DARMANOVIĆ

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović saopštio je, za TVCG, da nema povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da neće biti “ataka, niti juriša na imovinu crkava, a pogotovo ne na njihovo korišćenje”. Istakao je da je Zakon regularno donešen, te da će se kao takav i primijenjivati. Dodao je da su na skrnavljenje državnih simbola Crne Gore, vlasti u Srbiji trebalo preventivno da djeluju i spriječe nemile scene.

Crna Gora je samostalna zemlja i nije je moguiće povremeno posmatrati kao nezavisnu, a povremeno ne, jasan je Darmanović.

“Crna Gora je kao i svaka druga nezavisna zemlja na svijetu. Ima svoje odgovornosti i svoja isključiva i suverena prava da rješava  svoja pitanja i jadno od tih pitanja je i ovaj Zakon. To ne treba zanemarivati i mnogo zdraviji osnosi će postojati ako to budemo poštovali. Nema potrebe za flagrantnim miješanjem u unutrašnje poslove druge zemlje,” naveo je Darmanović.

“Poruke raznih aktera državnih, nedržavnih, opozicionih lidera, nacionalističkih intelektualaca, bilo je naravno i drugačijih reakcija iz Srbije kojih je bilo malo ali su bile otrežnjujuće”, istakao je on.

Ovakva nacionalistička retorika vjerovatno se nije čula od perioda Miloševićevih ratova ili od referenduma, kazao je Darmanović.

“Retorika nije donijela ništa novo to su lajtmotivi koji se ponavljaju od 90-tih. Malo je reći da se negira osnovno ljudsko pravo Crnogoraca. Ima momenata gdje se može čuti da se Crna Gora smatra relativno privremenom državom, ona kao sada postoji, ali kao da će to proći,” naveo je on.

On smatra da sve to ostavlja, kako kaže, mučnu sliku.

“Sliku koju jedna zemlja koja je nama susjed, po mnogo čemu partner, ne bi trebalo da ostavlja prema svom susjedu koji je do sada iskazivao uvjek namjere za najboljom mogućom saradnjom na svim poljima i susjedu koji je suverena zemlja, članica NATO. Sve je to trebalo izbjeći, do toga nije trebalo doći, jer od toga nema ništa dobro, Srbija je platila visoku cijenu nacionalizma”, naveo je on.

Ovakve poruke mogu privremeno da zapale javnost, ali ne mogu da donesu ništa dobro,rekao je on.

“Dosta toga je izgovoreno, urađenio, moglo bi se reći da je prilično velika energija mobilisana protiv Crne Gore, ali ne treba biti pesimista.”

On je istakao da je Zakon, kako kaže liberalan, zakon koji počiva na premisi koliko vjernika, toliko i crkava.

“Zakon je regulisao pitanje onoga što treba vratiti u državnu svojinu. Proteći će još vremena dok se shvati da niko nikom ništa neće oteti, i onda će vjerovatno čitava retorika splasnuti, shvatiće se da je Zakon jednak za sve.” 

Zakon se neće povući, naprotiv Zakon je dobio visoko mišljenje meritornog tijela to je Venecijanska komisija, rekao je Darmanović.

“Stvari će se vratiti u normalne oktvire, ne mogu da tvrdim da će to baš tako kratko trajati. Crnu Goru i Srbiju povezuju važni ekonomski interesi i to ne treba zanemariti. Na brojnim poljima postoji saradnja. Obje zemlje su duboko u evropskim integracijama, mi smo daleko ispred ali ni rezultati Srbije nijesu toliko beznačajni”, naveo je Darmanović.

Darmanović je istakao da povraćaj državne svojine u njene ruke mora biti praćeno poštovanjem zakona, sve je to obuhvaćeno Zakonom.

Darmanović je istakao da je Crna Gora demokratska zemlja, u kojoj svako može iskazati svoje mišljenje, ali je podsjetio da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donio Parlament, a da ga jezatim potpisao predsjednik.

“Zakon usvojen regularno i kao takav će se primijenjivati”

“Da je nešto sporno u Zakonu, mi bi već imali reakcije sa evropskih adresa. Zakon je usvojen regularno i kao takav će se primjenjivati”, istakao je on.

“Neće biti ataka, da ne kažem juriša na imovinu crkava, a pogotovo ne na njihovo korišćenje. Prema tome Zakon neće biti povučen uprkos zahtjevu MCP, ali će itekako biti vođeni ozbiljni razgovori”, rekao je ministar vanjskih poslova.

“Jasno je da je MCP u Crnoj Gori djelovala izvan pravnog poretka. Imali ste jedan entitet koji je odbijao sve što predstavljaju  ovozemaljski zakon, osim njihovog biznisa. Argument je bio da je crkva stvorila državu, a ne obrnuto. Ne može tako. Ovaj akt to reguliše i ništa više od toga,” rekao je Darmanović.

U Crnoj Gori nikada nijesu skrnavljeni simboli Srbije

Darmanović kaže da se paljenje zastava drugih država dešava, ali da to ne govori dobro nikada o onima koji to rade.

“Srbija odnosno vlasti bile su dužne da to spriječe, mislim da je moglo biti efikasnije reakcije i da nije smjelo da se dozvoli to jednosatno iživljavanje nad simbolima. Nije bilo fizičkog napada na prostorije, ali je bilo dovoljno za mučne scene, i bilo je prostora za preventivu”, rekao je on.

Postoje i politički lideri koji je trebalo da ukažu da tako nešto ne treba raditi, smatra Darmanović

“To su bile nemile scene, loš je utisak i to što je bilo dosta studenata. Mi smo opravdano na to protestovali. U Crnoj Gori nikada nijesu skrnavljeni simboli Srbije. Srpskoj ambasadi se već godinu nalazi osoba koja je osuđena, mi smo to rješavali na civilizovan način,” podsjetio je Darmanović.

O izjavama Dačića: Ušao u teren na koji nije bio potreban

Darmanović smatra da bi ministar vanjskih poslova Ivica Dačić trebalo da izabere drugi način za djelovanje.

“Imam jako dobru saradnju sa Dačićem i žao mi je što je do takvih izjava došlo. Naravno svako nosi svoju odgovornost. Dačić je obrazovan iskusan političar, mislim da je ovim izjavama ušao na teren koji nije bio potreban. Vjerujem da će radije zaboraviti to nego što će se time ponostiti. Izazvao je utisak koji nije bio dobar, to ću mu naravno i reći”, naveo je on.

U SOFIJI

U organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bugarske i Joint International Policing Hub-a, a u sklopu projekta „Evropska obuka policijskih službenika i građana za učešće u misijama” (EUPCST) 2019 – 2021, u Sofiji, je organizovana obuka na temu „Policija u zajednici u osjetljivim i konfliktom zahvaćenim zemljama”.

Seminar su otvorili zamjenik ministra unutrašnjih poslova Republike BugarskeMilko Berner i ambasadorka Velike Britanije u Bugarskoj Ema Hopkins.

„Riječ je o nastavku angažovanja u vezi sa projektom „Evropska obuka policijskih službenika i građana za učešće u misijama” (EUPCST) 2019 – 2021. koji se finansirana od strane Evropske komisije“, saopšteno je iz Uprave policije.

Cilj ovog obučavanja predstavlja jačanje kapaciteta zemalja članica Evropske unije za uspješno učešće, koordinaciju i zajedničke poslove u međunarodnim mirovnim i misijama za stabilizaciju na taktičkom i strateškom nivou.

Obuci su prisustvovali predstavnici: Bugarske, Crne Gore, Finske, Francuske, Italije, Mađarske, Njemačke, Portugalije, Rumunije, Španije, Ukrajine i Velike Britanije.

ŽELI SUĐENJE

Opozicioni italijanski lider, desničar Mateo Salvini pozvao je senatore da mu ukinu imunitet kako bi moglo da mu bude suđeno zbog toga što kao ministar unutrašnjih poslova danima nije dozvoljavao iskrcavanje spasilačkom brodu s migrantima.

Komisija Senata Italije za poslanički imunitet odlučivaće danas o ukidanju imuniteta Salviniju, iako njemu imunitet ne može biti oduzet prije glasanja svih senatora u februaru.

Salvini je juče pozvao članove komisije Senata iz njegove antimigrantske stranke Liga da glasaju za ukidanje imuniteta da, kako je rekao, cijela Italija može da sudi o njegovim potezima putem suđenja.

Lider Lige tvrdi da je štitio granice Italije u julu 2019. kada je kao ministar unutrašnjih poslova šest dana odbijao da dozvoli brodu obalske straže da iskrca 131 migranta na ostrvo Sicilija.

Sicilijansko tužilaštvo vodilo je istragu protiv Salvinija zbog kidnapovanja, ali je odbacilo slučaj. Međutim, Tribunal ministara, sudsko tijelo nadležno za navodna krivična djela vladinih zvaničnika, želi da nastavi taj proces.

Vladajuće italijanske stranke lijevog centra strahuju da će Salvini iskoristiti ukidanje imuniteta za privlačenje birača pred izbore u regionu Emilija-Romanja 26. januara, na kojima se on nada pobjedi.

Dvije najveće vladajuće stranke, Demokratska stranka i Pokret pet zvjezdica, prošle nedjelje su pokušale da odlože glasanje komisije Senata o Salviniju za period poslije izbora u regionu Emilija-Romanja.

Ako demokrate izgube od Lige u regionu Emilija-Romanja, tradicionalnom uporištu ljevice, Salvini će još snažnije nastaviti s pritiskom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

KONGRES SAD

U američkom Kongresu sjutra se nastavlja proces opoziva predsjednika Donalda Trampa. Na takozvanom suđenju u Senatu, na kojem će se odlučivati o Trampovoj smjeni, uvodne argumente iznijeće demokrate iz Predstavničkog doma, koje Trampa optužuju da je zloupotrijebio položaj i opstruisao Kongres, i Trampov pravni tim koji tvrdi da je proces opoziva opasan i da nema osnova za smjenu američkog lidera.

Glavni sudija Vrhovnog suda Džon Roberts prošle nedelje je ušao u istoriju kada su pred njim zakletvu položili članovi Senata koji će imati ulogu porotnika u nastavku procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trampa. Senatori su se obavezali na nepristrasnost, iako se više njih već ranije izjasnilo za ili protiv Trampove smjene, dok je republikanski lider Mič Mekonel rekao da sarađuje sa Bijelom kućom u procesu opoziva.

“Zamislite da ste porotnik i sudija uđe u sudnicu i kaže: Savjetovao sam se sa optuženim i saglasili smo se da neću dozvoliti tužiocima da pozovu svjedoke. Neću dozvoliti tužiocima da pokažu dokumenta. Ni jedan porotnik nikada nije čuo tako nešto od sudije, zato što bi to bilo apsurdno”, kazao je Adam Šif, kongresmen Demokrata.

Javnost će već sjutra će imati priliku da čuje uvodne argumente dvije strane. Optužbe protiv Trampa iznijeće sedmoro demokrata iz Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca. Američki lider optužen je da je zloupotrijebio položaj odlaganjem isplate vojne pomoći Ukrajini, da bi izvršio pritisak na Kijev da istraži njegovog političkog rivala Džoa Bajdena, a da je zatim opstruisao istragu Kongresa o tom slučaju.

“Zlouptreba položaj je u centru onoga što su oni koji su pisali ustav smatrali osnovom za opoziv”, dodaje Šif.

Trampov pravni tim tvrdi da je proces opoziva nezakonit, otrovan i opasan pokušaj da se ponište rezultati predsjedničkih izbora 2016. godine i da se utiče na izbore ove godine. Tvrde i da je predlog Trampovog opoziva ustavno i legalno nevažeći, jer se predsjednik ne optužuje za specifično krivično djelo.

“Polovinu američkih predsjednika politički neprijatelji su optuživali za zloupotrebu položaja. Oni koji su pisali Ustav nijesu željeli da unesu takav kriterijum, zato što se na taj način opoziv koristi u političke svrhe”, navodi Alen Deršović, član Trampovog pravnog tima.

Tramp odbacuje optužbe i istovremeno oštro kritikuje demokrate.

“Postižemo više od bilo koje administracije. A šta ja imam od toga? Recite mi. Opoziv. To su mi dali ovi ludaci iz radikalne ljevice. Opoziv”, kazao je Tramp.

Uoči sjutrašnjeg suđenja, i dalje nije poznato da li će biti svjedoka. Republikanci, koji imaju većinu u Senatu, žele da odlože odluku o tom pitanju dok se ne iznesu optužbe protiv Trampa, a a njegov pravni tim odgovori.

“Mogli su da imaju svjedoke u Predstavničkom domu, ali su odlučili da to ne rade”, navodi Lindzi Grejem, republikanska senatorka.
“Izbjegavaju donošenje odluke. Zahtijevaćemo da se o tome glasa”, kaže Čak Šumer, lider Demokrata u Senatu.

Koja god da bude odluka o svjedocima, malo je vjerovatno da će u Senatu biti donijeta odluka o Trampovoj smjeni, s obzirom na to da taj potez do sada nije podržao ni jedan republikanac.

Milena Đurđić