ĐENERO SMATRA

Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tokom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati, kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

Ta praksa, kako je ocijenio, silno liči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima.

“A jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nijesu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane”, rekao je Đenero.

Ističe da se radi o tipičnom “hibridnom ratu” protiv Crne Gore, koji treba da nadomjesti konvencionalni sukob.

Najgore što se ovih dana moglo čuti je, kaže Đenero, izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izrečena u njegovom tipičnom maniru pasivne agresije.

“On kaže kako on, eto zagovornik mira u regiji, neće u Crnu Goru poslati vojne trupe, e da bi riješile problem, i onda s žalom za ‘dobrim starim vremenima’ pridodaje da bi se to nekad sigurno tako napravilo. Predsjednik susjedne države eklatantno relativizuje suverenitet Crne Gore, upravo kao što to čini vrh Srpske pravoslavne crkve, koji želi da njihova vjerska organizacija djeluje na području susjedne države, ali ne želi priznati niti suvereno pravo da ta država donosi zakone na svojoj teritoriji, niti je spremna poštovati te zakone”, kaže Đenero.

Elementarna obaveza registracije organizacije koja djeluje u državi želi se izbjeći, kako je ocijenio, “tvrdnjom da je ta država produkt te Crkve, pa da onda valjda ta crkvena organizacija ne bi smjela biti ograničena niti jednim zakonom”.

“Crna Gora je donijela zakon koji određuje pravila ravnopravna za sve vjerske zajednice, a uređuje pitanje crkvene imovine. Taj zakon nije presedan, imaju ga u nekom obliku sve savremene države, a njegova temeljna načela ne kose se s demokratskim principima. Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi, Srbiji”, rekao je Đenero.

“Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tijekom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati. Ta praksa silno naliči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima, a jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nisu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane. Radi se o tipičnom ‘hibridnom ratu’ protiv Crne Gore, koji treba nadomjestiti konvencionalni sukob, a treba primijetiti da je Crna Gora danas u donekle nepovoljnijoj poziciji od Hrvatske i BiH. Na globalnoj razini Miloševićev je režim bio osamljen, a Srbija danas ima globalnog zaštitnika i nekoga ko podstiče ovakve politike. EU je sa zakašnjenjem prepoznavala karakter konvencionalnog rata, a u uslovima isprepletenih interesnih odnosa, aktuelni nekonvencionalni izazovi ostaju bez adekvatne evropske reakcije”, kaže Đenero.

ĐENERO SMATRA

Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tokom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati, kaže za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

Ta praksa, kako je ocijenio, silno liči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima.

“A jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nijesu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane”, rekao je Đenero.

Ističe da se radi o tipičnom “hibridnom ratu” protiv Crne Gore, koji treba da nadomjesti konvencionalni sukob.

Najgore što se ovih dana moglo čuti je, kaže Đenero, izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića izrečena u njegovom tipičnom maniru pasivne agresije.

“On kaže kako on, eto zagovornik mira u regiji, neće u Crnu Goru poslati vojne trupe, e da bi riješile problem, i onda s žalom za ‘dobrim starim vremenima’ pridodaje da bi se to nekad sigurno tako napravilo. Predsjednik susjedne države eklatantno relativizuje suverenitet Crne Gore, upravo kao što to čini vrh Srpske pravoslavne crkve, koji želi da njihova vjerska organizacija djeluje na području susjedne države, ali ne želi priznati niti suvereno pravo da ta država donosi zakone na svojoj teritoriji, niti je spremna poštovati te zakone”, kaže Đenero.

Elementarna obaveza registracije organizacije koja djeluje u državi želi se izbjeći, kako je ocijenio, “tvrdnjom da je ta država produkt te Crkve, pa da onda valjda ta crkvena organizacija ne bi smjela biti ograničena niti jednim zakonom”.

“Crna Gora je donijela zakon koji određuje pravila ravnopravna za sve vjerske zajednice, a uređuje pitanje crkvene imovine. Taj zakon nije presedan, imaju ga u nekom obliku sve savremene države, a njegova temeljna načela ne kose se s demokratskim principima. Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi, Srbiji”, rekao je Đenero.

“Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tijekom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati. Ta praksa silno naliči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima, a jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nisu ona ‘dobra stara vremena’, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane. Radi se o tipičnom ‘hibridnom ratu’ protiv Crne Gore, koji treba nadomjestiti konvencionalni sukob, a treba primijetiti da je Crna Gora danas u donekle nepovoljnijoj poziciji od Hrvatske i BiH. Na globalnoj razini Miloševićev je režim bio osamljen, a Srbija danas ima globalnog zaštitnika i nekoga ko podstiče ovakve politike. EU je sa zakašnjenjem prepoznavala karakter konvencionalnog rata, a u uslovima isprepletenih interesnih odnosa, aktuelni nekonvencionalni izazovi ostaju bez adekvatne evropske reakcije”, kaže Đenero.

OD PRIMJENE ZAKONA

Od primjene novog zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, u periodu od 14. avgusta do 23. decembra 2019. godine, Turistička inspekcija je obavila 3.100 inspekcijskih nadzora, u kojima je utvrdila 202 nepravilnosti i po osnovu njih izdala 225 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 60.120 eura, kazala je glavni inspektor za turizam Svetlana Šljivančanin.

Ona je za Dan naglasila da se zakon mnogo bolje poštuje u odnosu na 2011. godinu, ali da i sada imamo ugostitelje na koje se ne može uticati ni novčanim kaznama.

“Pored izdatih prekršajnih naloga podnijeli smo i 29 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protivugostitelja kod kojih smo utvrdili nepravilnosti više puta”, kazala je Šljivančanin.

Objašnjava da je veliki broj ugostitelja zabranio konzumiranje duvanskih proizvoda u svojim objektima, ali je mali broj obezbijedio prostoriju za konzumiranje duvanskih proizvoda, tako da gosti izlaze na otvorenu terasu ili ispred objekta.

“Tokom 2019. u dijelu poštovanja zakonskih odredbi, kojima se propisuje zabrana konzumiranja duvanskih proizvodau zatvorenom prostoru, inspektori su izdali ukupno 607 prekršajnih nalogau ukupnom iznosu od 160.700 eura”, precizirala je ona.

Šljivančanin je naglasila da Turistička inspekcija kontroliše samo turističko-ugostiteljske objekte, dok nadzor u državnim i institucijama lokalne uprave, odnosno u njihovom radnom prostoru, sprovodi zdravstveno-sanitarna inspekcija.

OD PRIMJENE ZAKONA

Od primjene novog zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, u periodu od 14. avgusta do 23. decembra 2019. godine, Turistička inspekcija je obavila 3.100 inspekcijskih nadzora, u kojima je utvrdila 202 nepravilnosti i po osnovu njih izdala 225 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 60.120 eura, kazala je glavni inspektor za turizam Svetlana Šljivančanin.

Ona je za Dan naglasila da se zakon mnogo bolje poštuje u odnosu na 2011. godinu, ali da i sada imamo ugostitelje na koje se ne može uticati ni novčanim kaznama.

“Pored izdatih prekršajnih naloga podnijeli smo i 29 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protivugostitelja kod kojih smo utvrdili nepravilnosti više puta”, kazala je Šljivančanin.

Objašnjava da je veliki broj ugostitelja zabranio konzumiranje duvanskih proizvoda u svojim objektima, ali je mali broj obezbijedio prostoriju za konzumiranje duvanskih proizvoda, tako da gosti izlaze na otvorenu terasu ili ispred objekta.

“Tokom 2019. u dijelu poštovanja zakonskih odredbi, kojima se propisuje zabrana konzumiranja duvanskih proizvodau zatvorenom prostoru, inspektori su izdali ukupno 607 prekršajnih nalogau ukupnom iznosu od 160.700 eura”, precizirala je ona.

Šljivančanin je naglasila da Turistička inspekcija kontroliše samo turističko-ugostiteljske objekte, dok nadzor u državnim i institucijama lokalne uprave, odnosno u njihovom radnom prostoru, sprovodi zdravstveno-sanitarna inspekcija.

U KOTORU

U Kotoru je počela izgradnja prolaza ispod magistrale, od rive prema Starom gradu. Složeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura smanjiće saobraćajne gužve i biće završen u roku od pet mjeseci.

Prolazom ispod magistrale koji je cio ispod nivoa mora trebalo bi da od juna putnici sa kruzera prelaze prema Starom gradu. Iskopavanje je počelo ovih dana.

Dejan Đurović iz kompanije Briv Construction kaže da su u toku radovi na zaštiti temeljne jame, odnosno građevinske jame.

Rrazlog zbog kojeg se opština opredijelila za ovaj složeni zahvat, vrijedan blizu milion i 400 hiljada eura je smanjenje gužve u saobraćaju.

Prolaz je dužine 51 metar, širine šest i po metara u gabaritu.

“Znači pet i po metara slobodnoga prostora, sa dva ulaza ili izlaza, sa po dva para pokretnih stepenica i fiksnih stepinca koji dođu između njih, sa dvije pokretne platforme za invalide. Projekat je urađen na vrhunskom nivou. Nema nikakvih nepoznanica”, rekao je Đurović.

I dok se postavlja prolaz uronjen u more saobraćaj se iznad gradilišta odvija za sad nesmetano. Tako će, obećavaju izvođači, biti i ubuduće. 

Posao je planiran u dvije faze, da bi za saobraćaj uvijek bila otvorena neka strana magistrale, kojom će uz proširenja biti omogućen saobraćaj u oba smjera

PLANOVI KOMPANIJE

Tradicionalno dobra pogonska spremnost i pouzdanost energetskih objekata u sastavu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) doprinijeli su da prošlu godinu možemo svrstati u red uspješnih poslovnih godina u našoj kompaniji, kazao je predsjednik Odbora EPCG Đoko Krivokapić.

On je u intervjuu za list Elektroprivreda rekao da takvi rezultati predstavljaju odličnu osnovu za usvajanje i uspješnu realizaciju Plana investicionih ulaganja za period između 2020. i 2024. godine.

“Planom je predviđena, osim rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, i izgradnja novih izvora električne energije. Razvojni prioritet u narednom periodu biće povećanje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije, prije svega, solarnih i vjetro elektrana”, istakao je Krivokapić.

Kako je ukazao, Planom investicija do 2024. godine definisana je i izgradnja hidroelektrane Komarnica, vrijedne oko 300 miliona eura.

On je dodao i da je u planu početak izgradnje HE Kruševo.

Govoreći o stabilnosti elektroenergetskog sistema, Krivokapić je naglasio da značajno zavisi od poslovanja termoenergetskog kompleksa koji čine Termoelektrana i Rudnik uglja Pljevlja.

Prema njegovim riječima, spajanje ta dva objekta u jedan kompleks pokazalo se kao ispravna odluka u relativno kratkom periodu poslovanja.

Značajno mjesto u investicionom planu, kako je dodao, predstavlja i ekološka rekonstrukcija Termoelektrane, čija je ugovorena vrijednost 45 miliona eura.

On je istakao i da neće izostati ni kapitalna ulaganja u revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektrana.

Predsjednik Odbora direktora EPCG je naveo da ulaganja u narednoj deceniji, veća od 700 miliona eura, predstavljaju dobru osnovu za uspj ešan i ubrzan razvoj ove privredne grane u Crnoj Gori.

“Namjera je da se obezbijedi visoka pogonska spremnost i pouzdanost u radu tih proizvodnih kapaciteta sa ciljem što sigurnijeg snabdijevanja svih potrošača električne energije u Crnoj Gori. Ulaganja u postojeće kapacitete uveliko su počela, a biće nastavljena i tokom naredne 2020. godine”, zaključio je Krivokapić.

BOŠKOVIĆ OCIJENIO

Crna Gora je od obnove nezavisnosti bila pod uticajem raznih hibridnih aktivnosti, koje su naročito bile intenzivne neposredno prije i za vrijeme najvažnijih političkih procesa u zemlji, poput parlamentarnih izbora u oktobru 2016. i pristupanja Crne Gore NATO savezu u junu 2017. godine, smatra ministar odbrane Predrag Bošković.

Sve ove aktivnosti, kako je ocijenio, dominantno su bile koncentrisane na politički, informacioni i sajber domen.

“S obzirom na to da je tekuća godina izborna, već smo svjedoci porasta malicioznih aktivnosti, u prvom redu dezinformacionih kampanja o raznim bitnim političkim, ekonomskim i društvenim temama, kojima se nastoje diskreditovati najviši politički zvaničnici i izazvati nemir i nesigurnost u javnosti, kao i sajber napadi na informacione sisteme državne administracije i sredstva javnog informisanja”, rekao je Bošković u intervjuu Dnevnim novinama.

On ističe da u prilog takvom razvoju događaja govori i orkestrirana kampanja pokrenuta od strane određenog broja medija u zemlji, regionu i šire, u kojima se tendenciozno izvještava o nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja ima za cilj destabilizaciju političke i bezbjednosne situacije u zemlji.

“Ono što Crnu Goru čini specifičnom i osjetljivom na ovakve udare u odnosu na neke druge države jeste što mi imamo pojedine hibridne agresore u okruženju i unutar naše države, oličene u političkim partijama, nevladinim organizacijama, vjerskim zajednicama i pojedincima koji dobrovoljno ili pod pritiskom izigravaju ulogu trojanskog konja u društvenom i političkom životu Crne Gore“, naglašava Bošković.

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, Bošković je rekao da Crna Gora kao demokratska država ima ustavnu, međunarodno-pravnu i istorijsku odgovornost da sva pitanja u vezi sa slobodom vjeroispovijesti uredi modernim zakonom, po najvišim međunarodnim standardima.

“Usvajanje novog zakona, koji će urediti korpus vjerskih prava i sloboda, a posebno položaj vjerskih zajednica i njihovih odnosa sa državom, u skladu sa ustavnim odredbama i pravnom tekovinom EU, bilo je neophodno. Njime je zamijenjen zakon iz 1977. godine, koji više ne odgovara ni vremenu, a ni prilikama. Novim Zakonom se prije svega utvrđuju važna pitanja kulturnog identiteta građanske Crne Gore: dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica i na jasan i transparentan način rješava pitanje državne imovine, što je u interesu svih građana Crne Gore. Na izborima smo dobili podršku i mandat građana da ovo pitanje, zajedno sa ostalim, riješimo u duhu očuvanja Ustavom zagarantovane građanske Crne Gore. Ovo jeste jako bitan trenutak za Crnu Goru i ona je izložena zastrašujućim napadima koji negiraju i njeno postojanje”, rekao je Bošković.