OKUPIO BROJNE LIDERE

Pedeseti Svjetski ekonomski forum u Davosu, u Švajcarskoj, svečano je otvoren večeras.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala je osnivaču i predsjedavajućem Svjetskog ekonomskog foruma, profesoru Klausu Švabu 50. godišnjicu tog skupa.

“Uvijek ste imali viziju kako izgraditi bolju budućnost za Evropu i svijet. Bili ste jedan od prvih koji su doveli u pitanje oslanjanje Evrope na fosilna goriva i pozvali na održiviji ekonomski rast”, rekla je čelnica Evropske komisije.

Ona je naglasila da su ljudi dugo uzimali resurse iz okruženja i proizvodili otpad i zagađenje, te da vjeruje da se ekonomija i planeta mogu pomiriti.

“A to možemo samo zajedno. Davos je mjesto u kome se trenutno nalaze ljudi koji inače ne bi razgovarali”, dodala je šefica EK.

Suosnivač Foruma, njemački profesor Klaus Švab zvanično je otvorio skup rekavši da je ponosan na dvije stvari.

“Prvo, kad sam tražio prvog zaposlenog upoznao sam svoju suprugu. Ali najviše sam ponosan na zajednicu koju smo izgradili”, rekao je Švab.

Predsjedavajuća i suosnivačica “Švab fondacije za društveno preduzetništvo”, Hilde Švab uručila je na 26. dodjeli “kristalne nagrade” umjetniku Thesteru Gejtesu, koreografkinji Jin Sing, glumici iz Bolivuda Dipiki Padukone i umjetnici Lineti Valvort.

Forum je otvoren koncertom Omladinskog orkestra Evropske unije, hora Simfonijskog orkestra Sao Paola i solista iz Kine, Japana, Južne Afrike, Brazila i Italije.

Svjetski ekonomski forum je, u čast 50. godišnjice, izdao Davos manifest, skup etičkih principa za vođenje kompanija u doba Četvrte industrijske revolucije.

Ukupno se 3.000 privrednika, političara i drugih zvaničnika iz 118 zemalja očekuje na ovogodišnjem Forumu koji se završava u petak, 24. januara.

Među 53 šefova država ili vlada, čije prisustvo je najavljeno, su predsjednici SAD, Iraka, njemačka kancelarka, stotine direktora firmi, bankara, kao i aktivista civilnog društva, medju kojima ekološka aktivistkinja Greta Tunberg iz Švedske.

Na sajtu Foruma piše i da je na programu upravo započetog ovogodišnjeg sastanka nekoliko ključnih oblasti: “Kako sačuvati planetu”, “Društvo i budućnost rada”, “Tehnologija za dobrobit”, “Pravednije ekonomije”, “Bolje poslovanje”, “Zdrava budućnost” i “Više od geopolitike”.

ZBOG OPTUŽBI

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu objavio je danas postavljenje novih ministara za resore kojih je morao da se odrekne zbog optužbi za korupciju.

On je imenovao Cahija Hanegbija za ministra poljoprivrede. Hanegbi predvodi i ministarstvo za regionalnu saradnju. Ofir Akunis će biti novi ministar za socijalna pitanja i nastaviti dosadašnju ulogu kao ministar tehnologije.

Cipi Hatoveli će biti ministarka zadužena za dijasporu i ostaće zamjenica ministra spoljnih poslova.

Izraelski zakon zabranjuje da osoba koja je optužena bude i dalje ministar, ali se to pravilo ne odnosi na premijera. Netanjahu je krajem novembra optužen za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

On je zbog toga napustio svoje ministarske funkcije ali je ostao na čelu vlade, podsjeća Frans pres. Svi danas imenovani ministri su članovi Netanjahuove desničarske partije Likud.

U saopštenju premijerovog kabineta nije navedeno kada će oni preuzeti svoje nove dužnosti.

PROMJENE?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin poslao je u parlament paket ustavnih amandmana koji se uglavnom tumači kao njegov pokušaj da obezbijedi sebi ostanak na vlasti znatno poslije isteka mandata 2024. godine.

Putin je ustavne promjene prvi put predstavio u srijedu u obraćanju naciji, navodeći da je njihov cilj da povećaju ulogu parlamenta i ojačaju demokratiju.

S druge strane, kritičari Kremlja ocjenjuju da je smisao ustavnih promjena da omoguće Putinovu doživotnu vladavinu.

Donji dom ruskog parlamenta, koji je pod Putinovom kontrolom, potvrdio je danas da je primio od Kremlja predlog zakona o ustavnim promjenama.

Poslanici će o predlogu raspravljati na sednici u četvrtak.

Putin (67) je na vlasti više od 20 godina, duže od bilo kog ruskog ili sovjetskog lidera poslije komunističkog diktatora Josifa Visarionoviča Staljina, koji je zemljom vladao od 1924. do smrti 1953. godine.

Prema postojećem zakonu, Putin po isteku sadašnjeg, njegovog četvrtog i drugog uzastopnog predsjedničkog mandata, nema pravo da se ponovo kandiduje.

Analitičari navode da bi promjene koje je Putin najavio mogle da mu omoguće da ostane na vlasti tako što bi prešao na poziciju šefa Državnog savjeta ili na poziciju premijera, poslije povećanja ovlašćenja parlamenta i vlade, uz ograničavanje moći predsjednika države.

Putinovi amandmani uključuju predlog da se ustavu da jasan prioritet nad međunarodnim pravom, što se tumači kao odraz nezadovoljstva Kremlja presudama Evropskog suda za ljudska prava prema kojima je Rusija odgovorna za kršenja ljudskih prava.

Jedan od predloga je i da najviši vladini zvaničnici ne smiju da imaju državljanstva drugih zemalja niti dozvole za boravak u njima.

Prije nego što parlament bude glasao o predloženim promjenama, njih će uz poslanike razmotriti i radna grupa koju je formirao Putin.

U istom danu kada je najavio promjene Ustava, Putin je na mjesto premijera Dmitrija Medvedeva koji je osam godina bio na čelu vlade, postavio direktora poreske uprave Mihaila Mišustina.

PAPA FRANJO

Papa Franjo osudio je populizam rekavši da se rađa iz “sebične ravnodušnosti” i pruža plodan teren za mržnju, uključujući antisemitizam.

Franjo je danas razgovarao sa delegacijom iz Centra Simon Vizental, organizacije za ljudska prava koja se bori protiv antisemitizma.

On je naveo da se 2016. godine, tokom hodočašća u Poljskoj, molio na mjestu nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau.

Osudio je “varvarsko ponovno oživljavanje antisemitizma” i dodao da populizam pruža plodno tlo na kojem “mržnja brzo raste”.

Primijećen je porast antisemitskih incidenata u velikom dijelu Evrope, gdje su populističke stranke došle na vlast, piše novinska agencija AP.

Papa Franjo je, međutim, naveo da se podsticanjem integracije i međusobnog razumijevanja mržnja može suzbiti.

“Nikada neću odustati od osude svakog oblika antisemitizma”, rekao je papa.