ŽELI SUĐENJE

Opozicioni italijanski lider, desničar Mateo Salvini pozvao je senatore da mu ukinu imunitet kako bi moglo da mu bude suđeno zbog toga što kao ministar unutrašnjih poslova danima nije dozvoljavao iskrcavanje spasilačkom brodu s migrantima.

Komisija Senata Italije za poslanički imunitet odlučivaće danas o ukidanju imuniteta Salviniju, iako njemu imunitet ne može biti oduzet prije glasanja svih senatora u februaru.

Salvini je juče pozvao članove komisije Senata iz njegove antimigrantske stranke Liga da glasaju za ukidanje imuniteta da, kako je rekao, cijela Italija može da sudi o njegovim potezima putem suđenja.

Lider Lige tvrdi da je štitio granice Italije u julu 2019. kada je kao ministar unutrašnjih poslova šest dana odbijao da dozvoli brodu obalske straže da iskrca 131 migranta na ostrvo Sicilija.

Sicilijansko tužilaštvo vodilo je istragu protiv Salvinija zbog kidnapovanja, ali je odbacilo slučaj. Međutim, Tribunal ministara, sudsko tijelo nadležno za navodna krivična djela vladinih zvaničnika, želi da nastavi taj proces.

Vladajuće italijanske stranke lijevog centra strahuju da će Salvini iskoristiti ukidanje imuniteta za privlačenje birača pred izbore u regionu Emilija-Romanja 26. januara, na kojima se on nada pobjedi.

Dvije najveće vladajuće stranke, Demokratska stranka i Pokret pet zvjezdica, prošle nedjelje su pokušale da odlože glasanje komisije Senata o Salviniju za period poslije izbora u regionu Emilija-Romanja.

Ako demokrate izgube od Lige u regionu Emilija-Romanja, tradicionalnom uporištu ljevice, Salvini će još snažnije nastaviti s pritiskom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

KONGRES SAD

U američkom Kongresu sjutra se nastavlja proces opoziva predsjednika Donalda Trampa. Na takozvanom suđenju u Senatu, na kojem će se odlučivati o Trampovoj smjeni, uvodne argumente iznijeće demokrate iz Predstavničkog doma, koje Trampa optužuju da je zloupotrijebio položaj i opstruisao Kongres, i Trampov pravni tim koji tvrdi da je proces opoziva opasan i da nema osnova za smjenu američkog lidera.

Glavni sudija Vrhovnog suda Džon Roberts prošle nedelje je ušao u istoriju kada su pred njim zakletvu položili članovi Senata koji će imati ulogu porotnika u nastavku procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trampa. Senatori su se obavezali na nepristrasnost, iako se više njih već ranije izjasnilo za ili protiv Trampove smjene, dok je republikanski lider Mič Mekonel rekao da sarađuje sa Bijelom kućom u procesu opoziva.

“Zamislite da ste porotnik i sudija uđe u sudnicu i kaže: Savjetovao sam se sa optuženim i saglasili smo se da neću dozvoliti tužiocima da pozovu svjedoke. Neću dozvoliti tužiocima da pokažu dokumenta. Ni jedan porotnik nikada nije čuo tako nešto od sudije, zato što bi to bilo apsurdno”, kazao je Adam Šif, kongresmen Demokrata.

Javnost će već sjutra će imati priliku da čuje uvodne argumente dvije strane. Optužbe protiv Trampa iznijeće sedmoro demokrata iz Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca. Američki lider optužen je da je zloupotrijebio položaj odlaganjem isplate vojne pomoći Ukrajini, da bi izvršio pritisak na Kijev da istraži njegovog političkog rivala Džoa Bajdena, a da je zatim opstruisao istragu Kongresa o tom slučaju.

“Zlouptreba položaj je u centru onoga što su oni koji su pisali ustav smatrali osnovom za opoziv”, dodaje Šif.

Trampov pravni tim tvrdi da je proces opoziva nezakonit, otrovan i opasan pokušaj da se ponište rezultati predsjedničkih izbora 2016. godine i da se utiče na izbore ove godine. Tvrde i da je predlog Trampovog opoziva ustavno i legalno nevažeći, jer se predsjednik ne optužuje za specifično krivično djelo.

“Polovinu američkih predsjednika politički neprijatelji su optuživali za zloupotrebu položaja. Oni koji su pisali Ustav nijesu željeli da unesu takav kriterijum, zato što se na taj način opoziv koristi u političke svrhe”, navodi Alen Deršović, član Trampovog pravnog tima.

Tramp odbacuje optužbe i istovremeno oštro kritikuje demokrate.

“Postižemo više od bilo koje administracije. A šta ja imam od toga? Recite mi. Opoziv. To su mi dali ovi ludaci iz radikalne ljevice. Opoziv”, kazao je Tramp.

Uoči sjutrašnjeg suđenja, i dalje nije poznato da li će biti svjedoka. Republikanci, koji imaju većinu u Senatu, žele da odlože odluku o tom pitanju dok se ne iznesu optužbe protiv Trampa, a a njegov pravni tim odgovori.

“Mogli su da imaju svjedoke u Predstavničkom domu, ali su odlučili da to ne rade”, navodi Lindzi Grejem, republikanska senatorka.
“Izbjegavaju donošenje odluke. Zahtijevaćemo da se o tome glasa”, kaže Čak Šumer, lider Demokrata u Senatu.

Koja god da bude odluka o svjedocima, malo je vjerovatno da će u Senatu biti donijeta odluka o Trampovoj smjeni, s obzirom na to da taj potez do sada nije podržao ni jedan republikanac.

Milena Đurđić

VUČINIĆ

Ne postoji nikakva pravna obaveza povraćaja imovine, koju su nacionalizovale bivše komunističke vlasti, smatra profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Nebojša Vučinić.

“Što se tiče Evropske konvencije nikakva pravna obaveza ne postoji da je država dužna da vraća ili crkvi ili bilo kome drugo, zemlju koju su komunističke vlasti nacionalizovale. Ako država odluči da vraća tu imovinu u skladu sa svojim propisima onda mora poštovati uslove koje određuje Evropska konvencija. Dakle, u tom kontekstu baš nikakva pravna obaveza ne postoji ni da se vraća crkvena niti bilo koja druga imovina, to je što mi kažemo pravnci ostavljeno da odluči državi kako i pod kojim uslovima će vraćati tu imovinu”, navodi Vučinić.

Nema dileme, kaže Vučinić, da tome u prilog ide i odluka Evropskog suda iz 2012, kada je Crna Gora dobila međunarodno pravni spor koji se vodio po tužbi Srpske pravoslavne crkve, a kojoj se pridružila i Srbija.

“Oduka gdje smo utvrdili da je zahtjev Eparhije budimljansko nikšičke nedopustiv, jer niti su imali imovinu i očekivanje da se vrati ta imovina, na osnovu zakona koji je u međuvremenu Ustavni sud proglasio neustavnim. Dakle, pravno i politički tu je potpuno čista situacija”, kazao je Vučinić.

Vučinić zaključuje da je svaka država članica Savjeta Evrope slobodna da u skladu sa svojim potrebama i unutrašnjim propisima razmotri pitanje vraćanja, ne samo crkvene, već svake vrste imovine, koja je nacionalizovana nakon Drugog svjetskog rata.

Dijana Drašković