na nešto što je dio tradicije i da nadležni energičnije djeluju kad “dođe do udaljenja iz kuće” kod većinskog stanovništva, nego kod Roma i Egipćana.

Govoreći o zalaganju institucija za rješavanje problema maloljetničkih brakova, Delija smatra da institucije rade mnogo efikasnije nego u prethodnom periodu, ali da mora još puno truda da se uloži kako bi rezultati bili bolji.

“Sistem je unaprijeđen formiranjem timova koje čine predstavnici tužilaštva, policije i drugih institucija i mi tek očekujemo njihove kvalitetne rezultate po ovom pitanju. Ne smijemo kao društvo dozvoliti da se djevojčice porađaju sa 14 ili 15 godina i postaju majke a da pri tom ne postoji efikasan odgovor društva. Dakle, ne smije se događati da takvi slučajevi ostanu nekažnjeni. Društvo mora imati odgovor na sve modele koje pripadnici romske i egipćanske populacije koriste kako bi se dječji brak ipak zasnovao. Ovakva pojava mora biti tretirana na način kojim se odmah i bez oklijevanja zaustavlja takva zajednica i pruža žrtvi sva neophodna pomoć i zaštita”, zaključuje Delija.

Priznanja za rad

Fana Delija nagrađena je za rad tri puta u 2019. godini. 

“Nagrada „Neznane heroine“ dodjeljena je u martu 2019. godine, od strane Evropske Komisije, zatim priznanje od strane CRNVO  za doprinos razvoja civilnog društva u oblast prava žena i  priznanje od strane Viktimološkog društva Srbije za unapređenje prava žrtava. Za mene je ovo predstavlja pravi podstrek da još odlučnije i intezivnije nastavim da se bavim ovim veoma teškim i izazovnim poslom”, zaključila je Delija.

OČEKUJU PADAVINE

Nedostatak snijega ove godine “uzeo” je danak i u Kolašinu. Turistički poslenici nijesu zadovoljni, a hotelijeri smatraju da fale sadržaji koje bi trebalo ponuditi njihovim gostima. Ovih dana očekuju se padavine, pa se nadaju da će spasiti sezonu i ostvariti zadovoljavajuće finansijske rezultate. Trenutno se bilježe znatno lošiji rezultati nego prošle godine, dok jedino hotel “Bjanka” bilježi popunjenost od 90 odsto.

Kako je kazao direktor Turističke organizacije Kolašin Aleksandar Vlahović nedostatak snijega je značajno uticao na popunjenost smještajnih kapaciteta i uopšteno na sve turističke radnike.

“Nakon dobre popunjenosti tokom novogodišnjih praznika, bilježi se značajan broj otkazivanja rezervacija, a kao glavni razlog navodi se nedostatak snijega za kvalitetno skijanje. Iskreno se nadam da će u narеdnom periodu vremenske prilike ići na ruku i da ćemo uspjeti da nadoknadimo makar dio nastalih gubitaka za turističku privredu”, kaže Vlahović dodajući da je trenutno jedino rješenje u postavljanju sistema za vještačko osnježivanja staza na skijalištima, kako bi se svim turistima koji posjete Kolašin moglo garantovati kvalitetno skijanje bez obzira na vremenske prilike.

Iako su kako tvrdi pripreme za ovu zimsku turističku sezonu obavljene na vrijeme i mnogo ranije nego što je to bilo predhodnih koje su pratile i brojne promotivne aktivnosti nažalost, nedostatak snijega uslovio je “da moramo konstatovati da ove zimske sezone bilježimo značajno lošije rezultate u poređenju sa istim periodom predhodne sezone“.

Što se tiče gostiju koji borave u malom broju u Kolašinu osim domaćih, najviše ih je iz Albanije, zatim iz Rusije, Ukrajine…

Direktor renomiranog hotela “Four Points by Sheraton” Abdulah al Mamun tvrdi da njihovi rezultati zavise od količine snijega. Gosti su im pretežno iz Albanije i ostalih okolnih zemalja, i ako najavljeni snijeg napada smatra da bi “izvukli” sezonu.

“Snijega nema, što je najpotrebnije gradu. Svake godine je otprilike 50 odsto popunjenosti, ali sada zbog nedostatka snijega imamo 35 odsto popunjenosti. Čekamo najavljene padavine koje bi “izvukle” sezonu, јer su nam gosti iz okolnih zemalja, oni ostaju po četiri pet dana i oni dolazi samo zbog skijanja”, kazao je al Mamun za Pobjedu. On je već tri i po godine direktor ovog hotela, i ne namjerava da se vraća u svoj rodni Bangledeš, jer Crnu Goru i njene prirodne ljepote voli, ali smatra da nijesu dobro promovisane.

Smatra da država treba na neki način da pomogne hotelima na sjeveru koji rade tokom cijele godine.

“Ne treba nam novčana pomoć, samo sa porezima da olakšaju”, smatra al Mamun.

U hotelu “Bjanka” je drugačija situacija. Poslovanje im je i pored nedostatka snijega zadovoljavajuće tj. na nivou prošle godine.

Agent prodaje u ovom hotelu Milovan Bulatović smatra da s obzirom na vremenske uslove i manjak snijega ove godine bilježe solidne rezultate.

“Popunjenost je za decembar i januar preko 70 odsto. Dosta je uticao nedostatak snijega, jer smo očekivali i bolju sezonu. Imali smo otkazivanja, mada i pored toga uspjeli smo da budemo na nivou prošle godine. Za naše goste pripremili smo zimske pakete na 3, 5, i 10 noćenja. Takođe pripremili smo promo zimske pakete na dvije noći”, kaže Bulatović.

Gosti su im iz okruženja i iz Albanije i Kosova.

Na skijalištima 1450 i 1600 nije bilo ozbiljnijih skijaša osim djece.

Izvršni direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović kazao je za Pobjedu da je nedostatak snijega vremenska neprilika za turističke poslenike koje su se desile u januaru, ali da na to još uvijek ne mogu uticati.

“Skijalište 1600 otvoreno je februara prošle godine. Ove godine smo otvorili ovaj ski centar 14. decembra i otvorili zvanično zimsku turističku sezonu. Taj dan je bilo oko 1500 posjetilaca, i upriličen je koncert Indire Force. Od toga dana do danas svaki dan je na skijalištu u funkciji dječiji poligon sa dječijim skijalištem, gdje se pružaju usluge skijanja i ski škole i rente. U funkciji je i žičara za panoramsko razgledanje planine, obzirom da nema dovoljno količine snijega za bezbjedno skijanje”, kazao je Popović.

PROGNOZA

U Crnoj Gori će nardenih dana preovladavati umjereno ili potpuno oblačno vrijeme, uz padavine slabog do umjerenog intenziteta, saopštila je meteorolog Daliborka Gojković Bajčeta za TVCG, dodajući da se u drugom dijelu sedmice očekuju stabilnije vremenske prilike.

“Danas će biti kišovito, uglavnom na jugu i u centralnim predijelima. Početak nedjelje biće promjenljiv, očekuje nas nestabilno vrijeme, a u drugom dijelu sedmice više perioda suvog vremena”, navela je Gojković Bajčeta.

NIKOLIĆ

Poziv za razgovor o izbornom zakonodavstvu upućen je svim parlamentarnim partijama, saopštio je poslanik DPS-a Miloš Nikolić, dodajući da očekuje da će taj dijalog otvoriti kad počne redovno skupštinsko zasijedanje u martu.

On je, u razgovoru za Pobjedu, istakao da je DPS otvoren za dijalog i spreman da razgovara o modelima koje predloži opozicija.

“Demokratska partija socijalista je već, sa koalicionim partnerima, krajem prošle godine, usvojila najveći dio ODIHR preporuka izmjenom seta izbornih zakona. Jedini akt koji nijemo izmijenili je zakon o izboru odbornika i poslanika zbog evidentnog nedostatka dvotrećinske većine. Upravo taj prijedlog zakona koji je krovni i sistemski za izborni proces, kao i set prijedloga medijskih zakona trebalo bi da posluže kao platforma za dalji dijalog”, istakao je Nikolić.

Poručio je da je “poziv upućen svim parlamentarnim partijama, tim prije što je to njihov posao, na koji su se obavezali pred građanima, što se, kako je rekao, često zanemari i zaboravi u moru informacija i političkih poruka.

“Stojimo na raspolaganju za dijalog, kao i do sada, spremni da razmotrimo prijedloge i modele kolega iz opozicije, ali posvećeni ideji da se samo u okviru institucija može voditi razgovor i postići dogovor povodom sistemski vaznih tema, kakva je unapređenje izbornog sistema i ambijenta”, kazao je Nikolić.

Vladajuća koalicija krajem decembra prošle godine usvojila je zakone o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji, kao i dopunu Krivičnog zakonika. Prijedlog zakona o izboru poslanika i odbornika, za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska podrška, povučen je iz skupštinke procedure. Tada je potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, koji je bio predsjednik Odbora za izborno zakonodavstvo, rekao da će predloženi zakon biti ponuđen opoziciji kao platforma za dijalog.

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva nije usaglasio zakonske prijedoge, jer su Demokrate napustile to tijelo kada je Skupštini procesuiran Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Momo Koprivica i Danilo Šaranović napuštanjem Odbora uskratili su kvorum za dalji rad tog tijela. Odboru je formalno prestao mandat 18. decembra prošle godine.

NAREDNI RIVAL RAONIĆ

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u četvrtfinale Australijan opena. Đoković će u četvrtfinalu igrati protiv Miloša Raonića koji je u tri seta pobijedio Marina Čilića.

Đoković je rutinski, u tri seta (6:3, 6:4, 6:4), savladao Dijega Švarcmana iz Argentine.

Do 3:3 u prvom setu držao se Švarcman, a onda je uslijedila Novakova serija od šest vezanih gemova i već tada je bilo jasno da će imati 2:0 u setovima.

“Dijego je igrao kvalitetno, nije izgubio set u prve tri runde. Znao sam da ako mu dam vremena može da bude opasan jer je jedan od najbržih igrača na Turu. Tako sam morao da ga “miksujem”, da ga “navučem” na mrežu slajsom i slično”, kratko je prokomentarisao meč Đoković.

Sedmostruki šampion Australijan Opena će se u četvrtfinalu sastati sa Raonićem, koji je savladao Marina Čilića u tri seta.

NAREDNI RIVAL RAONIĆ

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u četvrtfinale Australijan opena. Đoković će u četvrtfinalu igrati protiv Miloša Raonića koji je u tri seta pobijedio Marina Čilića.

Đoković je rutinski, u tri seta (6:3, 6:4, 6:4), savladao Dijega Švarcmana iz Argentine.

Do 3:3 u prvom setu držao se Švarcman, a onda je uslijedila Novakova serija od šest vezanih gemova i već tada je bilo jasno da će imati 2:0 u setovima.

“Dijego je igrao kvalitetno, nije izgubio set u prve tri runde. Znao sam da ako mu dam vremena može da bude opasan jer je jedan od najbržih igrača na Turu. Tako sam morao da ga “miksujem”, da ga “navučem” na mrežu slajsom i slično”, kratko je prokomentarisao meč Đoković.

Sedmostruki šampion Australijan Opena će se u četvrtfinalu sastati sa Raonićem, koji je savladao Marina Čilića u tri seta.

  • Monstat: Spoljnotrgovinska razmjena 1,94 milijarde eura
    on 29/06/2026 at 13:59

    Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prvih pet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,94 milijarde eura, što je 0,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

  • Spajić: Socijalni dijalog bitan, želimo da uskladimo prioritete sindikata i poslodavaca
    on 29/06/2026 at 13:28

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je medijima da nema informaciju da li je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga blizu dogovora sa sindikatima o potpisivanju Opšteg kolektivnog ugovora i povećanju koeficijenata čime bi plate porasle za oko deset odsto. On je novinarima u Vili Gorica rekao da resorna ministarka Naida Nišić razgovara i sa poslodavcima i sindikatima, te da u potpunosti podržava njen rad.

  • Potpisan ugovor za izgradnju zaobilaznice oko Budve, radovi kreću u oktobru
    on 29/06/2026 at 12:11

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Uprava carina: EU mijenja pravila za pošiljke do 150 eura, u Crnoj Gori se ne primjenjuju nove mjere
    on 29/06/2026 at 09:59

    Evropska unija je u okviru buduće carinske reforme odlučila da ukine dosadašnje izuzeće od carine za pakete vrijednosti do 150 eura, uz uvođenje privremenog rješenja od tri eura po naručenom artiklu od 1. jula 2026. godine, dok iz Uprave carina poručuju da se ove izmjene ne primjenjuju u Crnoj Gori.

  • Benzin skuplji za cent, dizel jeftiniji
    on 29/06/2026 at 09:51

    Večeras od ponoći će litar benzina biti skuplji jedan cent, a litar dizela će pojeftiniti za jedan cent, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Uprava carina spremna za bespapirno poslovanje, privreda se još prilagođava
    on 28/06/2026 at 18:51

    Prvi naredni veliki korak koji bi Crna Gora trebalo da ostvari jeste članstvo u Evropskoj uniji. Iz Uprave carina saopštavaju da se nalazimo na samom pragu ispunjavanja svih završnih mjerila u okviru pregovaračkog poglavlja 29 – Carinska unija. Spremni su, kažu, i administrativno i tehnički za potpuni prelazak na bezpapirno poslovanje.

  • BS: Novim zakonom partnerke preduzetnika dobijaće materijalnu naknadu
    on 28/06/2026 at 16:56

    Poslanici Bošnjačke stranke i drugih partija iz vlasti predali su u skupštinsku proceduru Predlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se uvodi novo materijalno davanje – naknada za materinstvo za suprugu, odnosno životnu partnerku lica koja se bave preduzetničkom djelatnošću.

  • Monstat: Rast jediničnih vrijednosti izvoza robe
    on 28/06/2026 at 14:48

    Jedinične vrijednosti izvoza robe u periodu od januara do decembra prošle godine bilježe rast od 4,8 odsto u odnosu na 2024, pokazuju podaci Monstata.

  • Sjutra potpisivanje ugovora za prvu fazu obilaznice oko Budve
    on 28/06/2026 at 07:37

    Predstavnici kompanija Monteput i BRIV Construction potpisaće sjutra ugovor o projektovanju i izgradnji dionice Markovići – Lastva Grbaljska, odnosno prve faze obilaznice oko Budve.

  • Notari pod lupom: Milionski ugovori, a kontrolisan tek svaki stoti zapis
    on 28/06/2026 at 06:12

    Iako notari zaključuju ugovore vrijedne stotine hiljada, pa i milione eura, kontrola njihovog rada je, kako pokazuju podaci, ograničena i nedovoljno transparentna. U Agenciji za sprječavanje korupcije ističu za RTCG da bi uključivanje notara u provjere bilo od posebnog značaja kako bi se obezbijedio visok nivo odgovornosti i transparentnosti. Iako notari sami kažu da podliježu trostrukoj kontroli, i u civilnom sektoru smatraju da bi pažnja državnih organa, kada je riječ o notarima, trebalo da bude značajno veća.