U DANILOVGRADU

Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Danilovgradu dobiće senzornu sobu zahvaljujući donaciji ambasade Republike Bugarske u Crnoj Gori vrijednoj 16.750 eura, što će, kako je saopšteno, unaprijediti rad te ustanove na nivou evropskih država.

Predsjednica Opštine Danilovgrad, Zorica Kovačević, istakla je da je donacija ambasada Bugarske obezbijedila vrijedan poklon za Dnevni centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i za tu opštinu.

„Dnevni centar radi nepune dvije godine i ima puni kapacitet djece. Ovo je veoma značajna donacija jer nabavkom te opreme, senzorne sobe, praktično smo zaokružili sve ono što nam je neophodno kako bi Dnevni centar radio onako kako to rade dnevni centri u regionu i Evropi“, navela je Kovačević.

Ona je rekla da je Bugarska prijatelj i podrška Crnoj Gori godinama unazad, a da će ta donacija dodatno učvrstiti prijateljske odnose dvije države.

„Ovo je prva donacija Bugarske jednoj maloj opštini, koja je namijenjena populaciji kao što su djeca sa posebnim potrebama, a što naši sugrađani cijene. Prije svega roditelji, zaposleni u Dnevnom centru ali i svi ostali sugrađani“, zaključila je Kovačević.

Ambasadorka Republike Bugarske u Crnoj Gori, Meglena Plugčieva, istakla je da je ta država prepoznala značaj donacije za otvaranje senzorne sobe za Dnevni centar i Opštinu Danilovgrad.

„U ime Bugarske, moram iskazati zadovoljstvo zbog ovog projekta, jer predstavlja konkretan projekat, kao i želju da nastavimo da pomažemo vašoj državi“, poručila je Plugčieva.

Govoreći o svom pređašnjem iskustvu kao ambasadorke u više evropskih država, kazala je da je, pored uticanja i davanja savjeta, neophodno ulagati i u konkretne projekte od kojih će stanovnici države imati koristi.

Tom prilikom, Plugčieva je najavila otvaranje Izložbe „Crna Gora i Bugarska na mapi Evrope“ 2. marta, u Skupštini Crne Gore zajedno sa predsjednikom Skupštine, Ivanom Brajovićem.

„Izložba će prikazati razvoj dvije države od četvrtog do 20. vijeka na evropskoj karti. Važno je i da Brisel zna i uvaži reforme i napredak Crne Gore, što će konačno dovesti do toga da i Crna Gora postane članica Evropske unije. Bugarska zna koliko je teško i koliki angažman je potreban političara i cijelog društva na putu do članstva“, kazala je Plugčieva.

Direktor Javne ustanove „Dnevni centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju“, Srđan Đurović, istakao je da će senzorna soba znatno unaprijediti rad te institucije.

„Naša ustanova će dobiti jedan novi sadržaj koji nam je bio neophodan i veoma je značajno što je ambasada Bugarske prepoznala važnost, jer se radi o ranjivoj grupi. Želim da iskažem zahvalnost u ime roditelja, djece i svih zaposlenih“, rekao je Đurović.

TRENING CGO

Crnogorsko društvo treba da se suočava sa svojom prošlošću ne da bi ispunjavalo obaveze iz evropske agende, već da bi stvaralo zdrav osnov za svoju demokratsku i na vladavini prava zasnovanu budućnost, zaključeno je danas na nacionalnom treningu za mlađe pravne eksperte aktiviste civilnog društva “Tranziciona pravda -nacionalno i regionalno iskustvo”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) uz podršku Kanadske ambasade.

Miloš Vukanović, istoričar i savjetnik u CGO-u, ukazao je često potcijenjen značaj procesa suočavanja sa prošlošću.

“Mi u CGO-u vjerujemo da adekvatno procesuiranje ratnih zločina, reparacije i izgradnja kulture sjećanja nijesu samo obaveze koje država Crna Gora i njeno društvo moraju da ispune zbog svojih međunarodnih partnera, već i osnov za opšti društveni napredak. Zato radimo na stvaranju dokumentacione osnove kroz publikovanje objedinjenih ključnih i autentičnih dokumenata procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori, ali i na edukaciji o ovoj često marginalizovanoj temi,” naveo je Vukanović.

Državna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Lidija Vukčević, podsjetila je na oružane sukobe tokom 90-ih godina prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije koji su bili praćeni krivičnim djelima protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava.

“Iako su i u vrijeme izvršenja tih krivičnih djela i neposredno nakon toga postojali formalno pravni uslovi da se takvi slučajevi procesuiraju, do toga u najvećem dijelu nije došlo“, ukazala je ona.

Vukčević je istakla da se radi o složenim predmetima i da njihovo procesuiranje ostaje izazov za pravosuđa svih zemalja regiona. „Osnovni problem u postupcima protiv učinilaca ovih krivičnih djela je obezbjeđivanje dokaza. Dodatno, protok vremena od izvršenja predstavlja barijeru u prikupljanju kako materijalnih, tako i personalnih dokaza kojima se dokazuje krivica izvršioca“, pojasnila je Vukčević.

Ona je navela da je u Crnoj Gori procesuirano sedam slučajeva ratnih zločina, pri čemu je osuđeno 11, a oslobođeno 26 osoba.

„U procesuiranju tih slučajevima dragocjena je bila i saradnja sa tužilaštvima i sudovima u okruženju sa kojima su od 2005. do 2015. zaključeni sporazumi kao pravni osnov za jačanje regionalne saradnje“, kazala je Vukčević. U tom kontekstu, apostrofirala je i značaj zaključenog sporazuma VDT-a sa Rezidualnim mehanizmom, nasljednikom Haškog tribunala. 

U osvrtu na rad Tužilaštva, ona je navela da je VDT 2015.godine donijelo Strategiju za istraživanje ratnih zločina.

„Od početka primjene Strategije, SDT bilježi proaktivniji pristup i sve bolju saradnju sa tužilaštvima i drugim državnim organima država u okruženju u pogledu razmjene podataka i dokaza, kao i u slučajevima ustupanja postupaka protiv okrivljenih lica. Naravno, uporedo radimo i na uvijek potrebnoj izgradnji kapaciteta“, ocijenila je Vukčević.

Advokat Goran Rodić smatra da politička volja ostaje najveća poteškoća u pribavljaju dokaza i ukupnoj funkcionalnoj saradnji istražnih organa i pravosuđa država regiona.

On je naveo da pribavljanje dokaza putem međunarodne pravne pomoći u velikoj mjeri zavisi od saradnje, otvorenosti i iskrenosti zamoljene države.

Marijana Toma, regionalna ekspertkinja za tranzicionu pravdu iz Beograda, podvukla je značaj utvrđivanja odgovornosti i krivične pravde, ali i drugih mehanizama suočavanja sa prošlošću, poput utvrđivanja i priznanja istine, nadoknade nanijete štete i priznanja patnje žrtava, uz nezaobilaznu reformu institucija.

Nacionalni trening, kako je saopšteno iz CGO, okupio oko 50 učesnika, pripadnika mlađe generacije nosilaca pravosudnih funkcija, pravnih stručnjaka iz različitih sektora, predstavnika Ministarstava pravde, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava i udruženja studenata, kao i civilnog sektora koji se bavi pitanjima tranzicione pravde. Takođe, na treningu su učestvovali i polaznici II generacije Putujuće škole tranzicione pravde.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Crnogorski obrazovni sistem vidi inkluzivno obrazovanje kao najbolji pristup obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, što značajno doprinosi i smanjenju diskriminacije, budući da su kroz ovakav model djeca uključena u redovne škole, poručila Arijana Nikolić-Vučinić članovima Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore u okviru konsultativnog saslušanja koje je obuhvatalo temu diskriminacije u oblasti vaspitanja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja.

Nikolić-Vučinić je rekla i da obrazovni sistem kontinuirano radi na stvaranju boljih uslova i prilagođavanju obrazovnih ustanova osobama sa invaliditetom, te najavila da će, Ministarstvo najvjerovatnije tokom ljetnjih mjeseci rekonstruisati kroz IPA projekat još najmanje šest škola, i to isključivo u dijelu pristupačnosti, investicijom vrijednom 720.000 eura. 

Kako je istakla, u narednim godinama planirana je, ili je u toku, izgradnja čak 21 obrazovnog objekta, koji će biti u potpunosti prilagođen osobama sa invaliditetom.

Govoreći o inkluzivnom obrazovanju kao modelu koji pomaže u kreiranju demokratskih ličnosti i društva, Nikolić-Vučinić je istakla da je ono neodvojivo od koncepta nediskriminacije.

“Omogućavanje učešća u obrazovnom procesu bez obzira na pol, fizičke, intelektualne, društvene, emocionalne, kulturološke ili druge karakteristike i ostvarivanje potencijala je najsigurniji put protiv diskriminacije”, poručila je.  

Nikolić-Vučinić je objasnila da je model inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori značajno unaprijeđen i prati Strategiju inkluzivnog obrazovanja čiji je cilj dostupnost, pravičnost, jednakost, kontinuitet, kvalitet.

“Osnov za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama je Indiovidualni razvojno-obrazovni program – IROP. Vrtići i škole za svako dijete izrađuju IROP i definišu akademske i razvojne ciljeve koji treba da budu postignuti. Kontinuirano se sprovode obuke za individualizaciju nastave, pristupa i rada. Takođe, razvijen je Individualni tranzicioni plan za prelazak učenika iz osnovne u srednju školu, kao i Individualni tranzicioni plan koji povezuje obrazovanje i zapošljavanje. Za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama škole angažuju asistente u nastavi kao tehničku podršku za nastavnu godinu. Zakonom su definisani uslovi, obim i način pružanja ove usluge. U skladu sa IROP-om i rasporedom časova određuje se obim podrške koju asistent u nastavi pruža pod nadzorom nastavnika, stručne službe i direktora škole.” 

Kako navode iz Ministarstva prosvjete, Nikolić-Vučinić je rekla da u podršci inkluzivnom obrazovanju značajnu ulogu imaju resursni centri koji pružaju podršku kroz: savjetodavanja, edukacije, pripremu, prilagođavanje, izradu, specijalnih udžbenika i didaktičkih, radnih, nastavnih i sredstava potpomognute komunikacije.

Istakla je a je u toku pilotiranje programa prelaza sa razredne na predmetnu nastavu, koja će omogućiti bolju pripremu djeteta za veći broj nastavnika, adekvatniju realizaciju predmetnih programa. Takođe, pilotira se i program za adolescente sa smetnjama u razvoju, u cilju uspješnog suočavanja sa izazovima ove životne dobi.

Kako je rekla, organizuju se i radionice namijenjene promociji nediskriminacije u većini osnovnih škola, te najavila da će krajem mjeseca u 5 škola širom Crne Gore biti održani sajmovi na kojima će biti predstavljeni primjeri dobre prakse u oblasti nediskriminacije djece s posebnim obrazovnim potrebama.

Vučinić – Nikolić je izrazila čvrsto uvjerenje će Ministarstvo nastaviti da samoinicijativno radi na promociji nediskriminacije, stvara još bolje uslove u obrazovnim ustanovima, kako bi one bile prijatno okruženje za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.

NIKŠIĆ

Episkopski dvor ostroško nikšićke episkopije CPC opet je bio na meti vandala – na ogradi je ispisano “Cetinje ne damo ti svetinje”.

Episkop ostroško-nikšićki Boris Bojović zatražio je od državnih organa da se zaštite pravoslavni Crnogorci i svi građani u Crnoj Gori.

“Svaki građanin koji je za nezavisnu, evropsku i građansku Crnu Goru ugrožen je i ne može da slobodno živi i radi jer četvrtkom i nedjeljom ne možemo niđe osim ako nijesmo krenuli u “veliku Srbiju” i “litiju” protiv svoje domovine. Crna Gora je naša svetinja, Cetinje je naš Jerusalim i sve naše svetinje vjekovima su na Cetinju jer je od Svetog Ivana Crnojevića pa do danas Cetinje svakom ištućem slobode bilo dom. Cetinje je dom slobode i Božiji dom svima bez obzira na vjeru i naciju”, kazao je Bojović.

OKRUGLI STO “UOČI ME I JA SAM NA PUTU”

Neobilježena gradilišta i otvorene šahte, psi lutalice, nepostojanje taktilnih traka, nedostatak zvučne signalizacije, kao i neprilagođenost gradskog saobraćaja u velikoj mjeri utiču na nesamostalnost osoba s invaliditetom (OSI) koje bi više bile ohrabrene da se samostalno kreću, ukoliko bi im saobraćaj bio prilagođeniji, saopšteno je na okruglom stolu “Uoči me i ja sam na putu”, u okviru istoimenog projekta, koji sprovodi Savez slijepih Crne Gore (SSCG), a koji finansira Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović, rekao je da je samostalnost u svakodnevnom funkcionisanju nešto što je prioritet u životu svake OSI.

“A da bi neka osoba sa oštećenim vidom, ili osoba s invaliditetom mogla samostalno da se kreće neophodno je da postoje adekvatni uslovi u fizičkom okruženju u kome živimo i u kome se krećemo. Mi smo kroz ovaj projekat željeli da prepoznamo koje su ključne prepreke i barijere sa kojima se OSI suočavaju kada učestvuju u saobraćaju”, kazao je Macanović.

Samostalna savjetnica za finansijske poslove u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Selma Dacić, kazala je da je u prošloj godini potpisano 25 ugovora sa isto toliko nevladinih organizacija i na taj način se, kako je dodala, sada finansira 25 projekata iz tri oblasti, a to su oblast zaštite životne sredine u oblasti saobraćaja, zaštita lica s invaliditetom u oblasti saobraćaja i saobraćaj, sigurnost i bezbjednost u saobraćaju kao posebna oblast.

“Ukupan fond je blizu 173 hijade eura, gdje se za oblast zaštite lica s invaliditetom finansira deset projekata i ukupna raspodjeljena sredstva su 61.383 eura”, navela je Dacić.

NVO, kako je kazala, itekako su dale veliki doprinos u djelu unapređenja pristupačnosti u saobraćaju OSI kroz brojne aktivnosti.

Koordinatorka projekta Katarina Bigović, kazala je da je projekat “Uoči me i ja sam na putu”, trajao osam mjeseci, a istraživanjem je, kako je navela, obuhvaćeno 48 osoba s invaliditetom iz Bara, Podgorice, Nikšića i Bijelog Polja.

Kada je riječ o Podgorici, učesnici istraživanja su, kako je navela, rekli da su navikli na barijere. U Podgorici ima semafora koji još uvijek nemaju instaliranu zvučnu signalizaciju, ali ni taktilne trake vodilje.

“Zvučni semafori trenutno postoje samo u Podgorici na određenim raskrsnicama, a u drugim lokalnim samoupravama ih nema. Jedan od problema je i parkiranje automobila na nepropisnom parkingu kao i podignuti trotoari”, navela je Bigović.

Kada je riječ o opštini Nikšić, učesnici su, kako je rekla, nezadovoljni uslovima za saobraćanje i saobraćajnom kulturom, jer, kako kažu, uopšte se ne mogu samostalno kretati.

Jedan od glavnih problema u Baru je, kako je navela, velika opasnost od neobilježenih i neograđenih gradilišta.

“Što se tiče samih autobusa i stanica, u lošem su stanju. Preko 90 odsto saobraćaja nije prilagođeno”, kazala je Bigović.

Kada je riječ o Bijelom Polju može se, kako je rekla, govoriti o slabo prilagođenoj infrastrukturi, bez obzira na vrstu invaliditeta, nedostataku govorne podrške koja bi im pomogla da koriste autobuski prevoz, nepostojanju traka vodilja na autobuskim stanicama, neprilagođenosti autobuskih stajališta i neredovnosti prevoza.

Sekretar Sekretarijata za socijalno staranje u Glavnom gradu Podgorica Ivan Terzić, kazao je da se posljednjih godina počelo sa mnogim servisima koje se tiču OSI, kao što je personalna asistencija i pomoć u kući.

“Od prošle godine uveli smo i mobilne timove za OSI. Mogu da istaklnem vrlo dobru saradnju sa Organizacijom slijepih za Podgoricu, Kolašin i Danilovgrad. Rezultat toga je i Memorandum koji smo potpisali sa njima i participirali u nekim njihovim aktivnostima, koje se tiču zapošljavanja OSI. Ove godine smo u kapitalnom budžetu prvi put izdvojili određene sredstva, tačnije 60.000 eura, a imamo nešto sredstava u Sekretarijatu za saobraćaj, tako da ćemo tokom ove godine imati prve taktilne staze na javnim površinama u Glavnom gradu”, rekao je Terzić.

On je istakao da je u toku javna rasprava za Lokalni plan socijalne inkluzije u Glavnom gradu od 2020. do 2023. godine i pozvao je što više ljudi aktivno učestvuje sa svojim idejama i predlozima.

Pravnik u Sekretarijatu za komunalne poslove u Opštini Bar Ljubiša Tadić, kazao je da je ta Opština sagledala stanje pristupačnosti OSI javnim ustanovama i da je aplicirala za izradu projekata u sklopu projekata urbane mobilnosti, radi poboljšanja života OSI.

On je istakao da je intencija lokalne uprave da, prilikom rekonstrukcije pješačkih zona, u užem gradskom jezgru, budu izrađene i taktilne staze.