KONGRES SAD

U američkom Kongresu sjutra se nastavlja proces opoziva predsjednika Donalda Trampa. Na takozvanom suđenju u Senatu, na kojem će se odlučivati o Trampovoj smjeni, uvodne argumente iznijeće demokrate iz Predstavničkog doma, koje Trampa optužuju da je zloupotrijebio položaj i opstruisao Kongres, i Trampov pravni tim koji tvrdi da je proces opoziva opasan i da nema osnova za smjenu američkog lidera.

Glavni sudija Vrhovnog suda Džon Roberts prošle nedelje je ušao u istoriju kada su pred njim zakletvu položili članovi Senata koji će imati ulogu porotnika u nastavku procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trampa. Senatori su se obavezali na nepristrasnost, iako se više njih već ranije izjasnilo za ili protiv Trampove smjene, dok je republikanski lider Mič Mekonel rekao da sarađuje sa Bijelom kućom u procesu opoziva.

“Zamislite da ste porotnik i sudija uđe u sudnicu i kaže: Savjetovao sam se sa optuženim i saglasili smo se da neću dozvoliti tužiocima da pozovu svjedoke. Neću dozvoliti tužiocima da pokažu dokumenta. Ni jedan porotnik nikada nije čuo tako nešto od sudije, zato što bi to bilo apsurdno”, kazao je Adam Šif, kongresmen Demokrata.

Javnost će već sjutra će imati priliku da čuje uvodne argumente dvije strane. Optužbe protiv Trampa iznijeće sedmoro demokrata iz Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca. Američki lider optužen je da je zloupotrijebio položaj odlaganjem isplate vojne pomoći Ukrajini, da bi izvršio pritisak na Kijev da istraži njegovog političkog rivala Džoa Bajdena, a da je zatim opstruisao istragu Kongresa o tom slučaju.

“Zlouptreba položaj je u centru onoga što su oni koji su pisali ustav smatrali osnovom za opoziv”, dodaje Šif.

Trampov pravni tim tvrdi da je proces opoziva nezakonit, otrovan i opasan pokušaj da se ponište rezultati predsjedničkih izbora 2016. godine i da se utiče na izbore ove godine. Tvrde i da je predlog Trampovog opoziva ustavno i legalno nevažeći, jer se predsjednik ne optužuje za specifično krivično djelo.

“Polovinu američkih predsjednika politički neprijatelji su optuživali za zloupotrebu položaja. Oni koji su pisali Ustav nijesu željeli da unesu takav kriterijum, zato što se na taj način opoziv koristi u političke svrhe”, navodi Alen Deršović, član Trampovog pravnog tima.

Tramp odbacuje optužbe i istovremeno oštro kritikuje demokrate.

“Postižemo više od bilo koje administracije. A šta ja imam od toga? Recite mi. Opoziv. To su mi dali ovi ludaci iz radikalne ljevice. Opoziv”, kazao je Tramp.

Uoči sjutrašnjeg suđenja, i dalje nije poznato da li će biti svjedoka. Republikanci, koji imaju većinu u Senatu, žele da odlože odluku o tom pitanju dok se ne iznesu optužbe protiv Trampa, a a njegov pravni tim odgovori.

“Mogli su da imaju svjedoke u Predstavničkom domu, ali su odlučili da to ne rade”, navodi Lindzi Grejem, republikanska senatorka.
“Izbjegavaju donošenje odluke. Zahtijevaćemo da se o tome glasa”, kaže Čak Šumer, lider Demokrata u Senatu.

Koja god da bude odluka o svjedocima, malo je vjerovatno da će u Senatu biti donijeta odluka o Trampovoj smjeni, s obzirom na to da taj potez do sada nije podržao ni jedan republikanac.

Milena Đurđić

ABA LIGA

Košarkaši Crvene zvezde pobijedili su večeras u Beogradu Cibonu sa 102:80, u posljednjoj utakmici 16. kola ABA lige.

U domaćem timu svi igrači koji su igrali upisali su se među strijelce a Džejms Gist bio je najefikasniji sa 15 poena i šest skokova. Lorenco Braun postigao je 13 poena uz 14 asistencija, po 13 poena dodali su Vladimir Štimac i Boriša Simanić, a Ognjen Dobrić 10 poena.

U zagrebačkoj ekipi Filip Bundović postigao je 19 poena, Ivan Novačić 16, a Šejn Gibson 11 poena.

Zvezda je ostvarila 10. pobjedu i popela se na treće mjesto na tabeli ispred Cedevita Olimpije, koja ima isti skor. Prvi je Partizan sa 13 pobjeda i tri poraza, a drugoplasirana Budućnost ima pobjedu manje.

Cibona zauzima 10. mjesto na tabeli sa pet pobjeda i 11 poraza.

ABA LIGA

Košarkaši Crvene zvezde pobijedili su večeras u Beogradu Cibonu sa 102:80, u posljednjoj utakmici 16. kola ABA lige.

U domaćem timu svi igrači koji su igrali upisali su se među strijelce a Džejms Gist bio je najefikasniji sa 15 poena i šest skokova. Lorenco Braun postigao je 13 poena uz 14 asistencija, po 13 poena dodali su Vladimir Štimac i Boriša Simanić, a Ognjen Dobrić 10 poena.

U zagrebačkoj ekipi Filip Bundović postigao je 19 poena, Ivan Novačić 16, a Šejn Gibson 11 poena.

Zvezda je ostvarila 10. pobjedu i popela se na treće mjesto na tabeli ispred Cedevita Olimpije, koja ima isti skor. Prvi je Partizan sa 13 pobjeda i tri poraza, a drugoplasirana Budućnost ima pobjedu manje.

Cibona zauzima 10. mjesto na tabeli sa pet pobjeda i 11 poraza.

MINISTARSTVO I OPŠTINA

Sporazum o organizaciji, realizaciji i statusu Međunarodnog TV festivala Bar potpisali su u Ministarstvu kulture ministar Aleksandar Bogdanović, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i direktor Kulturnog centra Bar Erol Marunović.

Iskustva u dosadašnjoj organizaciji ove manifestacije od posebnog značaja za kulturu pokazala su da postojeći institucionalni okvir nije uspio da odgovori kompleksnim izazovima daljeg razvoja, pa Festival u prethodne tri godine nije realizovan. Imajući u vidu značaj, ulogu i misiju Festivala ovakvog profila za kulturni i društveni razvoj, novi model organizacije usaglašen je nakon analize opravdanosti njegove revitalizacije.

„Aktuelnim Sporazumom, Ministarstvo kulture i opština Bar potvrđuju spremnost da nastave da razvijaju i unapređuju barski TV festival, koji duže od dvije decenije ostvaruje značajnu kulturnu misiju. Saglasni smo da treba da izgradimo novi model organizacije Festivala, i to onaj koji će mu obezbijediti institucionalnu utemeljenost, kontinuirano djelovanje i održivost, jednako koliko i podizanje kvaliteta umjetničke produkcije“, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović, nakon potpisivanja Sporazuma.

Ministar Bogdanović napomenuo je da će na osnovu potpisanog Sporazuma, Međunarodni TV festival nastaviti i ubuduće da djeluje kao manifestacija od posebnog značaja za kulturu i kao još jedna od festivalskih cjelina Kulturnog centra Bar.

„Takođe, utvrđeni su modeli upravljanja i rukovođenja festivalom, kao i partnersko učešće Opštine Bar i Ministarstva kulture u njegovom finansiranju. Planirano je inoviranje programskog koncepta Festivala, ali i participacija srodnih nacionalnih ustanova kulture koje će uticati na kvalitetnije kreiranje festivalskih sadržaja i bolju produkciju. Uvjereni smo da će redefinisanje festivala i novo institucionalno, upravljačko i rukovodno ustrojstvo kvalitativno uticati na njegov dalji razvoj i cjelovito ostvarivanje kreativne misije, kroz koju će nam barski festival ponovo obezbijediti uvid u najkvalitetniju svjetsku TV produkciju“, poručio je ministar Bogdanović.

Barski festival posvećen televizijskom stvaralaštvu jedini je ovog tipa u Crnoj Gori.Okuplja TV kuće i autore iz cijelog svijeta, apored međunarodne afirmacije i promocije Crne Gore, značajnu ulogu imao je i u kreiranju interkulturnog dijaloga, poštovanju kulturne različitosti, podsticanju novih formi umjetničkog izražavanja, kao i u stimulisanju regionalnog i internacionalnog partnerstva. Ovim Sporazumom je, između ostalog, predviđeno da, počev od 2020, Festival bude realizovan svake godine u Baru krajem oktobra, ili u nekom drugom terminu koji će biti usklađen sa održavanjem najznačajnijih međunarodnih filmskih i televizijskih festivala.

„Veliko mi je zadovoljstvo što smo danas, poslije tri godine pauze i niza pokušaja da revitalizujemo Međunarodni TV festival, ovoj smotri vratili status kakav zaista i zaslužuje. Ovo je još jedna potvrda uspješne saradnje Ministarstva kulture i Opštine Bar sa ciljem da ponovo oživimo jedinstveni festival televizijskog stvaralaštva ne samo u Crnoj Gori već i šire. Činjenica da je posljednje godine održavanja TV festivala bilo prijavljeno programskih sadržaja iz čak 84 zemlje dovoljno govori o njegovom značaju i doprinosu ne samo za kulturno-umjetničku scenu Bara već i Crne Gore“,kazao je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.

Naglasio je da su Budžetom Opštine Bar za 2020. godinu obezbijeđena sredstva za realizaciju ove manifestacije i izrazio nadu da će krajem oktobra TV festival oživjeti u novom ruhu, kako je i planirano.

Sporazumom je, između ostalog, precizirano i da će Ministarstvo kulture i Opština Bar do kraja februara realizovati aktivnosti koje se odnose na partnerstva u produkciji Međunarodnog TV festivala od strane srodnih institucija poput Javnog servisa TV Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore, Crnogorske kinoteke. 

„Pred nama je veliki broj zadataka u pripremi ovogodišnjeg festivala, pa je neophodno odmah započeti organizaciju aktivnosti. Uvjeren sam da ćemo u pripremi plana i progama rada imati podršku Ministarstva kulture i drugih partnera koji će nam se pridružiti u realizaciji Festivala i da će, poput dosadašnjih saradnji na brojnim zajedničkim projektima, i ova biti na obostrano zadovoljstvo“, kazao je direktor Kulturnog centra Bar Erol Marunović.

VUČINIĆ

Ne postoji nikakva pravna obaveza povraćaja imovine, koju su nacionalizovale bivše komunističke vlasti, smatra profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Nebojša Vučinić.

“Što se tiče Evropske konvencije nikakva pravna obaveza ne postoji da je država dužna da vraća ili crkvi ili bilo kome drugo, zemlju koju su komunističke vlasti nacionalizovale. Ako država odluči da vraća tu imovinu u skladu sa svojim propisima onda mora poštovati uslove koje određuje Evropska konvencija. Dakle, u tom kontekstu baš nikakva pravna obaveza ne postoji ni da se vraća crkvena niti bilo koja druga imovina, to je što mi kažemo pravnci ostavljeno da odluči državi kako i pod kojim uslovima će vraćati tu imovinu”, navodi Vučinić.

Nema dileme, kaže Vučinić, da tome u prilog ide i odluka Evropskog suda iz 2012, kada je Crna Gora dobila međunarodno pravni spor koji se vodio po tužbi Srpske pravoslavne crkve, a kojoj se pridružila i Srbija.

“Oduka gdje smo utvrdili da je zahtjev Eparhije budimljansko nikšičke nedopustiv, jer niti su imali imovinu i očekivanje da se vrati ta imovina, na osnovu zakona koji je u međuvremenu Ustavni sud proglasio neustavnim. Dakle, pravno i politički tu je potpuno čista situacija”, kazao je Vučinić.

Vučinić zaključuje da je svaka država članica Savjeta Evrope slobodna da u skladu sa svojim potrebama i unutrašnjim propisima razmotri pitanje vraćanja, ne samo crkvene, već svake vrste imovine, koja je nacionalizovana nakon Drugog svjetskog rata.

Dijana Drašković

VUČINIĆ

Ne postoji nikakva pravna obaveza povraćaja imovine, koju su nacionalizovale bivše komunističke vlasti, smatra profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Nebojša Vučinić.

“Što se tiče Evropske konvencije nikakva pravna obaveza ne postoji da je država dužna da vraća ili crkvi ili bilo kome drugo, zemlju koju su komunističke vlasti nacionalizovale. Ako država odluči da vraća tu imovinu u skladu sa svojim propisima onda mora poštovati uslove koje određuje Evropska konvencija. Dakle, u tom kontekstu baš nikakva pravna obaveza ne postoji ni da se vraća crkvena niti bilo koja druga imovina, to je što mi kažemo pravnci ostavljeno da odluči državi kako i pod kojim uslovima će vraćati tu imovinu”, navodi Vučinić.

Nema dileme, kaže Vučinić, da tome u prilog ide i odluka Evropskog suda iz 2012, kada je Crna Gora dobila međunarodno pravni spor koji se vodio po tužbi Srpske pravoslavne crkve, a kojoj se pridružila i Srbija.

“Oduka gdje smo utvrdili da je zahtjev Eparhije budimljansko nikšičke nedopustiv, jer niti su imali imovinu i očekivanje da se vrati ta imovina, na osnovu zakona koji je u međuvremenu Ustavni sud proglasio neustavnim. Dakle, pravno i politički tu je potpuno čista situacija”, kazao je Vučinić.

Vučinić zaključuje da je svaka država članica Savjeta Evrope slobodna da u skladu sa svojim potrebama i unutrašnjim propisima razmotri pitanje vraćanja, ne samo crkvene, već svake vrste imovine, koja je nacionalizovana nakon Drugog svjetskog rata.

Dijana Drašković

VLADA

Niko neće sprječavati srpskog patrijarha da dođe u Crnu Goru na bilo koju svetkovinu koju organizuje Srpska pravoslavna crkva, iako još nije zvanično najavljeno da će se to i desiti, saopštili su iz Vlade za TVCG.

U demokratskoj državi kakva je Crna Gora prava na svetkovine su neprikosnovena, ističu iz Vlade. Navode i da je njihovo pravo i da protestuju, uz uslov da se protesti organizuju po zakonu i bez ugrožavanja prava drugih.

“Ono što nije, niti će biti dozvoljeno je spoljno miješanje u naše unutrašnje prilike, odnosno u naše suvereno pravo da sami i slobodno vodimo spoljnu i unutrašnju politiku,” naglašavaju u Vladi.

Podsjećamo, ranije je iz Demokratskog fronta najavljeno da će srpski patrijarh Irinej doći u Pljevlja, 27. januara na Savin dan.

VLADA

Niko neće sprječavati srpskog patrijarha da dođe u Crnu Goru na bilo koju svetkovinu koju organizuje Srpska pravoslavna crkva, iako još nije zvanično najavljeno da će se to i desiti, saopštili su iz Vlade za TVCG.

U demokratskoj državi kakva je Crna Gora prava na svetkovine su neprikosnovena, ističu iz Vlade. Navode i da je njihovo pravo i da protestuju, uz uslov da se protesti organizuju po zakonu i bez ugrožavanja prava drugih.

“Ono što nije, niti će biti dozvoljeno je spoljno miješanje u naše unutrašnje prilike, odnosno u naše suvereno pravo da sami i slobodno vodimo spoljnu i unutrašnju politiku,” naglašavaju u Vladi.

Podsjećamo, ranije je iz Demokratskog fronta najavljeno da će srpski patrijarh Irinej doći u Pljevlja, 27. januara na Savin dan.

CG BEZBJEDNA

Crna Gora je dostigla zavidan nivo sigurnosti i bezbjednosti svih građana, turista i investitora, saopštio je direktor Uprave policije Veselin Veljović.

On je naglasio da je nivo sigurnosti u Crnoj Gori obezbijeđen zahvaljujući dobrim rezultatima službi bezbjednosti i zabrani ulaska u našu državu vođama kriminalnih klanova iz Srbije i regiona.

CG BEZBJEDNA

Crna Gora je dostigla zavidan nivo sigurnosti i bezbjednosti svih građana, turista i investitora, saopštio je direktor Uprave policije Veselin Veljović.

On je naglasio da je nivo sigurnosti u Crnoj Gori obezbijeđen zahvaljujući dobrim rezultatima službi bezbjednosti i zabrani ulaska u našu državu vođama kriminalnih klanova iz Srbije i regiona.