RAKOČEVIĆ TVRDI

Poslanik i jedan od lidera DF-a Milan Knežević kaže da je svojim očima vidio konzula Crne Gore Vuka Rakočevića ispred crkve Svetog Marka u Beogradu.

Podsjetimo, Ambasada Crne Gore u Srbiji juče je demantovala Kneževićeve tvrdnje da je konzul Crne Gore Vuk Rakočević prisustvovao skupu u Beogradu.

“Kad god Vlada upali Tviter, svima u Crnoj Gori mrkne. Tako su juče bezuspješno pokušali da me ubijede kako ne treba da vjerujem svojim očima koje su ispred crkve Svetog Marka u Beogradu vidjele Vuka Rakočevića, već treba da vjerujem njihovom Tviteru”, saopštio je Knežević.

Knežević tvrdi da su ga partijske kolege obavijestile da je Rakočević maskiran šalom i kapom bio prisutan na skupu podrške Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) u Crnoj Gori u organizaciji Studentskog kluba Pravnog fakulteta ispred Crkve Svetog Marka.

On kaže da dozvoljava mogućnost da je Rakočević ispred crkve bio da iskaže podršku SPC u Crnoj Gori.

“Eto, sad čitava crnogorska javnost, posebno ona režimska, koja me napada da sam radikalan i isključiv, treba da me pohvali kako sam spreman da priznam grešku kad pogriješim, jer kako kažu stari Zećani: ʼHomer nekad zadrijemaʼ – zaključio je Knežević.

INVESTICIJA OD 15,5 MILIONA

Izgradnja jugozapadne obilaznice teče planiranom dinamikom, saopšteno je iz Glavnog grada.

Podsjećaju, da jugozapadna obilaznica predstavlja jedan od najvažnijih i najvrjednijih projekta koji se realizuje ne samo u Podgorici, nego i u Crnoj Gori.

“Ona svojim značajem prevazilazi lokalni karakter jer predstvalja vezu dva važna međunarodna koridora – magistralnog puta ka Petrovcu i magistralnog puta ka Cetinju”, saopšteno je iz Glavnog grada.

Ova važna regionalna saobraćajnica, čiju izgradnju finansira Glavni grad, vrijedna je preko 15 i po miliona eura, a u okviru nje će biti izgrađen i novi most na Morači.

U BARU

Na osnivačkoj skupštini Udruženja kojoj je prisustvovalo 50-ak velikih maslinara usvojen je statut i izabrano rukovodstvo Udruženja.

Glavni motiv organizovanja novog Udruženja jeste želja da se okupe krupni proizvođači – maslinari i istinski rade na stvaranju boljih uslova za revitalizaciju maslinjaka, modernizaciju proizvodnje i postizanja kvaliteta maslinovog ulja.

“Krupniji maslinari već duže vrijeme ukazuju da koncept sadašnjeg Društva maslinara nije adekvatan tim ciljevima i zbog toga je odlučeno da se krene u formiranje novog Udruženja”, kazao je Sadetin Sado Peričić, ispred Inicijativnog odbora.

Za predsjednika Skupštine jednoglasno je izabran Suljo Mustafić, dugogodišnji član maslinarskih organizacija i jedan od utemeljivača manifestacije “Maslinijada”.

Mustafić je kazao da se radi o ozbiljnim proizvođačma kojima je maslinarstvo porodično zanimanje i izvor prihoda te stoga imaju itekako želje i interesa da se ozbiljno bave ovim pozivom.

“Udruženje koje ima ovako ozbiljno članstvo treba da se bavi suštinskim pitanjima kao sto su revitalizacija, izgradnja puteva, novi zasadi i bolji kvalitet ulja. Uz dobro međusobno povezivanje, jačanje saradnje sa lokalnom upravom i Ministarstvom poljoprivrede, sigurno je da će biti na dobrom putu afirmacije maslinarstva i interesa maslinara”, kazao je Mustafić.

Skupština je izabrala Upravni odbor u kome su: Jovica Martinović, Sadetin Sado Peričić, David Perčobić, Anes Đulamerović, Dragutin Dado Martinović, Matija Ćetković, Anel Metović, Aleksandar Saša Markolović, Mustafa Bato Šabović, Zlatko Đurović, Samir Perazić, Mirsad Rašketić i Nihad Duraković.

 Za Predsjednika Upravnog odbora udruženja jednoglasno je izabran Jovica Martinović, jedan od najvećih maslinara u Baru.

Martinović je kazao da ga povjerenje koje mu je ukazano obavezuje da novo Udruženje ostvari rezultate koje će poboljšati razvoj maslinarstva i pomoći maslinarima da se ozbiljno posvete razvoju i unaprijeđenju te djelatnosti.

REAGOVANJE DANILOVIĆA

“Predsjednik države i DPS-a vidi u litijskim šetnjama političke proteste, obučene u crkveno ruho. Predsjednik kaže da Vlada neće povući zakon, jer ispravlja istorijsku nepravdu učinjenu u katastru od 1986 – 2000 godine? Tada je Crkva, valjda, otimala državnu imovinu, a on je bivao neznaveni premijer? Toliko neistina u jednom intervjuu nije skorije viđeno u Crnoj Gori”, ocjenjuje poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, reagujući na intervju predsjednika Mila Đukanovića.

“Crkvena imovina je navodno bila državna, pa je onda upisana na Crkvu, a Đukanović koji je trideset godina na vlasti nije to primjećivao – bavio se tada drugim stvarima: ekonomijom, ratom za mir, kuraženjem dobrovoljaca i rezervista na ratištima, duvanom, gliserima, progonima, karavanima robe i roblja? Tako bestidno pranje biografije i glumljenje principijelnog Crnogorca nije viđeno do sada ni crnogorskim ni srpskim očima”, ističe Danilović.

Kako je dodao, ako je istina da su u pitanju politički protesti, onda nije bilo masovnijih u istoriji Crne Gore i on i Vlada treba da podnesu ostavke.

“Ako opstane ovaj sramni Zakon o otimanju tuđe imovine, predložićemo da se primijeni i na privatnu, na imovinu Predsjednika Crne Gore i njegove šire porodice, na imovinu kumova i prijatelja! I nećemo se zalijetati na 1918. godinu, nego tražiti da dokaže vlasništvo nad objektima, firmama, imanjima, privrednim društvima i to samo dan prije 1989. godine”, napominje Danilović.

Magla koju predsjednik Crne Gire sije u posljednjem intervjuu, kaže on, teža je od ovog narastajućeg zagađenja vazduha.

“Obećavamo predsjedniku DPS-a da ćemo jednom, potraje li ova pravna sramota od Zakona, one čuvene prelazne i završne odredbe primijeniti na njegovom slučaju. Sve što je Predsjednik imao od 1918 – 1989 neka mu je srećno, a sve ostalo u narodnu kasu – biće to bogato vraćanje otetog za državu i državni budžet”, poručio je poslanik Goran Danilović.

NASTAVLJENI PROTESTI

Gradski park u Hong Kongu danas je bio ispunjen hiljadama ljudi koji su pozvali na izborne reforme i bojkot Komunističke partije Kine, prenose zapadni mediji.

Obučeni u crno i s maskama na licu koje su postale zaštitni znak protesta, demonstranti su se okupili nedaleko od zgrade gradskog Zakonodavnog odbora.

Oni su nosili transparente na kojima je pisalo “Slobodni Hong Kong” i mahali američkim i britanskim zastavama, prenosi AP.

Hongkonška policija je odobrila održavanje današnjeg mitinga, ali nije dala dozvolu za održavanje marša koji su organizatori planirali za kasnije danas.

Protesti, koji često prerastaju u nasilne sukobe s policijom, traju već pola godine, iako je povučen sporni zakon o izručenju optuženih u kontinentalni dio Kine zbog kojeg su građani Hong Konga počeli da izlaze na ulice.