KUP CG

Košarkaši Lovćena plasirali su se na finalni turnir Kupa Crne Gore.

Lovćen je večeras u Tivtu, u četvrtfinalnom meču, savladao Teodo 85:77.

Cetinjski tim do pobjede i polufinala vodili su Milutin Đukanović sa 24 i Miloš Popović sa 20, dok je Mašan Vrbica meč završio sa 18 poena.

U ekipi Teoda najbolji je bio Marko Mijović sa 18, Arsenije Vučković je ubacio 13, a po poen manje Stefan Vuković i Zdravko Bošković.

Plasman na finalni turnir ranije je izborio Mornar.

Za utorak zakazan je duel Ol Stars iz Spuža i Budućnost Volija.

Posljednji polufinalista biće poznat naknadno.

Sutjeska u osmini finala igra sa Primorjem, a pobjednik tog duela će u četvrtfinalu sastaće se sa Mornarom 2.

ZBOG OPTUŽBI

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu objavio je danas postavljenje novih ministara za resore kojih je morao da se odrekne zbog optužbi za korupciju.

On je imenovao Cahija Hanegbija za ministra poljoprivrede. Hanegbi predvodi i ministarstvo za regionalnu saradnju. Ofir Akunis će biti novi ministar za socijalna pitanja i nastaviti dosadašnju ulogu kao ministar tehnologije.

Cipi Hatoveli će biti ministarka zadužena za dijasporu i ostaće zamjenica ministra spoljnih poslova.

Izraelski zakon zabranjuje da osoba koja je optužena bude i dalje ministar, ali se to pravilo ne odnosi na premijera. Netanjahu je krajem novembra optužen za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

On je zbog toga napustio svoje ministarske funkcije ali je ostao na čelu vlade, podsjeća Frans pres. Svi danas imenovani ministri su članovi Netanjahuove desničarske partije Likud.

U saopštenju premijerovog kabineta nije navedeno kada će oni preuzeti svoje nove dužnosti.

PROMJENE?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin poslao je u parlament paket ustavnih amandmana koji se uglavnom tumači kao njegov pokušaj da obezbijedi sebi ostanak na vlasti znatno poslije isteka mandata 2024. godine.

Putin je ustavne promjene prvi put predstavio u srijedu u obraćanju naciji, navodeći da je njihov cilj da povećaju ulogu parlamenta i ojačaju demokratiju.

S druge strane, kritičari Kremlja ocjenjuju da je smisao ustavnih promjena da omoguće Putinovu doživotnu vladavinu.

Donji dom ruskog parlamenta, koji je pod Putinovom kontrolom, potvrdio je danas da je primio od Kremlja predlog zakona o ustavnim promjenama.

Poslanici će o predlogu raspravljati na sednici u četvrtak.

Putin (67) je na vlasti više od 20 godina, duže od bilo kog ruskog ili sovjetskog lidera poslije komunističkog diktatora Josifa Visarionoviča Staljina, koji je zemljom vladao od 1924. do smrti 1953. godine.

Prema postojećem zakonu, Putin po isteku sadašnjeg, njegovog četvrtog i drugog uzastopnog predsjedničkog mandata, nema pravo da se ponovo kandiduje.

Analitičari navode da bi promjene koje je Putin najavio mogle da mu omoguće da ostane na vlasti tako što bi prešao na poziciju šefa Državnog savjeta ili na poziciju premijera, poslije povećanja ovlašćenja parlamenta i vlade, uz ograničavanje moći predsjednika države.

Putinovi amandmani uključuju predlog da se ustavu da jasan prioritet nad međunarodnim pravom, što se tumači kao odraz nezadovoljstva Kremlja presudama Evropskog suda za ljudska prava prema kojima je Rusija odgovorna za kršenja ljudskih prava.

Jedan od predloga je i da najviši vladini zvaničnici ne smiju da imaju državljanstva drugih zemalja niti dozvole za boravak u njima.

Prije nego što parlament bude glasao o predloženim promjenama, njih će uz poslanike razmotriti i radna grupa koju je formirao Putin.

U istom danu kada je najavio promjene Ustava, Putin je na mjesto premijera Dmitrija Medvedeva koji je osam godina bio na čelu vlade, postavio direktora poreske uprave Mihaila Mišustina.

PAPA FRANJO

Papa Franjo osudio je populizam rekavši da se rađa iz “sebične ravnodušnosti” i pruža plodan teren za mržnju, uključujući antisemitizam.

Franjo je danas razgovarao sa delegacijom iz Centra Simon Vizental, organizacije za ljudska prava koja se bori protiv antisemitizma.

On je naveo da se 2016. godine, tokom hodočašća u Poljskoj, molio na mjestu nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau.

Osudio je “varvarsko ponovno oživljavanje antisemitizma” i dodao da populizam pruža plodno tlo na kojem “mržnja brzo raste”.

Primijećen je porast antisemitskih incidenata u velikom dijelu Evrope, gdje su populističke stranke došle na vlast, piše novinska agencija AP.

Papa Franjo je, međutim, naveo da se podsticanjem integracije i međusobnog razumijevanja mržnja može suzbiti.

“Nikada neću odustati od osude svakog oblika antisemitizma”, rekao je papa.

ĐUKANOVIĆ SA KEMP

Velika Britanija, iako izlazi iz Evropske unije (EU), ostaje potpuno posvećeno podršci reformama u Crnoj Gori, baziranim na zajedničkim vrijednostima kroz savezništvo u NATO i proces evropske integracije, poručila je ambasadorka te države u Podgorici, Alison Kemp.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je Kemp, na njenu inicijativu, u svijetlu izlaska Velike Britanije iz EU i definisanja okvira budućih odnosa sa Crnom Gorom u tom kontekstu.

Kemp je kazala da Velika Britanija, iako izlazi iz EU, ne napušta Evropu, a sasvim sigurno ne napušta zapadni Balkan.

Ona je naglasila da iako ta država izlazi iz Unije, ostaje potpuno posvećeno podršci reformama u Crnoj Gori, baziranim na zajedničkim vrijednostima kroz savezništvo u NATO i proces evropske integracije.

Kemp je, kako je saopšteno iz Kabineta Đukanovića, najavila dalju apsolutnu podršku reformama u Crnoj Gori, uključujući odbranu i bezbjednost, vladavinu prava i slobodne i odgovorne medijima.

Navodi se da će uz to, Velika Britanija, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nastaviti da radi na implementaciji programa škole 21. vijeka u svim osnovnim školama u Crnoj Gori.

Kemp je sa Đukanovićem razgovarala i o aktuelnim prilikama u Crnoj Gori, u kontekstu usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Ona je ocijenila da Crna Gora ima apsolutno suvereno pravo da donosi zakone kojim reguliše i uređuje bilo koje pitanje.

Navodi se da je u ovom slučaju sada fokus na implementaciji.

Kemp je, kako je saopšteno, visoko ocijenila uzdržanost koju je policija pokazala tokom nedavnih protesta. 

Crna Gora, kako se navodi, može računati na podršku Ujedinjenog Kraljevstva u borbi protiv malignih uticaja. 

Đukanović je čestitao Kemp na uspješno obavljenim izborima u Velikoj Britaniji koji su stvorili uslove za realizaciju odluke donešene na referendumu.

„Uz žaljenje zbog napuštanja EU, on je iskazao puno poštovanje za tu odluku koja će, kako je kazao, imati posljedice na Uniju kojoj Crna Gora želi da pripada, ali neće uticati na odnose sa Velikom Britanijom i želju da sa tom državom gradimo najbolje odnose“, navodi se u saopštenju.

Đukanović je podsjetio na značajne benefite prisustva Velike Britanije u Crnoj Gori i regionu i naveo da očekuje nastavak saradnje na svim poljima.

On je naglasio da je i dalje jednako snažno uvjerenje da je jedina dobra perpektiva za Crnu Goru i zapadni Balkan puna integracija u EU.

Đukanović je naveo da je uvjeren da će se nastaviti partnerstvo dvije države u okviru NATO-a, kao i na bilateralnom planu, ističući oblasti odbrane, bezbjednosti, pravde i carinskih službi u kojima je u prethodnom periodu ostvarena odlična saradnja.

Crna Gora, kako je poručio, ostaje snažno zainteresovana za dalje jačanje bilateralne saradnje i njeno širenje, posebno na planu ekonomije.

Iz kabineta Đukanovića kazali su da su sagovornici apsolutno podržali izradu ugovora o parterstvu, trgovini i saradnji između dvije zemlje koji se pregovara i čije se usaglašavanje uskoro očekuje, a koji će regulisati odnose dvije zemlje po izlasku Velike Britanije iz EU.

Kako se navodi, na sastanku je ocijenjeno da će predstojeći samit COP26, koji se krajem ove godine održava u Glazgovu, biti dobra prilika za kreiranje ili preoblikovanje snažnijeg globalnog odgovora na izazove u oblasti klimatskih promjena, i u kojoj Velika Britanija namjerava da intenzivira saradnju sa Crnom Gorom.

ĐUKANOVIĆ SA KEMP

Velika Britanija, iako izlazi iz Evropske unije (EU), ostaje potpuno posvećeno podršci reformama u Crnoj Gori, baziranim na zajedničkim vrijednostima kroz savezništvo u NATO i proces evropske integracije, poručila je ambasadorka te države u Podgorici, Alison Kemp.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je Kemp, na njenu inicijativu, u svijetlu izlaska Velike Britanije iz EU i definisanja okvira budućih odnosa sa Crnom Gorom u tom kontekstu.

Kemp je kazala da Velika Britanija, iako izlazi iz EU, ne napušta Evropu, a sasvim sigurno ne napušta zapadni Balkan.

Ona je naglasila da iako ta država izlazi iz Unije, ostaje potpuno posvećeno podršci reformama u Crnoj Gori, baziranim na zajedničkim vrijednostima kroz savezništvo u NATO i proces evropske integracije.

Kemp je, kako je saopšteno iz Kabineta Đukanovića, najavila dalju apsolutnu podršku reformama u Crnoj Gori, uključujući odbranu i bezbjednost, vladavinu prava i slobodne i odgovorne medijima.

Navodi se da će uz to, Velika Britanija, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nastaviti da radi na implementaciji programa škole 21. vijeka u svim osnovnim školama u Crnoj Gori.

Kemp je sa Đukanovićem razgovarala i o aktuelnim prilikama u Crnoj Gori, u kontekstu usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Ona je ocijenila da Crna Gora ima apsolutno suvereno pravo da donosi zakone kojim reguliše i uređuje bilo koje pitanje.

Navodi se da je u ovom slučaju sada fokus na implementaciji.

Kemp je, kako je saopšteno, visoko ocijenila uzdržanost koju je policija pokazala tokom nedavnih protesta. 

Crna Gora, kako se navodi, može računati na podršku Ujedinjenog Kraljevstva u borbi protiv malignih uticaja. 

Đukanović je čestitao Kemp na uspješno obavljenim izborima u Velikoj Britaniji koji su stvorili uslove za realizaciju odluke donešene na referendumu.

„Uz žaljenje zbog napuštanja EU, on je iskazao puno poštovanje za tu odluku koja će, kako je kazao, imati posljedice na Uniju kojoj Crna Gora želi da pripada, ali neće uticati na odnose sa Velikom Britanijom i želju da sa tom državom gradimo najbolje odnose“, navodi se u saopštenju.

Đukanović je podsjetio na značajne benefite prisustva Velike Britanije u Crnoj Gori i regionu i naveo da očekuje nastavak saradnje na svim poljima.

On je naglasio da je i dalje jednako snažno uvjerenje da je jedina dobra perpektiva za Crnu Goru i zapadni Balkan puna integracija u EU.

Đukanović je naveo da je uvjeren da će se nastaviti partnerstvo dvije države u okviru NATO-a, kao i na bilateralnom planu, ističući oblasti odbrane, bezbjednosti, pravde i carinskih službi u kojima je u prethodnom periodu ostvarena odlična saradnja.

Crna Gora, kako je poručio, ostaje snažno zainteresovana za dalje jačanje bilateralne saradnje i njeno širenje, posebno na planu ekonomije.

Iz kabineta Đukanovića kazali su da su sagovornici apsolutno podržali izradu ugovora o parterstvu, trgovini i saradnji između dvije zemlje koji se pregovara i čije se usaglašavanje uskoro očekuje, a koji će regulisati odnose dvije zemlje po izlasku Velike Britanije iz EU.

Kako se navodi, na sastanku je ocijenjeno da će predstojeći samit COP26, koji se krajem ove godine održava u Glazgovu, biti dobra prilika za kreiranje ili preoblikovanje snažnijeg globalnog odgovora na izazove u oblasti klimatskih promjena, i u kojoj Velika Britanija namjerava da intenzivira saradnju sa Crnom Gorom.

RAT KRIMINALACA

Uprava policije zvanično je obaviještena o ubistvu Stevana Stamatovića i Igora Dedovića, koje se dogodilo juče u centru Atine. Istražitelji, kako prenose grčki mediji, sumnjaju da je riječ o nastavku obračuna organizovanih kriminalnih grupa. Stručnjaci ističu da je evidentno, da u nastavku svojih aktivnosti, kriminalne grupe, sve više koriste teren van Crne Gore, te da im je kako kažu, zbog proaktivnog pristupa službi bezbjednosti, postalo tijesno u Crnoj Gori.

U likvidaciji Stamatovića i Dedovića učestvovale su četiri osobe. Grčki mediji prenose da su napadači u žrtve ispalile više od deset metaka.

“Bio sam u restoranu kada su ušla četvorica muškaraca. Zapucali su i izletjeli iz restorana”, kaže jedan od očevidaca.

Navodno, sve je trajalo 30 sekundi. Napadači su smrtonosne hice ispalili pred djecom, odnosno porodicama ubijenih, što kako ističu sagovornici TVCG dovoljno govori o njihovoj hladnokrvnosti. I to ne samo u ovom slučaju, u kojem je ranjena i jedna ženska osoba.

“Njima ljudski zivot ne predstavlja ništa i ne prezaju od toga da prilikom izvršenja zločina likvidiraju i osobe koje nemaju apsolutno nikakvih dodirnih tačaka sa žrtvama”, smatra kriminolog Velimir Rakočević.

Grčka policija, kako prenose tamošnji mediji, traži motiv ubistva Dedovića i Stamatovića u plaćenim ubistvima, te švercu cigareta, goriva ili droge. Kako je TCG nezvanično saopšteno iz Uprave policije, grčki istražitelji još nijesu otkrili nijednog od četvorice osumnjičenih.

“Ovo ubistvo u Grčkoj je samo nastavak serije ubistva, tamo gdje se dešavaju ubistva i u Srbiji, Beogradu, Novom Sadu, dešavaju se u Slovačkoj, Mađarskoj, Austriji… To znači da će samo da se nastavi ta spirala ubistava”, ocjenjuje Marko Nicović, član sSjetske asocijacije šefova policija.

Ono što je evidentno jeste da se obračuni sve više događaju van Crne Gore. Krajem 2018 u Beču je ubijen Vladimir Roganović. U aprilu 2019. u Španiji je ubijen Zijad Nurković, 13. maja te godine, u Njemačkoj su ubijeni Darko Mijović i Nikola Jovanović, oktobra 2019. u Holandiji je ranjen Jovan Đurović, dok je ubijen Goran Savić. 17. januara ove godine, u Beogradu je ubijen Marko Vuković.

“To u osnovi znači da je u jednom dužem vremenskom periodu strategijski i konceptualno sistem dobro postavljen”, smatra Rakočević.

Rakočević navodi da su nosioci kriminalnih aktivnosti obeshrabreni i velikim brojem rasvijetljenih krivičnih djela. A kako je riječ o dobro organizovanim i prije svega ekonomski moćnim kriminalnim grupama, Nicović ističe da je neophodna saradnja i munjevita razmjena informacija između nadležnih organa različitih država.

Prilog: Marko Terzić

RAT KRIMINALACA

Uprava policije zvanično je obaviještena o ubistvu Stevana Stamatovića i Igora Dedovića, koje se dogodilo juče u centru Atine. Istražitelji, kako prenose grčki mediji, sumnjaju da je riječ o nastavku obračuna organizovanih kriminalnih grupa. Stručnjaci ističu da je evidentno, da u nastavku svojih aktivnosti, kriminalne grupe, sve više koriste teren van Crne Gore, te da im je kako kažu, zbog proaktivnog pristupa službi bezbjednosti, postalo tijesno u Crnoj Gori.

U likvidaciji Stamatovića i Dedovića učestvovale su četiri osobe. Grčki mediji prenose da su napadači u žrtve ispalile više od deset metaka.

“Bio sam u restoranu kada su ušla četvorica muškaraca. Zapucali su i izletjeli iz restorana”, kaže jedan od očevidaca.

Navodno, sve je trajalo 30 sekundi. Napadači su smrtonosne hice ispalili pred djecom, odnosno porodicama ubijenih, što kako ističu sagovornici TVCG dovoljno govori o njihovoj hladnokrvnosti. I to ne samo u ovom slučaju, u kojem je ranjena i jedna ženska osoba.

“Njima ljudski zivot ne predstavlja ništa i ne prezaju od toga da prilikom izvršenja zločina likvidiraju i osobe koje nemaju apsolutno nikakvih dodirnih tačaka sa žrtvama”, smatra kriminolog Velimir Rakočević.

Grčka policija, kako prenose tamošnji mediji, traži motiv ubistva Dedovića i Stamatovića u plaćenim ubistvima, te švercu cigareta, goriva ili droge. Kako je TCG nezvanično saopšteno iz Uprave policije, grčki istražitelji još nijesu otkrili nijednog od četvorice osumnjičenih.

“Ovo ubistvo u Grčkoj je samo nastavak serije ubistva, tamo gdje se dešavaju ubistva i u Srbiji, Beogradu, Novom Sadu, dešavaju se u Slovačkoj, Mađarskoj, Austriji… To znači da će samo da se nastavi ta spirala ubistava”, ocjenjuje Marko Nicović, član sSjetske asocijacije šefova policija.

Ono što je evidentno jeste da se obračuni sve više događaju van Crne Gore. Krajem 2018 u Beču je ubijen Vladimir Roganović. U aprilu 2019. u Španiji je ubijen Zijad Nurković, 13. maja te godine, u Njemačkoj su ubijeni Darko Mijović i Nikola Jovanović, oktobra 2019. u Holandiji je ranjen Jovan Đurović, dok je ubijen Goran Savić. 17. januara ove godine, u Beogradu je ubijen Marko Vuković.

“To u osnovi znači da je u jednom dužem vremenskom periodu strategijski i konceptualno sistem dobro postavljen”, smatra Rakočević.

Rakočević navodi da su nosioci kriminalnih aktivnosti obeshrabreni i velikim brojem rasvijetljenih krivičnih djela. A kako je riječ o dobro organizovanim i prije svega ekonomski moćnim kriminalnim grupama, Nicović ističe da je neophodna saradnja i munjevita razmjena informacija između nadležnih organa različitih država.

Prilog: Marko Terzić

“BOLEST SE VRATILA”

Škotski fudbalski trener Brajan Rajs prijavio je danas sam sebe Fudbalskom savezu zbog kršenja pravila o klađenju.

Trener Hamiltona Brajan Rajs se u prošlosti liječio od zavisnosti od kockanja, a danas je rekao: “Moja bolest se vratila”.

Fudbalski savez Škotske optužio ga je za kršenje pravila u svakoj od posljednjih pet sezona i Rajs će se pojaviti na saslušanju 30. januara.

“Izvinio sam se onima u klubu kojima sam tražio savjet. Izvinio sam se igračima, navijačima i kolegama, koje sam iznevjerio zbog svoje zavisnosti od kockanja”, rekao je 56-godišnji Rajs.

Rajs, koji je od prošlog januara trener Hamiltona, rekao je da se prijavio kako bi “uklonio stigmu vezanu za ovu užasnu bolest, u nadi da će oni koji rade u škotskom fudbalu a koji su u sličnim problemima, potražiti pomoć”.

“Nakon što sam se obavezao na oporavak, ne mogu da vjerujem da sam opet pao u zavisnost, ali ova bolest se ne liječi konačnim tokom liječenja. Zavisnik si do kraja života, a kroz moje opredjeljenje u program oporavka u 12 koraka, uvjeren sam da mogu da pobijedim bolest, dan za danom”, naveo je Rajs.

“BOLEST SE VRATILA”

Škotski fudbalski trener Brajan Rajs prijavio je danas sam sebe Fudbalskom savezu zbog kršenja pravila o klađenju.

Trener Hamiltona Brajan Rajs se u prošlosti liječio od zavisnosti od kockanja, a danas je rekao: “Moja bolest se vratila”.

Fudbalski savez Škotske optužio ga je za kršenje pravila u svakoj od posljednjih pet sezona i Rajs će se pojaviti na saslušanju 30. januara.

“Izvinio sam se onima u klubu kojima sam tražio savjet. Izvinio sam se igračima, navijačima i kolegama, koje sam iznevjerio zbog svoje zavisnosti od kockanja”, rekao je 56-godišnji Rajs.

Rajs, koji je od prošlog januara trener Hamiltona, rekao je da se prijavio kako bi “uklonio stigmu vezanu za ovu užasnu bolest, u nadi da će oni koji rade u škotskom fudbalu a koji su u sličnim problemima, potražiti pomoć”.

“Nakon što sam se obavezao na oporavak, ne mogu da vjerujem da sam opet pao u zavisnost, ali ova bolest se ne liječi konačnim tokom liječenja. Zavisnik si do kraja života, a kroz moje opredjeljenje u program oporavka u 12 koraka, uvjeren sam da mogu da pobijedim bolest, dan za danom”, naveo je Rajs.