UCG

Etički odbor Univerziteta Crne Gore formirao je vijeće koje će da ispita je li suspendovana vanredna profesorica Pravnog fakulteta Bojana Lakićević-Đuranović prilikom izbora u zvanje među osamdesetak diplomskih radova koje je mentorisala, navela i četiri rada u kojima nije bila mentorka, saznaje Pobjeda.

Predsjednik tog tijela Boris Vukićević potvrdio je tom listu informaciju da su od rektora Danila Nikolića nedavno dobili prijavu Centra za građansko obrazovanje (CGO) koja se odnosi na sporno mentorstvo.

“Formirali smo vijeće. Zakonski rok za odluku je šest mjeseci”, kazao je on.

Ukoliko Etički odbor utvrdi moralnu odgovornost profesorice, kako je to propisano Etičkim kodeksom, može da joj izrekne opomenu, javnu opomenu ili javnu osudu.

CGO je u decembru zatražio od Univerziteta Crne Gore da pokrene postupak protiv suspendovane profesorecie zbog sumnje da je dostavila netačne podatke prilikom podnošenja dokumentacije za izbor u naučno zvanje.

Ova nevladina organizacija, između ostalog, rekla je da su prema dostupnim informacijama iz baza podataka došli do saznanja da Lakićević-Đuranović nije bila mentorka u najmanje četiri diplomska rada, već profesor Ranko Mujović.

Istakli su da je riječ o radovima “Pojam genocidne namjere”, “Sekundardno pravo Evropske unije”, “Primarno pravo Evropske unije” i “Nadležnost Međunardonog suda pravde sa posebnim osvrtom na analizu postupaka u kojima su učestvovale države regiona“.

“Naglašavamo da su ovi radovi shodno izvještaju objavljenom u Biltenu UCG nosili određeni broj bodova prilikom izbora u zvanje. Osim tih bodova, ovdje se otvara i pitanje akademske čestitosti”, naveli su u inicijativi.

Pred Osnovnim sudom u Podgorici, takođe, se vodi postupak protiv profesorice Lakićević-Đuranović. Nju je CGO ranije optužio da je plagirala naučni rad, koji je objavljen u jednom časopisu u Srbiji, na način što je navodno prepisala specijalistički rad studenta Đorđa Drinčića.

Krajem septembra prošle godine Osnovno državno tužilaštvo je Osnovnom sudu u Podgorici podnijelo optužni prijedlog protiv profesorice, a na teret joj se stavlja krivično djelo povreda moralnih prava autora i interpretatora.

Profesorica je negirala krivicu, navodeći da će dokazati da nije kriva. Na suđenju u utorak najavljeno je da će sutkinja Nada Rabrenović u roku od osam dana donijeti odluku hoće li prekinuti sudski postupak ili će prihvatiti prijedlog tužiteljke da se izvode novi dokazi. To je uslijedilo nakon što je u ovom predmetu, po zahtjevu odbrane, izuzet ključni dokaz – nalaz komisije Pravnog fakulteta koja je ranije ustanovila da je profesorica plagirala naučni rad, jer je ocijenjeno da to nije bila nadležnost tog tijela, već Etičkog komiteta, koji odlučuje o predmetima kršenja akademskog integriteta za građane Crne Gore čiji je rad objavljen u inostranstvu.

Prijedlog za utvrđivanje akademskog integriteta Lakićević -Đuranović stigao je Etičkom komitetu početkom novembra prošle godine, a ovo tijelo je počelo da razmatra i taj predmet.

IZ MONTEPUTA KAŽU

Andrej Mihailović iz kompanije Monteput kazao je da je intenzitet saobraćaja kroz tunel Sozina mirnijeg intenziteta u odnosu na praznike i ljetnju sezonu, pa tim pravcem dnevno prođe oko 5.000 automobila.

To je, kaže, više nego tri puta manje vozila u odnosu na ljetnju turističku sezonu.

On je u Jutarnjem programu rekao da je tokom praznika bilo gužvi, ali da je sve proteklo bez ikakvih problema.

Vrijeme “zatišja”, kako je rekao, kad nema velike frekvencije saobraćaja, Mihailović kaže da koriste za redovne radove na održavanju.

“Ti se radovi se izvode najčešće u ovom periodu, tamo negdje do proljeća i u noćnim satima”, kazao je Mihailović.

Kad je u pitanju bezbjednost saobraćaja, zamijenjen je sistem koji dozvoljava prolazak kroz tunel Sozina, promijenjen je video nadzor, a kamere su mnogo kvalitetnije nego ranije.

“15 godina je prošlo od otvaranja tunela, to je bilo dosta zastarjelo, iako je to bilo najmodernije u tom trenutku. Trudimo se da bezbjednost bude na najvećem mogućem nivou”, rekao je Mihailović.

ČEKAJU ODGOVOR

Sindikati zdravstva, koji su ranije saopštili da je za njih neprihvatljiva ponuda Vlade da im se plate povećaju za devet odsto, za šta su već opredijeljena budžetska sredstva za ovu godinu, sada zahtijevaju dodatnih šest, što je ukupno 15 procenata na osnovu korekcije koeficijenata u granskom kolektivnom ugovoru.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić kazala je Danu da su uputili predlog premijeru Dušku Markoviću, koji je oformio tim za pregovore sa predstavnicima medicinskih radnika.

Ona kaže da je važno razdvojiti i zaposlene koji rade na težim i odgovornijim pozicijama, od onih kojima su zaduženja znatno lakša.

“Prije usvajanja budžeta izvršili smo veliki pritisak na Vladu i ministarstvo da je zdravstvo u ovom trenutku prioritet. Kada se usvoji budžet, onda mi možemo samo da radimo i pregovaramo u okviru planiranog budžeta, koji je za zarade uvećan za devet odsto. Moramo da iznađemo mogućnost sa drugih pozicija da preusmjerimo novac za dodatno uvećanje. Na posljednjem sastanku sa premijerom Markovićem je dogovoreno da se vidi sa kojih pozicija je moguće i kako na ovih devet odsto dodatno povećati izdvajanja za plate. Mi smo na početku tražili 30 odsto uvećanje plata i nadamo se da ćemo uspjeti da se nađemo na pola kako bi makar djelimično povećali plate svim radnicima u sistemu. Formiran je tim koji je premijer sam imenovao i očekujemo da se sastanemo naredne nedjelje, da nam saopšte na koliki procenat i povećanje možemo da računamo”, ističe Krivokapićeva.

Ona objašnjava da kada dođe do pregovora i kada se zajedno bore medicinski radnici su puni elana i hrabrosti, ali kada počne da se probližava februar svi pitaju zašto nijesu prihvatili devet odsto uvećanje plata.

“Zbog toga sam nezadovoljna članstvom i našim ljudima koji nemaju te hrabrosti jer su nam primanja nedovoljna, treba zajedničkim snagama da se borimo da se zarade mogu i moraju uvećati za sve zaposlene u sistemu zdravstva. Inercija i snaga ljudi opadne i oni se zadovoljavaju malim povećanjima. Nije samo zarada ta kojoj mi težimo, jer nijesu svi isto rangirani u ovom sistemu. Imamo kolege kojima ne treba ni inostranstvo ni veće zarade, jer imaju daleko veća primanja nego mnoge kolege na sekundarnom i primarnom nivou. Omogućeno je da se dodatno radi privatno, pa se i tu zaradi po nekoliko hiljada eura. Oni imaju sve benefite i privilegije u svojoj zemlji. Mi se zalažemo da svi imamo isto kada je startna plata u pitanju, a da se rad i kvalitet rada na drugi način prepoznaje i nagrađuje. Smatram da svi tu prepoznajemo problem i da ćemo sa svim sindikatima napraviti jedan sporazum, da vidimo koje su to sfere u kojima možemo zajednički da djelujemo kada se donosi budžet i kada država prepoznaje trenutak da se unaprijedi položaj zdravstvenih radnika. Ovo je bio pravi trenutak da zajednički djelujemo”, kazala je Krivokapićeva. 

DO KRAJA GODINE

U Crnoj Gori postoji tri doma za stare u državnom vlasništvu, u kojima trenutno boravi 510 korisnika. Kapaciteti u njima su skoro popunjeni, međutim, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja najavljuju, ove godine će biti završena izgradnja domova starih u Podgorici i Nikšiću, dok se očekuje početak izgradnje ustanova u Plavu i Rožajama.

Izgradnja domova za stare u Podgorici i Nikšiću biće završena tokom 2020. godine, a očekuje se i početak radova na izgradnji domova u Plavu i Rožajama koji će biti kapaciteta po 62 korisnika, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

“Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo rada i socijalnog staranja radi na unapređenju usluga koje se pružaju u domovima za stare pripadnicima trećeg doba, a prepoznata je i potreba za izgradnjom novih kapaciteta. U prilog tome govori i podatak da je u toku izgradnja domova za stare u Podgorici i Nikšiću. Njihova uzgradnja biće završena u ovoj godini, a očekuje se početak radova na izgradnji domova u Plavu i Rožajama kapaciteta od po 62 korisnika”, saopštili su iz resora ministra Kemala Purišića.

U Crnoj Gori, podsjećamo, postoje tri doma za stare, a to su Dom starih “Grabovac” u Risnu, Dom starih “Bijelo Polje” i Dom starih “Pljevlja”.

U Ministarstvu navode da postoji i dom u privatnom vlasništvu u Danilovgradu, koji je dobio licencu za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite za uslugu smještaj u ustanovu.

Usluga smještaja odraslih i starih lica, kako su objasnili, pruža se korisnicima kojima je neophodna zaštita i podrška za
život u bezbjednom okruženju, kao i podrška za održanje ili unaprjeđenje kvaliteta života.

“Usluga smještaja obezbjeđuje se odraslom i starom licu: sa invaliditetom; koje je žrtva zanemarivanja, zlostavljanja, eksploatacije i nasilja u porodici ili kod kojeg postoji opasnost da će postati žrtva; koje je beskućnik; i kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite”, kazali su iz ovog Vladinog resora.

Cijena smještaja zavisi od stepena podrške koja je korisniku potrebna, a podrška korisniku određuje se u odnosu na sposobnost neposredne brige o sebi i učestvovanje u aktivnostima života u zajednici, a razvrstava se u četiri stepena.

Tako za korisnike u prvom stepenu podrške cijena smještaja iznosi 450 eura dok za korisnike u drugom, trećem i četvrtom stepenu podrške cijena smještaja iznosi 300 eura.

“Kapacitet JU Dom starih Grabovac iz Risna je 287 kreveta. U našoj ustanovi trenutno boravi 271 korisnik. U JU Dom starih Grabovac Risan, osim usluge smještaja, ishrane, medicinske njege na primarnom nivou i psiho-socijalne podrške, postoje novinarska, likovna i muzička sekcija. Navedene sekcije vode profesionalci (novinar, akademski slikar i pjevač) i iste se održavaju jednom sedmično. Osim ovih sekcija imamo odjeljenja u kojima se održavaju radne terapije, koje vode radni terapeuti i u kojima naši korisnici slikaju, vajaju, pletu, vezu, bave se izradom nakita i ukrasnih svijeća”, ističu iz MRS.

Što se tiče JU Doma starih “Bijelo Polje”, kapacitet ove ustanove je 200 korisnika.

“Trenutno u Domu boravi 185 korisnika. Korisnicima u JU domu starih Bijelo Polje je na raspolaganju 24h medicinska briga i njega tj. zdravstvena zaštita, usluge ishrane, vešeraja, psiho-socijalna podrška, pravna i administrativna pomoć, usluga fizioterapeuta, radno okupacione terapije, frizerskog salona. Cijena za pokretne korisnike odjeljenje gerijatrije je 300 eura, a za odjeljenje za palijativnu njegu i demenciju 450 eura. Stanar Doma može postati crnogorski državljanin starosne dobi od 27+ godina”, kazali su iz Ministarstva.

JU Dom starih “Pljevlja” ima kapacitet za 62 korisnika u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim, kako navode, luksuzno opremljenim sobama, sa zasebnim kupatilima prilagođenim njihovim potrebama.

“U januaru 2020. godine u JU Domu starih “Pljevlja” smješteno je 54 korisnika iz svih opština u Crnoj Gori. U JU Domu starih “Pljevlja” pruža se usluga smještaja, obezbjeđuje se ishrana i to tri obroka dnevno i užina, kontrola zdravstvenog stanja korisnika i njega za vrijeme bolesti”, navode iz Ministarstva

Takođe, kako dodaju, korisniku se obezbjeđuje: podrška u ostvarivanju kontakata sa porodicom i drugim licima važnim za korisnika; radno-okupacione i slične aktivnosti; organizovanje slobodnog vremena i kulturnozabavnih i sportskih sadržaja, u skladu sa interesovanjima i potrebama korisnika; razvoj vještina samozaštite i pomoći; razvoj vještina i znanja potrebnih za život van smještaja i relaksaciju i rekreaciju.

Za korisnike brojne aktivnosti

Kompletno dvorište doma u Risnu, baštu, prilaze i zasade, na dobrovoljnoj bazi, održavaju korisnici, koji za navedeno imaju adekvatnu materijalnu naknadu, kazali su DN iz Ministarstva. Takođe, kako ističu, oni su uključeni i u brojne druge aktivnosti.

“Sem angažovanja u radnim terapijama i sekcijama, naši stanari imaju mogućnost posjete raznim kulturno-istorijskim spomenicima preko izleta koje dva puta godišnje organizujemo, kao i odlaske i učešće na sportskim i humanitarnim takmičenjima i svim pučkim svečanostima u okruženju. Od juna do septembra za korisnike organizujemo odlazak na posebno prilagođenu plažu u pratnji socijalne službe i službe za fizikalnu terapiju. Naši korisnici več godinama volontiraju na Ocean lava triatlonu koji se organizuje u Kotoru, učesnici su kotorskog zimskog karnevala, volontiraju u mnogim domaćim i svjetskim filmskim produkcijama a od prošle godine učestvuju kao modeli manekeni u manifestaciji Noć mode u Grabovcu”, dodaju iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

VUJOVIĆ

Sve ono što se posljednjih dana dešava i objavljuje u srpskim medijima dio je kampanje koja je počela prije godinu, a koja je kulminirala kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kazao je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.

“To nema previše veze sa novinarstvom to je kampanja usmjerena protiv jedne države i naroda, kojom se želi destabilizovati Crna Gora to ne bih nazavo novinarstvom nego propagandom”, saopštio je Vujović u emisiji “Zumiranje” na TVCG.

On je naveo da AEM još čeka odgovor Agenciji za elektronske medije Srbije po prijavi zbog izvještavanja više medija iz te države.

Dugogodišnja urednica Prvog programa TVCG Marina Vuković kaže da su posljednja dešavanja “zona sumraka u koju su pokušali da nas uvedu neki mediji izvan Crne Gore, ali i neki koji rade u našoj državi”.

Ona je navela primjer jednog tabloida iz Srbije, koji je imao 360 naslovnih strana sa preko 300 lažnih vijesti.

“Protiv toga ja ne znam lijek”, navela je Vuković i dodala da se takve lažne vijesti brzo šire društvenim mrežama.

Vuković je istakla da novinar mora da čuva sve druge od sebe i on mora da zna šta znači javno izrečena riječ.

“Novinari su ti koji moraju da budu čuvari demokratije u jednom društvu”, navela je Vuković.

Prelević: Hapšenja novinara loša poruka

Za urednika u Dnevnim novinama Milija Prelevića uloga novinara je i da prepozna lažnu vijest i da građanima objasni kako da prepoznaju lažnu vijest.

On je naveo i da je loše za jednu državu da novinari budu hapšeni. “Mislim da je bilo pretjerivanja u hapšenju”, kazao je Prelević i dodao da to ostavlja mrlju na državu.

Vujović je odgovorio da je i rat 90-ih počeo objavljivanjem lažnih vijesti. “Postojao je interes da se utvrdi ko je ubacio te informacije u Crnu Goru”, kazao je Vujović, sa čim se i Prelević saglasio.

Marina Vuković se nada da su hapšenja izuzeta i da se neće ponavljati.

Vuković: Uloga javnog servisa je da osujeti kvazi novinarstvo

Vuković je navela i da je potrebno imati registar novinara. “Mi ne možemo tek tako svakoga da nazovemo novinarom”, kazala je Vuković i dodala da se danas ne može sjetiti novinarskog autoriteta koji bi nas okupio.

“Povjerenje je nestalo”, poručila je Vuković i dodala da postoje i neki koji misle da time što su kolumnisti mogu da vrijeđaju.

“To nije novinarstvo to je mržnja”, navela je Vuković i poručila da je važno prepoznati prefesionalne medije i one koji to nijesu. “Uloga javnog servisa jeste da osujeti kvazi novinarstvo”, zaključila je Vuković.

Prelević ističe da novinarstvo nikada nije bilo teže značajnije i nikad neobjektivnije. “Nikad do sada nije bio alarm da se nešto čini za prava novinara i položaj u ovom društvu”, naveo je Prelević.

On kaže da kod nas laž vrlo lako postaje vijest, jer je imamo na internetu. “Mi novinari treba da sačuvamo sebe da bi sačuvali druge”, kazao je Prelević i dodao da urednici imaju veliku odgovornost.

Ružić: Sloboda medija preduslov etičkog novinarstva

Profesorica na FPN u Podgorici Nataša Ružić kaže da mediji rade u veoma teškim ekonomskim uslovima, a sa druge strane važan faktor je razvoj tehnologije.

“To su dva faktora koja su se posebno odrazila na profesionalne i etičke standarde”, kaže Ružić.

Ružić navodi da je sloboda medija osnovni preduslov za poštovanje etičkih normi.

“Moramo imati novinare koji će raditi u takvim uslovima u kojim im urednik neće promijeniti naslov”, navodi Ružić i dodaje da je problem i kada mladi novinari dolaze do pozicija kojim nijesu dorasli.

Ona je navela i da brzina ne može biti opravdanje za sve. “Treba imati u vidu da se bavite vrlo odgovornim poslom i da zajedno sa pravima i moći ide i odgovornost”, kazala je Ružić.

Vujović je naveo i da se stvara novi svijet medija koji ima svoje izazove i niko ne zna do čega će to da dovede.

“Važno je da sloboda novinarstva ne ugrozi nekoga drugog”, kazao je Vujović. Navodi da je to pitanje danas više nego ikada izraženo.

“Pogotovo kada su se pojavili internet mediji, cijela planeta se o jadu zabavila kako da izreguliše slobodi izražavanja na internetu”, kaže Vujović.